Nikola Kovač i Nikolina Nikolić, učenici VI razreda OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” iz Kotora, osvojili su drugu nagradu za eko članak ”Vila Alkima čeka zlatnu lađu” u kategoriji 11-14 godina na međunarodnom konkursu “Young reporters for the environment” u Danskoj, u kome su učestvovale škole iz čitavog svijeta. Nagrađenim učenicima su uručene međunarodne diplome proteklog mjeseca na Svjetski dan zaštite životne sredine (5.jun) na svečanosti podizanja prve Plave zastavice u 2018. godini na plaži Kamenovo.
Nevladina organizacija “EKOM – Udruženje za ekološki konsalting u Crnoj Gori” jedanaestu godinu zaredom organizovala je konkurs „Mladi eko-reporteri” kao jedan od pet programa Fondacije za ekološku edukaciju (FEE).
Žiri međunarodnog konkursa “Young Reporters For The Environment” ove godine je zasijedao u Kopenhagenu, a nagrade su dodjeljivane u kategorijama “eko članak”, “fotografija” i “video rad” i po starosnim dobima 11-14, 15-18, 19-21 godina. Iz naše zemlje poslato je sedam radova (dva članka, tri fotografije i dva video rada u tri starosne kategorije), a nagrađeni članak ”Vila Alkima čeka zlatnu lađu” biće publikovan na portalu Huffington Post kids.
Pobjednike je između 178 radova iz 30 zemalja odabrao žiri u kome su se nalazili predstavnici više novinarskih organizacija i institucija za obrazovanje o održivom razvoju (Christopher Slaney, Freelance Journalist; Garrette Clark, Sustainable Lifestyles Programme Officer, UNEP; Julie Saito, Programme Specialist of Communication, UNESCO; Torvald Jacobsson, Founding Partner of Edumanity and COO of TheGoals.org, Lund University; Pedro Marcelino, Documentary Film Producer and Director; Mayra Navarrete, Photographer; Constant Brand, Press Officer, European Environment Agency; Boris Šušmak, FEE Board Member, and Richard Steed, Communications Officer, FEE).
Drugo mjesto Nikole i Nikoline na svjetskom takmičenju YRE – Young reporters for the Environment je najveći od dosadašnjih uspjeha učenika iz kotorskih osnovnih škola, u jedanaest godina koliko crnogorske obrazovne ustanove učestvuju na ovom konkursu.
Pravo učešća Nikolina i Nikola su stekli pobjedom na nacionalnom nivou u najzahtijevnijoj od tri kategorije – pisanje eko-članaka, a na osnovu preporuka međunarodne koordinacije Mladih eko-reportera, odnosno NVO “EKOM”, kao nacionalnog operatera ovog programa.
U kategoriji eko-članaka dužine do 1000 riječi, autora starosti od 11-14 godina Kovač i Nikolić su učestvovali sa radom “Fairy Alkima is waiting for the golden ship“ (“Vila Alkima čeka zlatnu lađu”). Ispred njih u ukupnom poretku bili su Lenka Adámková, Laura Moravčíková, Viktória Mrvová iz Slovačke, a treće mjesto su zauzele Anna Eresong Doosogla i Persis Naabie Doosogla iz Gane
Zanimljivo je da je ovaj rad Nikole i Nikoline pobijedio i u glasanju posjetilaca sajta www.mladi-ekoreporteri.org.me osvojivši 59% glasova u svojoj kategoriji.
“ Na konkurs smo se prijavili zahvaljujući našoj profesorici i mentorki Aleksandri Sindik. Tema našeg rada su nelegalne deponije u Kotoru. Svakodnevno smo svjedoci nesavjesnog ponašanja građana i turista, a pogotovo u ljetnoj sezoni. Radnici i po nekoliko puta dnevno sa pojedinih mjesta u gradu sakupljaju i odvoze smeće, ali do kraja dana na istom mjestu pojavi se nova deponija, Zato smo mi odlučili da pokušamo napisati članak o tim divljim deponijama koje se nalaze u našem gradu i okolini. Kontakti sa ljudima iz Komunalne policije i inspekcije, kao i podaci iz lokalnih medija su nam bili od velike koristi. Takođe, podrška roditelja nam je puno značila.
Profesorica Aleksandra je došla na ideju da u rad uvrstimo i legendu o vili Alkimi koja nas posmatra sa visokih planina i koja je svemu dala poseban pečat. Posebnu zahvalnost dugujemo i profesorici sa Fakulteta za pomorstvo Zorici Đurović koja je rad prevela na engleski jezik “, objašnjavaju Nikolina i Nikola kako su došli do nagrade.
Ističu da su se “potajno nadali prvom mjestu u Crnoj Gori”, a da je, što se međunarodnog dijela takmičenja tiče, “drugo mjesto veliko iznenađenje, obzirom na veliku konkurenciju vršnjaka iz čitavog svijeta”.
Kako ističe njihova mentorka Aleksandra Sindik “sa njima je bilo zadovoljstvo raditi, jer oni vole i žele to da rade, unose se u problematiku koja je pred njima, a koja je svuda oko nas. Baš taj njihov uzrast između 11 i 14 godina je naša nada za bolje sjutra. Gledam u njih kao jedno obećanje za bolju i zdraviju životnu sredinu, za bolje međuljudske odnose. Oni mi zaista ulivaju nadu, neka svi budu kao Nikola i Nikolina i biće nam divno. Ovo im je bila samo jedna odskočna daska, neće se zaustaviti na ovome, nema odmora, oni već prikupljaju materijal i nalaze ga svuda oko sebe za neke dalje radove “.
Saša Karajović, koordinator EKOM-a zaključuje da “iza svakog uspješnog učenika stoji uspješan profesor, da je profesorica Aleksandra Sindik imala i do sada uspješne rezultate što se konkursa tiče, ali da je ovo kruna njenog dosadašnjeg rada.
Ističe da je izuzetno zadovoljan postignutim rezultatima mladih osnovaca, da je pred njima još mnogo godina rada i da se nada da će imati još puno inspiracije za sve buduće radove i da im želi puno uspjeha u daljim takmičenjima“.
I legenda, na kraju, kaže da se kroz Vilina vrata, u određeno vrijeme noći, može vidjeti mjesečev srp, zlatan i svijetao, poput lađe na noćnom nebu. Tada, birani Kotorani, miljenici vila, mogu pred zoru vidjeti Alkimu, kako sjedi na Vilinim vratima i čeka zlatnu lađu, kako bi njome zaplovila po vodama Boke i dalje u daleki svijet.
Nadamo se da je i vila Alkima ponosna na Nikolu i Nikolinu…
Prenosimo nagrađeni tekst.
VILA ALKIMA ČEKA ZLATNU LAĐU
Kotor je grad legendi. Ovdje je svaki kamen priča, svaka zidina istorija, svaka tvrđava predanje. Ljepota ovog grada toliko je nesvakidašnja, pa su ljudi prosto vjerovali da su božanske sile morale uticati na nastanak Kotora. Kažu da je najljepši mit o vili Alkimi koja se pojavila u okrilju noći i dala savjet našim precima da grad sagrade uz more. Tako i bi. Sagradiše Kotorani svoj Kotor, a od tada se svake godine iznad grada pojavljuje vila Alkima. Pogleda s visokih stijena kako živi njen grad i odleti…
Ostaju legende da pričaju svoju priču, ali je stvarnost u opštini Kotor drugačija.
Danas je područje Kotora, zbog svojih izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti, upisano na listu Svjetske kulturne baštine UNESCO. Postavlja se pitanje da li smo svjesni sta to znači? Naravno da nismo. Ekologija i zaštita životne sredine su teme o kojima se kod nas mnogo priča, a vrlo malo radi.
Divlje deponije predstavljaju veliki problem u kotorskoj opštini. Preduzeće „Komunalno Kotor”d.o.o. dijeli divlje deponije na: deponije sa organskim otpadom (ulično smeće, smeće sa javnih površina) i “građevinske” deponije (čvrsti otpad). Odlaganje čvrstog komunalnog otpada je veliki problem na čitavom Crnogorskom primorju. Otpad se odlaže na prirodnom terenu u blizini naselja, pored saobraćajnica. Gradska smetlišta su nezaštićena, nekontrolisana, ne zadovoljavaju sanitarne i ekološke uslove i predstavljaju veliki ekološki i zdravstveni problem.
1.Prema podacima službe Komunalne policije na području Kotora evidentirano je 11 većih deponija čija površina prelazi 1000 m2. Divlje deponije nastaju najviše u sezoni građevinskih radova. Renoviraju se stanovi i apartmani, a većina šuta završava pored puteva, jer za legalno odlaganje autoprevoznici moraju da imaju dozvole nadležnih službi opštine Kotor. Kako nam je kazao Zoran Vučinović, načelnik kotorske Komunalne policije, nelegalno odlaganje se obavlja pretežno noću, a kazne su rigorozne i kreću se od 500 eura pa do nekoliko hiljada eura. Iz Komunalne policije je upućen poziv građanima da sarađuju i prijave ovakve slučajeve.
Jedna od najvećih nelegalnih deponija nalazi se na putu Risan – Nikšić. To je strana niz koju se bacaju sve vrste otpada, od organskog smeća do starog namještaja, stolarije i djelova automobila. Nepristupačna je i njeno čišćenje je veoma teško.
Takođe, treba pomenuti i deponije na Vrmcu i na Lovanji gdje je trenutno istovareno preko 6000 automobilskih guma. Lokacije za odlaganje otpadnih guma ne postoje. U Podgorici postoji odlagalište guma koje je privremenog karaktera, pa je Ministarstvo održivog razvoja naložilo Komunalnom preduzeću Kotor da gume ostanu tu gdje jesu.
1. Izvještaj Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Opštine Kotor
2. Izvještaj o neleganim deponijama‐Ekološki pokret “Ozon”
Zbog velikog broja turista, u ljetnjoj sezoni je izražen problem održavanja čistoće. Građani i vlasnici ugostiteljskih objekata u starom gradu uglavnom ne poštuju opštinsku odluku o odlaganju smeća i komunalni otpad odlažu na mjestima koja za to nijesu predviđena, u vrijeme koje nije dozvoljeno. To su mjesta pored javnog toaleta, čak i ispred kancelarije Komunalne policije, ispred crkve Sv. Pavla i ispred gradske Skupštine. Bedemi su, takođe, jako ugroženi od strane nesavjesnih turista. Radnici i po nekoliko puta dnevno sa pojedinih mjesta skupljaju i odvoze smeće, ali do kraja dana na istom mjestu pojavi se nova deponija, kazao nam je Mladen Lučić, direktor Komunalnog preduzeća Kotor.
Ono što je primijećeno na kupalištima i pontama u kotorskoj opštini je nesavjesno ponašanje kupača. Oni postojeće male kante, namijenjene za otpad tokom plažnog dana, koriste za odlaganje smeća iz obližnjih kuća i stanova.
Nekadašnja deponija smeća za opštine Kotor i Tivat, Lovanja, danas je crna ekološka tačka Kotora i Boke Kotorske. Na Lovanji se nalazi i reciklažni centar Komunalnog preduzeća Kotor. Međutim, najveći problem je nedostatak deponije i odvoženje smeća iz kotorske opštine na barsku deponiju Možura, što iziskuje velike troškove, uz podatak da odvoz tone smeća košta oko 35 eura. Ako se uzme u obzir da se iz Kotora na ovu deponiju izmjesti godišnje blizu 12.000 tona smeća, onda se neminovno mora nešto radikalno preduzeti na tom planu, smatra Lučić. Na imanju kotorskog Komunalnog preduzeća u Kavču nalazi se kompostana, jedina u Crnoj Gori, projekat Evropske unije za četiri opštine Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budvu. Lučić nam je rekao da se za sada prerađeni zeleni otpad koristi samo za područje opštine Kotor i održavanje zelenih površina. U planu je proširenje ove stanice, kako bi otpočela prodaja dobijenog humusa za koji postoji interesovanje.
Područje Kotora veliku zahvalnost duguje NVO „EXPEDITIO”, NVO „EKO CENTAR DELFIN”, Planinarskom klubu „VJEVERICA” i Ekološkom pokretu „OZON” iz Nikšića koji svojim angažovanjem rade na otkrivanju divljih deponija, organizovanju radnih akcija čišćenja Kotora i okoline i na podizanju svijesti građana o zaštiti životne sredine.
Pored toga što predstavljaju ruglo grada, divlje deponije su štetne za zdravlje ljudi i za okolinu, uopšte. Sa ovih prostora često se širi nepodnošljiv smrad, dolazi do paljenja, životinje raznose otpad, a sve to negativno utiče na životnu sredinu.
Ono sto je hitno potrebno uraditi je sanacija divljih deponija i stavljanje fizičkih prepreka na pojedinim mjestima kako bi se spriječilo ponovno stvaranje deponija i pojačana kontrola na tim mjestima.
Rješenje je iznalaženje prave, nove deponije za opštine Kotor, Tivat i Budvu. Takođe, potrebno je raditi na jačanju ekološke svijesti građana, kroz razne reklame i seminare, a komunalna policija rigoroznim kaznama treba da kažnjava nesavjesne građane.
Ostaje nam pitanje da li će se i kada Kotor „umiti” i pokazati svoje pravo lice ili ćemo ostaviti UNESCO‐u da pokuša da odbrani svoje zaštićeno područje od nas samih.
I legenda, na kraju, kaže da se kroz Vilina vrata, u određeno vrijeme noći, može vidjeti mjesečev srp, zlatan i svijetao, poput lađe na noćnom nebu. Tada, birani Kotorani, miljenici vila, mogu pred zoru vidjeti Alkimu, kako sjedi na Vilinim vratima i čeka zlatnu lađu, kako bi njome zaplovila po vodama Boke i dalje u daleki svijet.
Pitamo se samo da li nas se vila stidi…
