Ministarstvo odbrane Crne Gore nije preduzelo ozbiljnije mjere za smanjenje bezbjedonosnog rizika koji predstavljaju dvjestotinjak tona visokorazornog eksploziva u bojevim glavama i punjenjima rashodovanog mornaričkog naoružanja, uskladištenog na obali Boke Kotorske u vojnom objektu Pristan-Petrovići na Luštici.
U bojevim glavama torpeda, protivbrodkih krilatoih raeta i morskih mina, ovdje je što djelimilno u podzemnim skladištima, a što na otvorenom, uskladištena ogromna količina eksploziva, ali iz resora koji vodi ministar Predrag Bošković (DPS), nije konkretno odgovoreno što su preduzeli da se za ovo ljeto i požarnu sezonu, smanji rizik od izbijanja požara na okolnom prostoru. Vatra u blizini ovog naoruanja, mogla bi imati katastrofalne posljedice jer bi eventualna detonacija, uništila i pštetila mnoge objekte u blizini – prvenstveno one na gusto naseljenoj drugoj strani obale, oko milju širokog Kumborskog tjesnaca, pišu Vijesti.
„Vojska CG svake godine sprovodi planske aktivnosti u cilju protiv-požarnog obezbjeđenja svojih objekata, tako da ne postoji bojazan da će biti ugroženi objekti i materijalna sredstva koja se nalaze u skladištu Pristan.”- lakonski je odgovoreno iz MO. Izbjegnut je međutim, odgovor na pitanje o kojoj se ukupno količini ekspoziva uskladištenog na Pristanu i Petrovićima radi, te što je konkretno urađeno da se smanji rizik koji za to naoružanje predstavlja početak nove požarne sezone, imajući u vidu prošlogodišnje velike požare na Luštici. Lani su požari na Luštici goreli skoro dva mjeseca, a vatra se u pojedinim momentima približavala i vojnom kopleksu na sjeverozapadnoj obali poluostrva.
Svo rashodovano mornaričko naoružanje koje se čuva u ovom kompleksu punjeno je visoko brizantnim eksplozivom – mješavinom na bazi TNT, aluminijumskog praha i tzv. heksogena (RDX). Ta mješavina, poznata kao TAH, prema riječima eksperata, ne može se delaborisati metodama koje su primjenjivane u neutralisanju naoružanja koje sadrži eksplozivno punjenje na bazi klasičnog TNT-a. TAH eksploziv se ne može topiti vodenom parom i zbog toga se ova punjenja ne mogu prepakovati u privredni eksploziv, kao što su to do sada učinili sa sredstvima naoružanja koja su punjena sa čistim TNT-om. Kod TAH-a nema delaboracije već se kao metoda uništenja nameće samo jedna – detoniranje sredstva punjenog TAH-om u kontrolisanim uslovima.
Prema tvrdnjama dobro upućenog izvora u kompleksu na Luštici i danas stoji oko 80 bojevih glava od torpeda tipa „53VA“, svaka sa eksplozivnim punjenjem od po 210 kilograma TAH-a. Tu je i 20 komada bojevih glava protivpodmorničkih torpeda „SET 53“ , svaka punjena sa 92 kilograma TAH-a, te 44 komada bojevih glava protivbrodskih torpeda tipa „53-65 KE“ , svaka napunjena sa po 395 kilograma TAH-a. Ovdje je i oko 120 komada bojevih glava za protivbrodske krilate raketa tipa P-20, P-21 i P-22. Svaka od tih glava sadrži po 370 kilograma eksplozivnog punjenja na bazi TAH-a. Tu je i 100 komada tzv. planirajućih – na dnu ležećih protivbrodskih mina GMI-100 „Rockan“, svaka sa po 104 kilograma TAH-a. Najveći problem su medjutim, na dnu ležeće, akustično-indukcione morske mine AIM M-82 kojih ima ukupno 297 komada. Svaka od ovih mina koje su svojevremeno proizvođene u bivšem tivatskom Arsenalu, ima punjenje od po 490 kilograma TAH-a. Po eksplozivnoj snazi, svako od pojedinačnih punjenja mina AIM M-82, ekvivalentno je jednoj toni klasičnog TNT-a! Sa svog naoružanja gdje je to moguće, demontirani upaljači, kapisle i inicijalna punjenja koja „okidaju“ glavnu eksploziju, ali ipak prisustvo više desetina tona visokorazarajućeg eksploziva, praktično na otvorenom, nije baš prijatno posebno sa aspekta opasnosti od izbijanja požara u gustom vegetacijom obraslom okruženju Pristana.
„Nešto od ovih bojevih sredstava je u potkopima, a nešto još uvijek u skladištima pokraj mora. Ono što je u potkopu ne predstavlja posebnu opasnost, jer požar te bojeve glave ne može zahvatiti. Ono što je u skladištima vrlo je rizično, jer su skladišta prislonjena na brdo i makiju, koja je prošle godine na Luštici gorela na veliko.“- kaže naš sagovornik . On ističe da bi u slučaju bilo kakvog vanrednog događaja, od ekplozivnog vala sa Pristana prevenstveno posljedice imalo gradilište luksuznog turističkog rizorta Portonovi koje je bukvalno“preko puta“ – na drugoj strani Kumborsog tjesnaca, ali bi potencijalno ugrožen bio čitav pojas hercegnovske rivijere od Zelenike do Bijele.
O svemu se prije nekoliko mjeseci veoma zainteresovalo i rukovodstvo Opštine Herceg Novi koje se tim povodom obratilo i premijeru Dušku Markoviću, a ovaj potom od Ministarstva odbrane zatražio objašnjenje. Iz resora ministra Boškovića premijeru je rečeno da je sve što su mu kazali Novljani precizno nabrojivši količine rashodovanog naoružanja koje još stoje u Pristanu tačno, ali da „za sada riješenja tog problema nema“.
Valja napomenuti da je MO proteklih godina ipak uspio da sa Pristana ukloni i neutralizuje dio suvišnog mornarilkog naoružanja, pa su odavde uklonjene bojeve glave protivavinskih raketa RZ-13 za raketni sistem „Osa-M“, odnosno raketne dubinske bombe RGB-60 koje su municija za protivpodmornički raketni sistem „Smerč“.
„Ministarstvo odbrane kroz različite programe neutralizacije suvišnog naoružanja i ubojnih sredstava u kontunuitetu rješava preostale količine viška ovih sredstava i time konstantno smanjuje opasnost od rizika za ljude i životnu sredinu.”- rekli su iz MO, ne precizirajući međutim, kada će i kako ukloniti i neutralisati preostalih ukupno više od 236 tona visokorazornog TAH-a na obali Boke Kotorske.
PROBLEM BI UBLAŽIO UGOVOR OD KOGA SE ODUSTALO
Problem sa makar privremenim smještajem dobrog dijel opasnih bojevih glava u podzemna skladišta-potkope na Pristanu, trebalo je da riješi ugovor koji je MO prije nekoliko godina potpisalo sa firmom “Cofis” . Ona je trebalo da u staro željezo isječe trupove preostalih torpeda i protivbrodskih krilatih raketa i time oslobodi mjesta za smještaj bojevih glava i morskih mina u potkope. Taj je posao međutim, propao jer MO nije “Cofisu” dozvolilo da zadrži i iskoristi dio djelova sa isječenih torpeda i raketa, već je zahtijevalo da se svaki taj komad fizički uništi.
“Sudski spor između privrednog društva “Cofis Montenegro” Podgorica i Ministarstva odbrane, vezan za uništavanje trupova torpeda i krilatih raketa rješava se u Privrednom sudu Crne Gore. Predmetni ugovor je raskinut jer privredno društvo “Cofis Montenegro” Podgorica nije postupilo po odredbama ugovora, a odgovornost će utvrditi Privredni sud. Po završetku sudskog postupka raspisaće se novi tender za rješavanje trupova torpeda i krilatih raketa.”- rečeno je u MO.
