Međunarodna skupina znanstvenika analizirajući tragove masnoće u posuđu pronađenom uz dalmatinsku obalu i u njezinu zaleđu otkrila je dokaze o najstarijim poznatim fermentiranim mliječnim proizvodima – svježim sirevima i jogurtima, proizvedenim prije 7.200 godina.
“Ovim proizvodnja sira postaje četiri tisuće godina starija”, naglasila je Sarah B. McClure, antropologinja s pensilvanijskog državnog sveučilišta (Penn State).
Znanstvenici su objavili da je mlijeko u posudama na tom području bilo prisutno prije 7.700 godina, 500 godina prije fermentiranih proizvoda.
DNA analiza populacije iz tog kraja pokazuje da su odrasli bili netolerantni na laktozu, no da su djeca mogla konzumirati mlijeko do desete godine.
No naučnici smatraju kako se 500 godina kasnije dogodila promjena, ne samo u preradi svježeg mlijeka u sir nego i u stilu i obliku posuda.
“Proizvodnja sira bila je dovoljno važna da su ljudi počeli proizvoditi nove oblike posuđa”, rekla je McClure.
“Tu vidimo i kulturnu promjenu”.
Znanstvenici su istraživali posuđe s dva lokaliteta u Dalmaciji – Pokrovnika kraj Drniša i Danila kraj Šibenika, dvaju velikih arheoloških nalazišta iz doba mlađeg kamenog doba (neolitika).
Pronađene posude testirali su kako bi pronašli tragove izotopa ugljika kojima se može odrediti vrsta masti i time razlikovati između mesnih, ribljih, mliječnih i fermentiranih mliječnih proizvoda.
Uzorci su dokazali prisutnost sekundarne obrade mlijeka, u sir ili neki drugi fermentirani mliječni proizvod.
“Ovo je najraniji dokumentirani dokaz tragova lipida fermentiranih mliječnih proizvoda”, otkrili su znanstvenici u znanstvenom časopisu PLOS One.
Naučnici kažu da njihovo otkriće znači da su ljudi proizvodili sir tisućama godina prije nego što se mislilo, odnosno u neolitiku umjesto u brončanom dobu.
U ono doba proizvodnja sira bila je napredna tehnologija koja je promijenila čovječanstvo. Sir, koji je lakše prenosiv i manje kvarljiv od mlijeka, omogućio je širenje rane poljoprivrede na hladnija sjeverna područja.
