Nove prostorije Ribarskog monitoring centra koji funkcioniše u okviru Direktorata za ribarstvo svečano su danas otvorene u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja CG, a u njihovo opremanje uloženo je oko 60.000 eura.
Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, rekonstrukcija i opremanje prostorija realizovani su u okviru projekta Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema kroz zaštitu i gajenje morske faune, koji sprovode sa Norveškom i Opštinom Ulcinj.
“Kroz prethodna dva projekta iz pretpristupnih fondova EU (IPA), vrijedna 1,2 miliona eura, nabavljeni su i opremljeni ribarski brodovi sa uređajima kojim su povezani na satelit, a iz Ribarskog centra uspostavlejna je veza sa satelitom i razvijena aplikacija koja omogućava 24-časovni monitoring ribarskih plovila na moru”, navode u tom resoru.
Ribarski monitoring centar otvorili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ambasador Norveške Arne Sanes Bjornstad i predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.
Partnerstvo i u sektoru ribarstva daje konkretne razvojne rezultate
Simović je zadovoljan realizacijom tog zajedničkog projekta i uopšte uspostavljanjem Ribarskog monitoring centra koji, kako je kazao, ima više funkcija u cilju daljeg razvoja ribarskog sektora u našoj zemlji i održivog upravljanja morskim resursima.
„I danas demonstriramo naše partnerstvo koje je garancija uspjeha. Sa nama su i ribari, kojima je u konačnom projekat posvećen, prije svega, da bi oni bili sigurniji na moru u teškom i odgovornom poslu koji rade. Projekat će, takođe, obezbijediti održivo upravljanje osjetljivim ribljim resursima. Ribarski monitoring centar treba da obezbijedi evidenciju i sprječavanje svih nedozvoljenih radnji na moru, prije svega nelegalnog ribolova”, kazao je Simović.
Ministar je ocijenio da je posebna vrijednost uspostavljanja Ribarskog monitoring centra u njegovoj nadogradnji, kojom će biti omogućeno praćenje 24 časa dnevno i kontrola ribarskih plovila na Skadarskom jezeru, za šta će oprema biti nabavljena kroz MIDAS 2 projekat.
Slijedi otvaranje ribarskih luka i mjesta prvog iskrcaja
Simović je ocijenio da je i ovaj projekat potvrda da je sektor ribarstva pod sve većom pažnjom Vlade, te je uvjeren da će u narednim mjesecima svjedočiti i otvaranju ribarskih luka u Ulcinju, Baru i Herceg Novom, koje će biti realizovane, takođe, kroz MIDAS 2 projekat.
„Ribarima su potrebne ribarske luke i obaveza je države da izađe u susret i ovoj njihovoj potrebi“, poručio je potpredsjednik Vlade.
Takođe, izrazio je sigurnost da će uskoro biti otvorena i mjesta prvog iskrcaja, širom Primorja, što je od izuzetne važnosti za rad ribara, ali i monitoring izlova i praćenje sljedljivosti, bezbjednosti i kvaliteta ribe i morskih plodova.
Prema riječima Simovića, od 10 miliona eura opredijljenih kroz MIDAS 2 za sektor ribarstva, ambicija je da ribarima direktno bude opredijeljeno pet miliona eura, kako bi nastavili sa unapređenjem svoje flote.
„Stoga vas molim da čuvamo ovo naše partnerstvo, dijalog između ribara i Ministarstva, lokalnih zajednica, da unapređujemo to partnerstvo, te da zajedno budemo zahvalni prema našim EU partnerima, Evropskoj komisiji koja snažno ulaže u ovaj sektor, kao i bilateralnim partnerima, kao što je u konkretnom projektu, Vlada Norveške“, kazao je Simović, naglasivši važnost snažne uključenosti i naučnih institucija, prije svega Instituta za biologiju mora koji ima dugu tradiciju i odličan kadrovski potencijal.
Crna Gora se izborila za kvotu izlova koja odgovara potrebama razvoja
Potpredsjednik Vlade kazao je da je Crna Gora potvrdila namjeru da razvija ovaj sektor i u dijelu suočavanja sa globalnim izazovima u ribarstvu, gdje se sagledavaju posljedice prelova morskih resursa u prethodnom vremenu.
„U intenzivnoj komunikaciji sa EK i u okviru Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, jasno smo kazali da nijesmo spremni da Crna Gora bude kolateralna šteta posljedica prekomjernog prelova resursa od strane drugih država. Jasno smo kazali da nismo spremni da se na trenutnom nivou razvoja našeg ribarskog sektora zamrznu dozvoljene kvote i za Crnu Goru. I izborili smo se u tome. Crna Gora je pravo na izlov plave ribe povećala sa 40 tona na 2.500 tona. Mislim da su naši partneri iskazali time pravedan odnos, pri čemu nam ostaje dodatna obaveza da ne pravimo greške koje su pravile druge mediteranske zemlje, da čuvamo resurse, održivo ih koristimo i suzbijamo nelegalne aktivnosti“, rekao je Simović.
Podsjetio je da se Crna Gora na planu suzbiljanja nelegalnih aktivnosti, koordiniranim aktivnostima nadležnih institucija, snažno odgovorila i suočila se sa tim izazovima.
Ocijenio je da su rezultati u tom dijelu postignuti, ali da ima još da se radi, a u daljim aktivnostima na tom planu, posebno kroz rad Ribarskog monitoring centra, pojave kakve su upotreba eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata u svrhu izlova ubrzo će, uvjeren je, biti prošlost.
Bjornstad je izjavio da je zadovoljan sto je norveško iskustvo pomoglo Crnoj Gori da zastiti riblji fond i životnu sredinu mora.
”Morski resursi Crne Gore imaju veliki potencijal, ali ovim resursima se mora upravljati na održziv način”, rekao je ambasador Bjornstad, zahvalivši Vladi Crne Gore i opštini Ulcinj na dobroj saradnji.
Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić je izrazio zadovoljstvo zbog realizacije i ovog segmenta šireg projekta u koji je uključena i ta Opština.
On je kazao da je projekat vezan za održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema započeo 2015. godine sa ciljem suzbijanja nelegalnog ribolova, posebno upotrebe eksplozivnih naprava.
Takve pojave su, kako je naglasio, u vremenu početka realizacije projekta bile učestale, što je imalo za posljedicu da se na projekat u javnosti gleda sa skepticizmom i nevjericom da se nečasnim aktivnostima na moru može stati na put.
“Danas vidimo da su nelegalne aktivnosti svedene na minimum, a projekat dobio puni smisao, kao primjer uspješne saradnje uz podršku međunarodnih partnera, projekat koji nas približava standardima razvijenih zemalja”, zaključio je Nrekić.
