8.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Karlovačka Aquatika ušla u Svjetsku mrežu muzeja voda

 

Aquatika, prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj – foto HINA

Slatkovodni karlovački akvarij Aquatika u ponedjeljak je postao prvi hrvatski član Svjetske mreže muzeja voda (Global Network of Water Museums).

 Iz Aquatike su u ponedjeljak poručili kako je Svjetska mreža muzeja voda osnovana kao inicijativa za stvaranje sinergija unutar UNESCO-ovog međunarodnog hidrološkog programa.

 Ulaskom u tu mrežu, ističu, potvrdili su svoju edukativnu funkciju i ulogu u očuvanju podvodnog svijeta hrvatskih rijeka sa srodnim institucijama koje na svjetskoj razini imaju utjecaj na obrazovanje i stvaranje svijesti o važnim pitanjima vezanima uz vodu.

 Napominju da mreža svoje djelovanje usmjerava boljoj koordinaciji komunikacijskih i obrazovnih aktivnosti muzeja i sličnih ustanova koje se bave temom vode. Bavi se i pitanjima te izazovima uzrokovanima klimatskim promjenama, poput sve veće nestašice i zagađenja voda, iscrpljivanja resursa, otapanja ledenjaka, nastanka poplava te očuvanja prirodnih staništa mnogobrojnih životinjskih vrsta.

Direktoriica Aquatike Margarita Maruškić Kulaš istaknula je značaj muzeja, interpretacijskih centara i sličnih institucija u komuniciranju vrijednosti vodene baštine, boljem razumijevanju suvremene vodene krize i njenim rješenjima.

“Iznimno smo ponosni što je Aquatika postala dio ovog prestižnog udruženja i svjetske inicijative o održivom korištenju vode i zaštiti života u njoj”, naglasila je.

Aquatika, prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj – foto HINA

Prije članstva u Svjetskoj mreži muzeja voda Aquatika je dobila brojne nagrade i priznanja, poput nagrade “Održivi turizam”, dvije prestižne nagrade A+Awards u kategoriji “Arhitektura + krajobraz”, prvo mjesto u kategoriji “Nacionalni projekti” na Bled Water Festivalu, te nagradu “Plavi cvijet pristupačnosti” za 2017. godinu.

Proglašena je i drugim najuspješnijim lokalnim EU projektom u Hrvatskoj, a projekt Aquatike u ukupnoj je vrijednosti većoj od 36 milijuna kuna u najvećoj mjeri financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Izvor:Hina

Najčitanije