Hercegnovska Gradska luka godinama se ne koristi na odgovarajući način iako je interes grada i države da se ovaj prostor uredi jer euro uložen u nautički turizam vraća se višestruko, kaže direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom Božo Ukropina.
Očekuje da će uskoro Agencija na kvalitetan način riješiti pitanje korišćenja gradske luke, odnosno akvatorijuma Škver jer je pokrenuta procedura za dobijanje koncesije na 12 godina.
“Mora se na zakonit i validan način uspostaviti gazdovanje lukom da bi se moglo govoriti o bilo kakvom ulaganju“, navodi Ukropina uvjeren da bi grad i lokalno stanovništvo imali benefite od toga.
Podsjećamo da je prije desetak godina idejni projekat rekonstrukcije i uređenja lučkog akvatorijuma u zoni Škver Herceg Novi , uradio Studio Grad iz Podgorice i na oko 80 hiljada kvadrataplanirao proširenje luke i uređenje prostora oko nje.
“Plan između ostalog predviđa zaštitu luke sa zapadne strane od tramontane, uređenje sistem vezova i pontona što neće biti lako realizovati u kratkom roku, ali se od nečega mora početi. Ako rješavate i gradite dio po dio, na kraju ćete doći do rješenja”, uvjeren je Ukropina, ustvrdivši da će biti mjesta i za komunalne vezove, ribare i za jedriličare.
Zaštita lukobrana sa vanjske snage“jer trpi velike udarce nevera i juga, a ni jedan kamen u tom dijelu godinama niko nije postavio, uz proširenje kapaciteta luke (postavljanje pontona) u dijelu od novog bazena, su prema mišljenju Ukropine, prioritetni zadaci. Postoje predlozi i da se sa spoljne strane lukobrana kada se “ojača”, napravipristanište koje bi ljeti, od maja do septembra, moglo da primi veća plovila.
Najveći brod koji je uplovio u luku bio je dug 53 metra, a prosječna dužina turističkih brodića koji su najbrojniji je oko 35 metara.
Ukropina ističe da nedostaju komunalni vezovi gdje domaće stanovništvo može da veže plovila pod uslovima koja je propisano pravilnikom Morskog dobra. “Sistem sidrišta u luci posljednjih godina rađen je bez plana, jer godinama tim dijelom akvatorijuma nije upravljano na pravi način, pa se sidrio ko je gdje htio, a blokovi za sidrenje spuštani su čak i na plovnom putu”, objašnjava Ukropina.
“Dubrovčani su prije dvije godine izgradili prvu fazu komunalne lučice Batala sa šest plivajućih pontona sidrenog sastava dugih ukupno 600 metara za 500 vezova za domaće korisnike,u što su uložili 12 miliona kuna koji će biti vrlo brzo vraćeni sa cijenom od oko 200 kuna po dužnom metru plovila” navodi Ukropina.
Nedavno je hercegnovska lokalna vlast opredstavila mapu investicija koja nudi investitorima 15 projekata posebno značajnih za unaprijeđenje kvaliteta života Novljana, u smislu razvoja infrastrukture, otvaranja novih radnih mjesta i uvođenja naprednih tehnologija. Između ostalih to je i nautički turizam na Škveru, ali o veličini investicijeni za jedan projekat, nije bilo riječi.
Gradska luka godinama bez mokrog čvora
Izgradnja morskog čvora na Škveru, bez koga je nezamisliv kavalitetan razvoj nautičkog turizma, najavljuje se godinama, ali ideja nije realizovana ni ove sezone.
“Preduzeće Vodovod i kanalizacija bilo je spremno da uloži sredstva u ugradnju mokrog čvora. Bio bi to objekat u mediteranskom stilu od oko 35 metara kvadratnih sa toaletima, tuševima i mašinama za pranje i sušenje robe. Problem je kanalizacija koja bi morala da se riješi sistemom pumpi, što nije neizvodljivo”, objašnjava Ukropina ne navodeći kada bi objekat mogao biti izgrađen.
Manje čartera
Iako je broj plovila koji je ove godine koristio usluge luke bio manji od prošlogodišnje rekordne sezone, u Agenciji za upravljanje gradskom lukom su zadovoljni. Do 1. novembra kada je i završila nautička sezona u luku je uplovilo 1.600 plovila, dok je lani taj broj bio dvije hiljade. Ukropina objašnjava da je ove godine manje čartera u luci i da nemaju klijente koji su ostajali dva tri mjeseca.Po nekim pokazateljima iz okruženja, čarter je manji i u Budvi i Kotoru.
Neki klijenti su se preselili u novu marinu Lazure u Meljinama “.Mi smo jeftiniji što se tiče dnevnog veza, ali smo ograničeni brojem i ne možemo da ponudimo povoljnosti kao veće marine. Smatram da nas marina Portonovi u Kumboru ne može ugroziti jer su oni predviđeni za visoko platežnu klijentelu “, naveo je Ukropina. S druge strane povećan je broj izletničkih brodova koji su u Herceg Novi dnevno dovodili i preko 2.000 turista. “To daje jednu živost luci, turisti obilaze Stari grad, tvrđave, muzej a svakako je dobra reklama za grad jer se jedan broj odluči da kasnije izabere Herceg Novi za odmor”, kazao je Ukropina.
Vijek i po gradskog mula
Gradsku luku u Herceg Novom 70-tih godina devetnaestog vijeka izgradila je Austro Ugarska koja je tada upravljala Bokom, a današnje gabarite dobila je 50-tih godina pro{log vijeka. Lukobran je dug 200 metara, a širina je od 6 do 15 metara.
/Slavica Kosić/
