Željeznički vagon koji već skoro dvije decenije stoji i propada ispred Instituta Simo Milošević u Igalu, pored spomenične dobiće još jednu novu namjenu. Projekat rehabilitacije vagona, dug skoro pet godina, konačno doživljava svoju potpunu realizaciju. NVO Sinergija, kao i vlasnik vagona i član udruženja ljubitelja željeznice iz Pančeva, Josip Veber, posljednja dva mjeseca intenzivno rade na renoviranju vagona u Igalu i infrastrukturnoj pripremi njegove nove lokacije i finalne destinacije u Zelenici.
Da bi vagon oživjeli, članovi NVO Sinergija morali su osmisliti novu namjenu za njega koja nije samo spomeničnog tipa već je i ekonomski održiva, namjenu koja će nakon same sanacije vagona moći da isplati uložena sredstva i pomogne da vagon ne bude ponovo izložen destruktivnosti vandala.
Pošto se vlasnici zemlje u Igalu, na kojoj će se vagon još kratko zadržati, nisu slagali da se on revitalizuje na ovaj način, kroz saradnju sa upravništvom Opštine Herceg Novog izabrana je nova lokacija u Zelenici koja je mogla da zadovolji sve potrebe ovakvog projekta. Zelenika je bila početna stanica pruge koja je spajala Herceg Novi sa Gabelom, naseljem na Neretvi nedaleko od Mostara, pa stoga ima i istorijsku dimenziju. Nova lokacija nalazi se uz nekadašnju prugu – katastarska parcela 33 KO Sasovići na ostrvu između Jadranske magistrale i ulice Braće Pedišića. Projekat NVO Sinergija se time nadovezuje na već realizovani projekat sanacije nekadašnjeg željezničkog tunela između Meljina i Zelenike i asfaltiranja pješačko biciklističke staze na trasi nekadašnje pruge kroz tunel i u njegovoj neposrednoj blizini koji je realizovala Opština Herceg Novi i Agencija za izgradnju i razvoj grada Herceg Novog.
I druge lokacije poput trijema ispred objekta stare željezničke stanice Zelenika ili željezničkog mosta u Zelenici ili pak željezničke stanice na Škveru u Herceg Novom bile su razmatrane pri odabiru lokaliteta u toku realizacije ovog projekta. Međutim, zbog pravno imovinskih odnosa i privatnog karaktera ovih lokacija kao i neispunjavanja urbanističko tehničkih uslova nisu mogle biti izabrane za konačnu destinaciju vagona.
Lokacija za postavljanje vagona u Zelenici takođe je prepoznata i Programom za postavljanje privremenih objekata Herceg Novog koji je Opština donijela ove godine i na osnovu kojih su izdati UT uslovi za izradu projekta za postavljanje privremenog objekta i potpisan Ugovor o zakupu zemljišta „Vagon“ doo sa Opštinom Herceg Novi. U toku je finalizacija idejnog rješenja i cjelokupne projektne dokumentacije koju će izraditi Arhitektonski studio “Modularh” iz Herceg Novog.
“Vagon” će u Zelenici biti, ne samo spomenik kulture i dokaz željezničke istorije Boke Kotorske već i ugostiteljsko izložbeni prostor – novo mjesto za okupljanje Bokelja i turista. Najbolja kafa, lokalni proizvodi hrane i pića, izložbe, koncerti i drugi kulturno umjetnički događaji za djecu, mlade, odrasle i starije osobe biće ponuda koja će biti dostupna tokom čitave godine, a sve u cilju da se gosti prisjete istorije i svojim mislima malo otputuju u ambijentu koji će podsjećati na lijepa putovanja i minula vremena. “Vagon” će prije svega imati glavnu ulogu u valorizovanju uspomene na veoma značajnu ulogu željeznice u razvoju i preporodu Boke i cijele regije.
Trenutno su u toku radovi na sanaciji spoljašnjeg omotača vagona od lima i njegove čelične konstrukcije. Izrezan je i zamjenjen lim koji je propao tokom godina te je novi lim prefarban temeljnom bojom. Postojeća konstrukcija i zadržana obloga od lima na krovu i gornjem dijelu fasade su obrušene i ofarbane kvalitetnom temeljnom farbom, a uskoro će biti ofarbane i završnim bojama. Radove izvode preduzetnici iz Bijele sa velikim iskustvom u radu sa ovakvim konstrukcijama koje nose iz bivšeg brodogradilišta Bijela.
Paralelno s radovima u Igalu, u Zelenici je u organizaciji Arhitektonoskog studia “Modularh” i angažmanom više podizvođača (“RR-Ivović Company” doo, “Novitović” doo, “Bondini” doo, “Perić gradnja” doo) urađen iskop 30-90 centimetara u kojem su izvedene potrebne instalacije vodovoda i kanalizacije, struje i drenaže kišnice. Iskop je potom tamponiran, dobro nabijen vibro mašinama i nasut kamenom i iznivelisan “šakavcem” koji se koristi za postavljanje pruga.
Uskoro će biti prebačene i šine, a u narednim danima će posebnim konvojem iz Igala u Zeleniku, ispred starog hotela “Plaža” sagrađenog u istom periodu kada je dovedena i pruga, biti dovezen i postavljen i sam vagon.
Riječ osnivača “Vagona”
“Vagon” će pored osvježenja pićem i ukusnim zalogajčićima posjetiocima pružati mogućnost da se informišu o rutama koje žele da obiđu, da kupe knjige i suvenire o željeznici i Boki i dožive kroz enterijer nekadašnji izgled željeznice u Boki. A i da Novljani imaju mjesto koje je lako dostupno, omogućuje predah u šetnji pored mora, zgodnu pauzu tokom radnog dana ili prijatan večernji izlazak jer posjeduje prostran parking. Planiramo da organizujemo izložbe mladih umjetnika, organske hrane, lokalnih proizvoda, prezentacije projekata u domenu očuvanja kulturne baštine.” – rekao je Vuk Čvoro, inicijator ovog projekta.
““Vagon” će otvoriti svoja vrata do proljeća kada će biti i zvanično otvaranje ovog prostora. “Drago nam je da je opština Herceg Novi prepoznala u ovom projektu mogućnost da razvija svoju kulturnu politiku ali i ekonomiju. Biće tu dešavanja koja će privlačiti domaće i strane turiste i koji su takođe i potrošači i koji će doprineti ekonomskom razvoju opštine. Dopada mi se kako je u Herceg Novom napravljen spoj turizma i kulture i s obzirom da se prepoznajemo u tome, zato tu i razvijamo ovaj projekat,“ kaze Miloš Krivokapić, suosnivač “Vagona”.
Projekat je prvenstveno inicirala NVO Sinergija, uduženje za očuvanje baštine, a pod čijim je budnim okom vagon čuvan posljednjih godina i saniran nakon brojnih aktova vandalizma u Igalu.
O željeznici u Boki Kotorskoj
Krajem 19. vijeka Austrougarska je donijela važnu stratešku odluku da radi prugu na ovom području, južnoj Dalmaciji i Hercegovini. Radovi na izgradnji pruge su počeli 1895. godine, dok je i sam car Franc Jozef 1898. godine obišao ovo gradilište i iznenadio se entuzijazmom mještana koji su gradili prugu običnim alatima bez mehanizacije. Postoji i anegdota da su naišli na neke nepristupačne trase na kojima su im kazali da tu ne može proći pruga. Odgovorili su – Zašto ne može “Oka kamena – oka zlata” i građevinari su uradili i te dionice. Voz je iz pravca Sarajeva u Zeleniku došao 16. jula 1901. godine. Istovremeno željeznicu su dobili Dubrovnik i Trebinje. Nakon II svjetskog rata velika je bila uloga željeznice u razvoju ovog kraja i regije. 1968. godine je ova pruga ukinuta nerazumnom odlukom političara iz Bosne i Hercegovine.
Zelenika je odlično rješenje za spas i novi život vagona, jer je tamo bila prva željeznička stanica i okretnica vozova koji su saobraćali od Zelenike do Čapljine, a danas u njoj postoji i Željeznička ulica, željezničke zgrade, stari željeznički most i tunel kroz Lalovinu.
O tunelu
Danas je tunel dio pješačko turističke staze i veliki broj turista iz inostranstva koristi pa čak i uređuje ovu pješacku stazu i nada se da će jednog dana dobiti i biciklističku stazu do granice sa Hrvatskom, a kasnije se povezati, putem stare zeljezničke pruge sa Konavlima, Dubrovnikom, Trebinjem.
O vagonu
Spoljno i unutrašnje uredjenje kafea “Vagon” i njegove terase uspješno će podsjećati na stare željezničke stanice i u posmatraču buditi duh tih vremena, a odlično odmjerena doza savremenog dizajnerskog izraza daće mu poseban šarm.
“Vagon” će posjedovati terasu koja će biti u njegovom produžetku na istom nivou sa vagonom i predstavljaće simbolično “još jedan vagončić”. U enterijeru samog vagona zadržaće se djelimično rješenje sa kupeima na jednoj strani, dok će na drugoj biti izvedeni stolovi kojima se može podešavati visina za dnevnu ili noćnu varijantu. Enterijer će biti spoj savremenog izraza i istorijskog salonskog izgleda vagon bara, a sadržaće i manji šank gdje će se izdavati piće i hrana za koju nije potrebna kuhinjska priprema, kao i muški i ženski toalet u samoj pozadini vagona.
O osnivačima
Vuk Čvoro, arhitekta, osnivač udruzenja NVO Sinergija za očuvanje baštine, organizator akcija zaštite i uređenja spomenika u Herceg Novom i zaleđu. Vagon za Vuka ima i emotivnu vrijednost – đed Vukov bio je mašinovođa koji je vozio “Ćira”, pa je za željeznicu vezan porodičnim nasljeđem, što ga je i povezalo sa Josipom Veberom, vlasnikom vagona.
Miloš Krivokapić, novinar s višedecenijskim iskustvom rada u internacionalnim medijma; radio na realizaciji turističkih projekata u raznim dijelovima svijeta. Porodično vezan za Herceg Novi, a i otac mu je kao dete dolazio vozom u Herceg Novi odakle je brodom išao za Risan kako bi onda pješke odlazio kod rodbine u Cucama.
Marija Čvoro, turizmolog, član NVO Sinergija sa iskustvom u turističko-ugostiteljskom sektoru. U okviru NVO Sinergija, Marija je sarađivala na nekoliko projekata značajnih za očuvanje kulturne baštine Herceg Novog.
Tiana Krivokapić, prevodilac, završila je teatrologiju i studije kulturne politike i učestvovala u značajnim internacionalnim izdavačkim i pozorišnim projektima.
Istorijski kontekst
Stari željeznički vagon, vlasništvo Josipa Vebera, člana Udruženja ljubitelja željeznice Pančevo, je konačno dobio novi život.
Nakon skoro dvije decenije boravka pored Instituta u Igalu i vandalskih napada tokom posljednjih nekoliko godina samovanja, a zahvaljujući ogromnoj upornosti i entuzijazmu članova NVO Sinergija, pod vodjstvom mladog novskog arhitekte Vuka Čvora, stara željeznička karoca dobija novi život. Vagon – a kako bi se drugačije zvao ovaj ugostiteljsko izložbeni projekat – će imati misiju mnogo širu od pružanja ugostiteljskih usluga, nakon što je obnova i puštanje u upotrebu tunela pokrenulo svojevrstan proces očuvanja uspomene na ogromnu ulogu željeznice u razvoju i preporodu Boke i cijele regije.
Naime, krajem 19. vijeka Austrougarska je donijela važnu stratešku odluku da radi prugu na ovom području, južnoj Dalmaciji i Hercegovini. Radovi na izgradnji pruge su počeli 1895. godine, dok je i sam car Franc Jozef 1898. godine obišao ovo gradilište i iznenadio se entuzijazmom mještana koji su gradili prugu običnim alatima bez mehanizacije. Postoji i anegdota da su naišli na neke nepristupačne trase na kojima su im kazali da tu ne može proći pruga. Odgovorili su – Zašto ne može “Oka kamena – oka zlata” i građevinari su uradili i te dionice. Voz je iz pravca Sarajeva u Zeleniku došao 16. jula 1901. godine. Istovremeno željeznicu su dobili Dubrovnik i Trebinje. Nakon II svjetskog rata velika je bila uloga željeznice u razvoju ovog kraja i regije. 1968. godine je ova pruga ukinuta nerazumnom odlukom političara iz Bosne i Hercegovine.
Danas je tunel dio pješačko turističke staze i veliki broj turista iz inostranstva, konkretno iz Norveške i Njemačke, veliki plus daje uređenju ove pješačke staze i nadaju se da će jednog dana dobiti i biciklističku stazu do granice sa Hrvatskom, a IPA fondovima starom željezničkom prugom se povezati sa Konavlima, Dubrovnikom, Trebinjem.
Zelenika je odlično rješenje za spas i novi život vagona, jer je tamo bila prva željeznička stanica i okretnica vozova koji su saobraćali od Zelenike do Čapljine, a danas u njoj postoji i Željeznička ulica, željezničke zgrade, stari most i tunel na Lalovini.
