Autoput predstavlja najvišu saobraćajnu klasu puteva, a njihova zastupljenost i umreženost značajan je pokazatelj razvoja jedne države. Al Jazeera Balkans je napravila pregled regiona zapadnog Balkana, iz kojeg se vidi da su razlike među državama značajne.
Crna Gora je i dalje jedina država u regionu bez ijednog kilomentra auto-puta. Prema trenutnim podacima, prvih 41 kilometar od Smokovca do Mateševa, kao prioritetne i za gradnju najteže dionice auto-puta Bar – Boljare, trebalo bi da bude završeno do kraja septembra 2020.
Hrvatska, sa više od 1.300 kilometara autoputa, prednjači po broju izgrađenih kilometara, dok Crna Gora još uvijek čeka svoje prve kilometer, piše Al Jazeera Balkans.
Svakako bolji pokazatelj razvijenosti mreže autoputeva jeste pogled na gustinu mreže autoputeva – koliko je autoputa izgrađeno po jednom kvadratnom kilometru. Tu prednjači Slovenija, koja na svaki kvadratni kilometar ima 34,1 metar autoputa, i time je iznad prosjeka velikog broja članica Evropske unije.
Na drugom mjestu je Hrvatska sa 23,2 metra, zatim Kosovo, koje na nepunih 11.000 kvadratnih kilometara površine ima 170 kilometara autoputa, odnosno 15,6 metara na kvadratni kilometar.
Srbija, koja je površinom najveća, ima 12,4 metara autoputa na kvadratni kilometar površine. Sjeverna Makedonija ima 9,4 metara na kvadratni kilometar, a BiH svega četiri.
U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 208 kilometra autoputa u posljednjih 20 godina, od toga u Federaciji BiH (autoputa A1 na Koridoru 5C) – 102 kilometra, a u Republici Srpskoj 106 kilometara.
Autoput kroz Federaciju BiH dio je panevropskog Koridora Vc, definisanog 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju.
Dužina ceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 338 kilometara, a operativno je izgradnja počela 2001. godine.
Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali BiH dočekuje 2020. godinu sa manje od trećine planiranih izgrađenih kilometara.
