Na planini Igman danas je održano obilježavanje 78. godišnjice “Igmanskog marša”, legendarnog proboja Prve proleterske brigade od Romanije do slobodne teritorije u Foči. Nekoliko hiljada okupljenih antifašista sa skupa je poručilo da pozdrav iz vremena Drugog svjetskog rata “smrt fašizmu, sloboda naroda“, u današnje vrijeme možda ima i veće značenje nego ranije, te da antifašizam nije iskorijenjen.
Tradicionalnim maršom i polaganjem vijenaca i cvijeća mnogobrojnih delegacija na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade, te prigodnim programom hiljade učesnika iz BiH i regije, ali i Rusije, Italije i Austrije obilježilo je 78. godišnjicu “Igmanskog marša”.
Ismir Jusko, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo izrazio je zadovoljstvo što je ponovo imao priliku prisustvovati obilježavanju godišnjice Igmanskog marša.
“Ovdje smo da se sjetimo svih onih koji nisu s nama, koji su najzaslužniji što imamo mir i slobodu. Kako mislim na one od perioda Narodno-oslobodilačkog rata od 1941. do 1945, tako i Odbrambeno-oslobodilačkog rata u periodu od 1992. do 1995. Evidentno je da mi živimo u vremenima loših idola, da loši idoli našim mladim ljudima postaju oni koji preko noći žele da dođu do slave, na jedan totalno pogrešan način, a da ne gledaju ljude kao što su upravo bili borci Prve proleterske brigade i mnogi drugi koji su bili nakon njih, koji se nisu libili da daju ono što je najvrijednije, a to je vlastiti život da bi imali ono što imamo danas. Mladost koja ne bude znala cijeniti svoju prošlost, neće nikada moći praviti svoju budućnost. I upravo poruka s ovog mjesta, koja treba da ide, je da s Igmana šaljemo poruku da antifašizam ovdje nije iskorijenjen, da je naprotiv jači možda više nego što je ikada bio“, kazao je Jusko.
Među učesnicima obilježavanja godišnjice Igmanskog marša svih starosnih dobi, bio je veliki broj Slovenaca, koji tradicionalno svake godine dolaze na Igman. Jedan od njih je i Bruno Kocijan iz Primorske, koji je sa dvadesetak prijatelja došao autobusom.
“Igmanski marš nama znači ne samo kao druženje, nego da odamo počast ovima što su ostavili život u čitavoj ovoj zemlji da ovdje živimo u miru i da hoćemo da živimo u miru. Također, kao što su željeli naši očevi i majke, tako želimo i mi. Zato i dolazimo svake godine ovamo“, rekao je Kocijan i dodao da će, ukoliko ga zdravlje posluži, doći i sljedeće godine na Igman.
Nenad Bjeloš stigao je iz Pančeva po osmi put na obilježavanje godišnjice Igmanskom marša, a za kratko je istakao šta za njega znači ovaj događaj:
“Bratstvo i jedinstvo i susret sa mojim prijateljima sa radnih akcija“.
Centralnom obilježavanju 78. godišnjice “Igmanskog marša” prisustvovalo je nekoliko hiljada ljudi, a obratili su se predstavnici antifašističkih boračkih organizacija iz regiona, kao i organizatora SUBNOR-a Kantona Sarajevo, a prigodan kolaž partizanskih pjesama izvela je Slovenka Marijeta Popovska.
“Igmanski marš” izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati. Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta. Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.
