12.1 C
Kotor

Slušaj online radio

Akvarijum Boka obogaćuje fond i uvodi interaktivni sadržaj

Akvarijum Boka

Od otvaranja 10. juna, Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum “Boka”, koji je organizaciona jedinica Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor, obišlo je blizu 10.000 posjetilaca.

Rukovodilac Centra dr Mirko Đurović kaže da je u Akvarijumu nastanjeno šezdesetak vrsta riba i morskih organizama i najavljuje da će fond naredne godine biti obogaćen. Tom poslu pristupiće se nakon novogodišnjih praznika, pa će Akvarijum dobiti nove postavke, a posjetioci će u 2022. moći da vide nove vrste morskih organizama.

– U toku smo završnih pregovora sa dobavljačem, italijanskom firmom Panakva, vezano za dva nova tanka (ista firma je instalirala opremu u akvarijumu).

Ovih dana treba i da se ugovori posao sa lokalnim izvođačem vezano za dodatno uređenje dvorišta i postavljanje interaktivnih kućica na otvorenom, gdje ćemo postaviti edukativno-naučni sadržaj.

Posjetioci će tu moći da vide kako određene vrste izgledaju pod mikroskopom, kakav je nevidljivi živi svijet Jadrana, mikro i makro plastiku, njihov uticaj na živi svijet…

Želimo da to vide na direktan način i da to bude poruka ekološkog osvješćivanja svih, naročito najmlađih. Jer imali smo najviše posjeta učenika škola i djece iz vrtića, a one iziskuju dodatni napor naših akvarista u dijelu edukacije.

Osim toga što im pričaju o vrstama riba, ukazuju im i na probleme zagađenja plastikom, o buci u moru, nelegalnom otpadu, klimatskim promjenama, o svemu što muči naše more, tako da gledamo da spojimo i naučno-komercijalni i turistički sadržaj – rekao je Đurović za “Dan”.

Akvarijum sadrži mnoge neobične vrste riba. Najmlađima, koji su najčešći posjetioci, najviše se dopadaju najmarkantnija od svih vrsta – raža.

Ona se nalazi u “tač pul” tanku, tačnije u bazenu u kojem može da se dodirne voda. Atrakcija su i meduze, te određene invazivne vrste koje su imali, a koje su, nažalost, dospjele u Jadransko more, ali i velika krnja i murina.

–To su sve vrste koje vrlo mali broj ljudi može da vidi uživo. Zato su akvarijumi i nastali, radi prezentacije morskog živog svijeta, a sada je samo stvar umijeća zaposlenih da ta prezentacija bude što bolja i ljepša oku posjetilaca – kazao je Đurović..

U Centru je sedmoro stalno zaposlenih, plus tri naučna radnika Instituta (među kojima je i Đurović), dok ljeti postoji potreba za angažovanjem još do pet saradnika kako bi rad bio moguć sedam dana u nedjelji, a zaposleni imali dane odmora.

Rad Centra se finansira prodajom ulaznica, sredstvima od donacija i iz projekata.

– Nastojimo da sa nekoliko strana dobijemo finansiranja, tako da Akvarijum možemo da održimo u životu.

Nadam se da će i pojedine institucije na državnom nivou prepoznati Akvarijum kao dio obrazovnog sistema i kao dio turističke ponude Crne Gore – istakao je Đurović.

Dodaje da Spasilački centar za morske kornjače još nije pušten u funkciju iz razloga što do sada nisu našli veterinara koji je raspoložen da volontira u njemu.

– Bez njega ne možemo da započemo tu priču, a to zanimanje je u Crnoj Gori deficitarno.

Probaćemo da uspostavimo Centar, ali svaki novi sadržaj odnosno segment rada iziskuje nova finansijska sredstva, pa bez dugoročne strategije finansiranja, što je prije svega obaveza države, teško da Institut može sam to da finansira – naglasio je dr Đurović.

Akvarijum Boka

Rad Centra za oporavak zaštićenih vrsta da finansira država

Za Centar za morske kornjače postoje bazeni, a potrebno je da se još nabave određeni komadi opreme.

– Postoje znanje i ljudi koji su spremni da rade ukoliko nađemo veterinara i dugoročnu podršku države. Dakle, taj centar treba svoje finansiranje da nađe kroz budžet, jer je to inače obaveza Crne Gore na evropskom putu kroz poglavlje 27.

Jednostavno, za sve zaštićene vrste treba da postoje centri za oporavak, rehabilitaciju i zaštitu.

Na Jadranu je nekoliko njih u Hrvatskoj, postoje i u Albaniji i Italiji, mi smo jedina zemlja koja to još uvijek nema, tako da ćemo gledati da naredne godine uspostavimo taj centar – kaže Mirko Đurović.

Kako je dodao, kod nas je ranijih godina bilo povrijeđenih kornjača, ali ne i potrebe za nekom intervencijom.

– Barem do Instituta nije stigla takva informacija – ističe Đurović.

Izvor:Dan

Najčitanije