Globalno zagrijavanje i povećanje temperatura zbog klimatskih bi promjena do kraja stoljeća mogli s lica zemlje izbrisati 70 posto kraljevskih pingvina, dovodeći ih na rub istrebljenja, upozoravaju znanstvenici u članku objavljenom početkom tjedna u časopisu Nature Climate Change.
Unatoč filmovima poput “March of the Peinguins” i “Happy Feet”, kraljevski su pingvini globalno privukli pozornost, no unatoč tomu prijeti im izumiranje.
Celine Le Bohec, populacijski ekolog na Sveučilištu CNRS u francuskom Strasbourgu, jedna od autorica studije objavljene u prestižnom časopisu izračunala je da će oko 1,1 milijuna parova kraljevskih pingvina biti prisiljeno napustiti aktualno mjesto parenja, a riječ je o otocima Crozetu, Princeu Edwardu i Kerguelenu u samo nekoliko desetljeća.
“Ako se globalno zatopljenje nastavi sadašnjim tempom, ova bi vrsta mogla u potpunosti nestati do kraja stoljeća”, upozorila je Le Bohec.
S obzirom na to da klimatske promjene utječu na premještaj riba i lignji o kojima ovisi prehrana kraljevskih pingvina, ove velike ptice moraju plivati dalje nego dosad kako bi pronašle hranu za svoju gladnu mladunčad.
“Za većinu pingvinskih kolonija duljina ljetnih ‘izleta’ njihovih roditelja u potrazi za hranom uskoro će biti u tolikoj mjeri duga da bi mladunci od izgladnjelosti mogli uginuti”, upozorava znanstvenica.
Ako se aktualni trend nastavi, naš će se planet do 2100. godine zagrijati za tri do četiri Celzijeva stupnja u odnosu na temperature iz polovine 19. stoljeća.
Alternativa je za kraljevske pingvine vrlo bolna: razmožavati se ili se prehranjivati.
“Samo je nekoliko otoka u Južnome oceanu, a svi nisu pogodni za velika pingvinske kolonije. Poznato je da se kraljevski pingvini razmožavaju isključivo na specifičnim izoliranim otocima bez ledenog pokrova i s lakim pristupom moru”, kazao je glavni autor studije Robin Cristofari iz Znanstvenog centra u Monaku.
Na području Crozeta, Princea Edwarda i Kerguelena pingvini uspijevaju prijeći i 600 km, loveći ribu u antarktičkim vodama te se na vrijeme vratiti svojim mladuncima kako bi ih nahranili.
S obzirom na zagrijavanje oceana, antarktička polarna fronta premješta se sve dalje prema jugu, a ona je značajna jer obuhvaća područja na kojima se duboka mora nižih temperatura miješaju s morima umjerenih temperatura zbog čega je ondje bogata flora i fauna.
“S obzirom na sve navedeno, kraljevski pingvini morat će se premjestiti na drugo područje ili će jednostavno izumrijeti”, ističe još jedan autor studije Emiliano Trucchi, evolucijski biolog s talijanskog sveučilišta u Ferrari.
Le Bohec smatra da bi alarmantno stanje koje se odnosi na kraljevske pingvine trebalo poslužiti kao upozorenje na budućnost čitavoga morskog svijeta antarktičkog područja.
“Poput morskih ptica i morskih sisavaca i pingvini spadaju u višu trofičku razinu prehrambenog lanca u ekosustavu. Oni su bioindikatori svojeg ekosustava i kao takvi su ključni indikatori promjena u morskom ekosustavu. Značajni su nam za razumijevanje i predviđanje utjecaja globalnih promjena na morske biome te na subantarktička i antarktička područja”, kazala je.
Druga studija, čiji su rezultati objavljeni početkom mjeseca pokazala je da industrijsko ribarstvo u kombinaciji s klimatskim promjenama prijeti uništenju biljnih i životinjskih planktona kojima se hrane ribe i lignje, a to je temeljna hrana kraljevskom pingvinu.
Nije zanemariva ni činjenica da kraljevske pingvine prati visoka stopa smrtnosti. Naime, samo polovina mladih preživi do kraja sezone parenja, a od preživjelih iduću ih godinu doživi samo polovina.
Znanstvenici i aktivisti za zaštitu okoliša predlažu stvaranje velikoga morskog područja na Anktarktici koje bi bilo zaštićeno. Zamisao je iznijela Njemačka, a sada je podupiru i ostale čalnice EU-a.
Ako se ona ostvari, sve životinjske vrste na području od oko 1,8 milijuna četvornih kilometara u kojem će biti zabranjen ribolov, bit će zaštićene.
Prijedlog će u listopadu biti iznesen odboru koji djeluje pod nazivom Konvencija za očuvanje i zaštitu antarktičkoga živog svijeta.
