Ono kad svoju strast pretvoriš u posao. Tako bi u najkraćim crtama mogli nazvati novi poduzetnički pothvat, mladog i proaktivnog poduzetnika iz Rijeke, Andrija Čolaka, koji ima veliku strast prema moru tj. jedrenju.
Nakon Surf n Fries, koji se širi doslovno po cijelom Svijetu kroz model franšize, pametnog kišobrana KISHA, na red je došla nova poduzetnička avantura, aplikacija za bookiranje nautičkih vezova – PortHop.
Kako u razvoju nekog proizvoda ili usluge najbolje je težiti da riješimo odrađeni problem na tržištu, upravo PortHop rješava jedan od važnim problema u nautici.
Naime, hotelijeri i privatni iznajmljivači su već godinama povezani sa servisima poput Booking.com preko kojih rade booking svojih smještajnih jedinica. Gotovo identični servisi zadnjih par godina ulaze u nautički turizam koji još uvijek funkcionira po zaostalom principu First Come First Serve, odnosno tko dođe dobije vez za noć, a sustava za rezervacije nema. I upravo tu u igru ulazi aplikacija PortHop, koja omogućava online booking nautičkih vezova, i to sve preko mobitela.
Iako je ova sezona tek prva prava sezona, već je ostvareno preko preko 10,000 downloada PortHop aplikacije, a samim time počeli su i prvi ozbiljniji bookinzi.
“Ove sezone sa PortHop-om imamo puno veći broj vezova, također dodatno smo ubacili i najbolje Jadranske uvale za sidrenje (koje se ne naplaćuju) s opisima kada se sidriti u njima ovisno o vremenskim uvjetima, dubinama i ostalim korisnim informacijama. Nadalje, dodali smo i benzinske crpke jer je to vrlo bitno kao stavka za svakog nautičara i naravno ono najbitnije imamo sve ACI marine te mnoge privatne koncesionare” ističe Andrija Čolak, osnivač PortHop-a te dodaje kako iz dana u dan raste broj bookinga preko aplikacije, a ono što ga posebno veseli je to da se većina korisnika aplikacije stalno koriste i bookiraju vezove, što je vrlo bitan pokazatelj da koncept funkcionira na terenu kao i da su je nautičari prihvatili.
“Nažalost većina domaćih lučkih uprava se i dalje oglušuje na organizirani način bookiranja transfernih vezova koji između ostalog eliminira sivo tržište. Nadamo se kako će se uskoro i ministarstvo trgnuti te promijeniti ovu situaciju kako bi podržali moderni razvitak nautičkog turizma, sigurnost za nautičare te bolju organiziranost i ugodnije iskustvo za domaće i strane nautičare na Hrvatskom Jadranu.” govori Čolak.
Umjesto da smo predvodnici trendova, mi opet kaskamo na gluposti
Pitam se: Zašto uvijek kaskamo? Danas u 21. stoljeću gdje je tehnološki razvoj i svijest o istom puno brži i veći nego prije 10,20… godina nema više izlike da stagniramo i sporo prihvaćamo tržišne trendove. Digitalizacija odavno više nije trend, niti budućnost nego stvarnost.
Hoćemo kao “mala” ali moderna država napokon biti predvodnici trendova? Ili ih čak i postavljati? Zašto ne, kada sve imamo i možemo tj. nema apsolutno nikakvog razloga da to ne budemo. Sve je do nas samih i ljudi.
Odavno smo morali digitalizirati cijelu sustav i biti među prvim državama, koje su digitalizirale nautički turizam i sve druge procese, a ne da sustav koči tržišni razvoj, a samim time i brendiranje države.
Primjer Estonije kao predvodnice digitalizacije sve govori, kao i ljestvica konkurentnosti gdje Hrvatska usprkos svim potencijalima i resursima stoji na začelju Europe. I zato je argumentirana kritika Čolaka prema lučkim upravama da su spore i da se oglušuju na podizanje ljestvice efikasnosti tj. digitalizaciju suluda i nevjerojatna u 21.stoljeću. Lučkim upravama je to u direktnom interesu u svakom pogledu, od organizacije i planiranja do efikasnosti i pozicioniranja Hrvatske kao moderne države.
U konačnici živimo od turizma i stranih eura, zar ne?
Rastu i razviju se oni koji se bave tržišnim razvojem. A upravo je to u Hrvatskoj ključni problem. S druge strane, želimo biti moderna i top turistička destinacija u Europi, a opet kaskamo za tržištem. Kada si “mali”, onda moraš biti brži, proaktivniji, kreativniji i inovativniji da bi iskočio iz mase i kako bi se pozicionirao i brendirao. Evo nam još jedne od stotinu drugih prilika da među prvima ili prvi uskočimo u ovaj vlak i digitaliziramo nautički turizam. Da, mi postavljamo trendove. Uostalom, imamo jedan od endemskih pozitivnih primjera s eVisitor sustavom koji je globalno konkurentan i nagrađen od UNWTO-a i čak će postati izvozni proizvod. Može se, sve je do nas samih. No vratimo se na temu o odličnoj aplikaciji PortHop.
PortHop kao Hrvatski izvozni proizvod za ostala nautička tržišta
Često čujemo poslovnu filozofiju – Dream Big, a Čolak svakako razmišlja veliko i na dugoročne staze. Dugoročni cilj je da aplikacija PortHop postane i hrvatski izvozni proizvod za ostala nautička tržišta.
No, prije proboja na globalno tržište, treba ići korak po korak, osigurati stabilnost aplikacije te dobiti povjerenje korisnika, a od kojih je najbolje naučiti što pripraviti i kako istu nadograditi. Nakon usavršavanja proizvoda, u ovom slučaju aplikacije, skupljanja određene baze zadovoljnih korisnika, stabilizacije prihoda, spremni ste i na osvajanje globalnog tržišta. Iako je to uvijek puno lakše reći, nego i ostvariti jer je konkurencija velika, u prednost upravo dolazi vaša baza dosadašnjih korisnika koji su najbolji ambasadori i promotori. Svega toga svjestan je i Čolak, koji sanja veliko, ali gradi cijelu priču polako, planski i pametno, kao i dosadašnje poslovne poduhvate.
Aplikacija osim početnog engleskog jezika, od ove godine dostupna je i na talijanskom i njemačkom jeziku, kako bi se olakšalo korištenje stranim nautičarima. “Ove godine smo započeli i suradnju s Njemačkom jer smo dobili upit ako bi bili zainteresirani proširiti PortHop servis i na Njemačko tržište. Za sada vršimo interview s Njemačkim davateljima vezova te pripremamo aplikaciju s dodatnim mogućnostima kako bi se prilagodili i Njemačkom tržištu. Ukoliko se dokažemo na tržištu vrlo lako bi mogli PortHop pretvoriti u Hrvatski izvozni proizvod za druga nautička tržišta poput Grčke, Španjolske, Cariba itd. ” zaključuje Čolak.
Odlična priča, zar ne? Može se uspkros svima i svemu. Budni sanjajte. Više o aplikaciji PortHop saznajte OVDJE
/G.Rihelj/