Među egzotičnim biljkama koje rastu na hercegnovskoj rivijeri drvo banane i danas izaziva najveće interesovanje turista. Rijetko se susreće na javnim zelenim površinama, ali ga zato uzgajaju u mnogim privatnim vrtovima.
Ko je prvi donio i uzgajio banane u ovom dijelu Boke ne može se pozdano utvrditi, ali među najdugovječnijim su one u vrtu Berberovića, posađene vjerovatno još prije Drugog svjetskog rata.
“Naš kum-pomorski kapetan Mićo Lepetić sa jednog od njegovih vijađa mojim roditeljima donio je rasad banana”, kaže dipl.ing. pejzažne arhitekture Milica Berberović. Kako se banana lako rasadjuje, Berberovići su je dijelili I ona je ubrzo našla mjesto u mnogim novskim đardinima.Iako donose plod, u našem podneblju banane nikada ne sazru, pa zato nisu jestive.
Podsjećamo da je kapetan Lepetić svojim kumovima Berberovićama donio i sadnice mimoze (prve u Boki) koje su oni rasadili i poklonili Cvjetkovićima iz Baošića, kasnije poznatim uzgajivačima ovog cvijeta, ali i drugim prijateljima.
Banana je najveća zeljasta cvjetnica s jednogodišnjim nadzemnim dijelom dok se višegodišnje stablo nalazi zapravo u tlu. Nakon što rodi, matična biljka umire, ali iz donjih dijelova biljke izbijaju novi izdanci. Nadzemni dio biljke čine listovi. U prirodnim uslovima daju plodove za pola godine od sadnje.
Banane su veoma prijatnog ukusa, pune hranjivih sastojaka, pored minerala, vitaminima A, B6 i C, sadrže fosfor, mangan, magnezijum, kalijum i folnu kiselinu. Najveći procenat banane čini voda, i to 75 posto, ali se iz njih ne može iscijediti sok.
Najpopularnije voće
Farmeri iz južne i jugoistočne Azije prvi su odomaćili i uzgajali bananu, a danas se uzgaja u tropskim predjelima širom naše planete. Najbolje uspijevaju u tropskoj i ekvatorijalnoj kišnoj klimi. Osim u južnoj i jugoistočnoj Aziji one rastu i u Africi te Srednjoj i Južnoj Americi.
Banane su na četvrtom mjestu na listi svjetski najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, poslije pirinča, pšenice i kukuruza.
Od skoro 80 miliona tona banana proizvedenih širom svijeta, izvozi se manje od 20 odsto. Ostalo se pojede na lokalnom nivou jer su banane glavni izvor hrane za ljude u tropskim predjelima i zemljama u razvoju.
Na godišnjem nivou oko 100 milijardi komada ovog egzotičnog voća nestane u nepcima konzumenata.
Prema podacima Faostata, statističkog odjela Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), uvjerljivo najveći svjetski proizvođač banana je Indija s 29,7 milionna tona u 2011. godini, najveći izvoznik je Ekvador sa 5,8 milionna tona, dok najviše banana uvoze SAD, čak 4,1 milion tona.
Najstarije voće na Zemlji?
Banane su najpopularnije voće na svijetu, a prema nekim botaničarima I najstarije. Uvriježeno je vjerovanje kako je prvi pisani spomen banana vezan za staroindijski jezik sanskrt i datira iz vremena oko 500. godine prije nove ere. Zna se da su je uzgajali i konzumirali čak 8.000 godina prije Hrista.
Smatra se da je riječ “banana” zapadnoafričkog porijekla, moguće od riječi banaana iz jezika wolof, a koja je u gotovo sve svjetske jezike došla preko španskog ili portugalskog. Prema drugim istraživačima naziv banana vuče korijen iz arapske riječi za “prst”.
Konzumacija banana spominje se u ranim grčkim, latinskim i arapskim spisima. Prvi Evropljani koji su se susreli s ovom voćkom bili su vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji.
Voće mudraca
”Musa sapientium” je latinski naziv za ovaj jestivi plod, krstio ga je otac taksonomije, švedski prirodnjak Karl Fon Line. Latinsko ime banana u prevodu znači voće mudraca.Prema islamskoj tradiciji, drvo banane je sveto drvo, a njegov plod je rajska hrana. Hindusi su vjerovali da banana raste u čast njihove boginje Kali.
Banane se danas uzgajaju u 150 različitih zemalja svijeta i postoji preko 100 različitih vrsta koje se razlikuju po boji, obliku, ukusu, veličini…Pored najrasprostranjenijih žutih, rastu zelene I crvene banana, ali I još nekih boja.
Najpoznatija i najkomercijalnija vrsta je Kavendiš. Divlje, za razliku od kultivisanih banana, imaju koštice I vrlo malo “mesa”. Banane se uzgajaju prvenstveno radi ploda, i u manjoj mjeri radi pravljenja vlakana, vina i piva od banana, ili kao ornamentalne biljke.
Hoće li nestati banana
Posljednjih desetljeća gljivice koje izazivaju “panamsku bolest”, napadaju plantaže banana širom svijeta, prijeteći da će potpuno istrebiti ovu voćku. Nova vrsta bolesti se širi planetom još od šezdesetih godina prošlog vijeka, ali je do nedavno bila prisutna, skoro isključivo, u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.
Međutim, istraživanja pokazuju da je posljednjih godina bolest počela da se širi i preko okeana. Sada je samo pitanje vremena kada će stići u Latinsku Ameriku gdje se uzgajaju najveće količine banana.
Inspiracija umjetnicima
Multimedijalni umjetnik Amerikanac Fil Hansen na kori od banane posebnom tehnikom crta neke od najpoznatijih umjetničkih djela.
Tako su se na bananama našla djela Mikelanđela, Edgara Dega, Sandro Botićelija ili Vinsenta van Goga.
U toku starenja banane, njegove rezbarije na kori postaju vidljivije.
Hani talentovana grafička umetnica i dizajnerka iz Filipina pretvara banane u pravu organsku umjetnost. Njeno jedino oruđe za rad je zihernadla.
/S.Kosić/
