Mediteranski gradovi poput Dubrovnika koji su nadživjeli razna carstva i svoje gradske jezgre stoljećima održali gotovo netaknutima danas stenju pod teretom turističkog vala stavljajući lokalne vlasti na muke kako očuvati njihove kulture, piše juče BBC.
Antički gradovi na Mediteranu i Jadranu na prvoj su crti turističkog vala koji na njihove kamene ulice jeftinim letovima i divovskim kruzerima dovodi vojske turista.
Dobar primjer za to je Dubrovnik, savršeno očuvana povijesna minijatura isklesana iz kamena boje meda na moru plavom kao na razglednici, piše BBC.
Unutar zidina njegova Starog grada živi oko 1500 ljudi, nasljednika kulturnog bogatstva koje je obilježio velik broj naroda i skupina, od Rimljana i Ostrogota do Mlečana i Habsburgovaca.
U vrijeme turističke ‘špice’ u grad svakodnevno stižu tri moderna kruzera, svaki od njih veličine stambene zgrade, te dovode pet ili šest puta veći broj ljudi od ukupnog broja domaćeg stanovništva.
Gosti s kruzera pridružuju se gomilama turista koji borave u lokalnim hotelima i sobama iznajmljenim preko interneta, u ulicama u kojima je gotovo svaka kamena kuća uređena za najam.
Rezultat je nalik Disneylandu – čini se da se u gradu ne može sresti nikoga osim turista ili prodavača sladoleda, turističkih vodiča, konobara, recepcionera i uličnih svirača.
Izazov gradskim vlastima: graditi održiv turizam
“Kad sam prvi put stigao ovdje, pomaknuo bih se kad bi vidio da se ljudi fotografiraju. Sad ih ima toliko da ako bi to nastavio, nikad nikamo ne bih stigao”, rekao je za BBC Mark Thomas, urednik portala Dubrovnik Times.
Dubrovnik ima i svoju posebnost jer njegova drevna privlačnost pojačana je modernim fenomenom TV serije. Stoljećima nepromijenjen grad postao je jedna od lokacija na kojoj se snima megapopularna serija HBO-a “Igre prijestolja”, zbog čega u grad stižu i tisuće obožavatelja.
Jedan od prodavača suvenira, koji je priznao da nikad nije gledao tu seriju, BBC-ju je otkrio da je na internetu potražio nekoliko rečenica iz tog TV uratka kako bi lakše privukao kupce.
Dubrovnik nije jedini grad koji se bori kako bi održao ravnotežu između zarade od turizma i opreza da velik broj posjetitelja ne uništi ljepotu koju je njegov adut.
Primjerice, maleni talijanski otok Capri mogao bi “eksplodirati” pod navalom 15 tisuća posjetitelja koji svakodnevno stižu s kopna kako bi obišli njegove nekoć idilične ulice i trgove.
Nova gospodarstva, novi emiteri turista
Jedan stanovnik Caprija istaknuo je za britanske novine The Daily Telegraph kako “litra i pol ne stane u bocu od litre”.
Od masovnog turizma pate i Firenca, Barcelona i grčki otoci poput Santorinija, no prvo mjesto koje je postalo svjesno tog problema bila je Venecija. Njezina populacija pada od 50-ih godina, protjerana hordama posjetitelja s kruzera. Turizam je ipak dobra stvar, a u razvijenu svijetu svi sudjeluju u toj djelatnosti. Turizam potiče trgovinu i kulturnu razmjenu, simbol je sve većeg blagostanja, ali i generator budućeg bogatstva.
Dio “problema” današnje masovnosti turizma je taj što su se tradicionalnim ishodišnim državama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država pridružile i novonastale srednje klase iz država poput Rusije, Kine i Indije. Ako se tome pridoda pitanje sigurnosti zbog koje mnogi turisti biraju Europu umjesto država poput Tunisa, Turske i Egipta koje su pogođene terorizmom, čini se da broj posjetitelja neće ubrzo pasti.
Zbog toga je na lokalnim vladama u mjestima poput Dubrovnika, Caprija i Venecije da pronađu načine smanjivanja tih sve većih pritisaka. Ideje o uvođenju brojača ljudi na antičkim trgovima i semafora za pješake na napučenim ulicama zasad se čine pretjeranima, ali ne počne li broj turista padati, ti bi prijedlozi mogli zaživjeti, zaključuje BBC.
