Pobuna mornara, čiju stogodišnjicu obilježavamo i ovom izložbom kao znamenit biljeg naše prošlosti, sa današnje tačke gledišta je neraskidiva nit onoga što možemo nazvati kanonom naše slobodarske tradicije, što počiva na brojnim primjerima hrabrosti, patriotizma i otpora”- kazao je, otvarajući juče u Kotoru, reprezentativnu dokumnetarnu izložbu “Pobuna mornara u Boki Kotorskoj 1918-2018”, crnogorski ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
Izložbu arhivskih dokumenata i muzejskih predmeta koja je upriličena u prostorijama Istrojskog arhiva u Kotoru, zajedno su priredili ta ustanova i kotorski Pomorski muzej, a autorke postavke su mr Snežana Pejović i mr Mileva Pejaković-Vujošević. Otvaranju izložbe juče su prisustvovale brojne zvanice, među kojima su bili predstavnici diplomatskog kora iz Češke, Hrvatske, Slovenije i Mađarske, delegecija parlamenta i oružanih snaga Češke Republike, gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, rukovdstvo Bokeljske mornarice, predstavnici Mornarice VCG i brojni građani.
U ime domaćina, njih je pozdravio direktor Pomorskkog muzeja Kotor Andro Radulović koji je naglasio da je pobuna mornara na austrougarskim ratnim brodovuima u Boki, februara 1918. , bila veliki događaj koji je ostavio pečat na društvena i politička dešavanja u ovom dijelu Evrope.
“Ovaj veliki događaj o kome su pisane knjige i snimani filmovi je oduvijek bio zanimljiva tema za istoričare i ostao je do danas aktuelan za ponovno preispitivanje svih onih činjenica na osnovu kojih su napisana brojna istoriografska djela. Tematika postavke izložbe koja je upriličena, vraća nas u vrijeme velikih i burnih previranja, vrijeme kada je sazrijevala ideja najvećeg čovjekovog ostvarenja – slobode za koju se ljudksim životim plaćala i njena najveća cijena”- naveo je Radulović.
Sadržaj izložbe podijeljenje u čak devet cjelina, predstavila je načelnica Istorijskog arhiva u Kotoru, mr Snežana Pejović istavkavši da njenu osnovu čine brojni dokumneti iz privatnog arhiva advokata dr Aleksandra Mitrovića iz Herceg Novog koji je bio dobrovoljni branilac optuženih vođa pobune pred prijekim Vojnim sudom u Kotoru. Izložba obuhvata i arhivsku građu koju su Pomorskom muzeju svojevremeno poklonili kapetan Joips Apolonio sa Prčanja i Savo Đurović. Tu je i dio muzejskih predmeta koji se odnose na ovu tematiku, poput jednog od brodskih prozora sa krstarice SMS “Franz Joseph I”, municije brodskih topova, fotografija, zastava, mornarskih odora ili modela oklopnog krstaša SMS “Sankt Georg” na kome je počela pobuna 1.februara 1918. Eksponati govore o prvom sudskom procesu na kome su na smrt strijeljanjem osuđene vođe pobune František Raš, Jerko Šišgorić, Mate Brničević i Anton Grabar, drugom procesu pred redovnim Vojnim sudom na kome se sudilo ostalim istaknutim učesnicima pobune, a tu su i registry zatvorenika, sjećanja učesnika pobune , novinski članci i feljtoni pisani tokom narednih desetljeća o ovom značajnom događaju, te plakati i program povodom dosadašnjih jubileja pobune mornara u Boki Kotorskoj.
“Arhivska dokumenta i muzejski predmeti kao opipljiva svjedočanstva o prošp/losti, uz sve ostalo, treba da nas podsjete i nauče da istorijski događaji nisu crno-bijeli, već da u svakom od njih postoji ono šo je između. Zato svako “čitanje” kulturnog nasljeđa uvijek iznova donosi nove informacije i otkriva nove činjenice. A kada su u pitanju činjenice o ratnim dešavanjima, ona treba da nam pomognu da se oslobodimo klišea o podjeli na pobjednike i poražene. Jer, kulturna baština je ono što nas spaja i nikako ne treba da nas razdvaja”- istakla je Pejović dodajući da su protekle četiri godine u Evropi u muzejima i arhivima protekle u programima posvećenim obilježavanju 100. godišnjice Prvog svjetskog rata.
“Koncipirajuči ovu izložbu rukobodili smo se motom koji je Evropa postavila obilježavajući vijek od Prvog svjetskog rata, a to je da se ova užasna stradanja sagledaju iz ugla “malog čovjeka” – pojedinca koji je protivno svojom voljom, bio zahvaćen ratnim vihorom i interesima velikih sila.”-naglasila je Pejović. Ona je istakla da nas je ovaj jubilej “još jednom podsjetio da je dio današnje crnogorske obale, bio vjekovima područje na kojem su boravile I susretale se velike imperije i države, odnosno razni narodi, religije i običaji”.
“Oni su ostavili značajan trag na našem materijalnom nematerijalnom kultunom nasljeđu. Zato je važno da upravo preko tih dokaza i svjedočanstava o našoj bogatoj istoriji u Crnoj Gori, gradimo svoj put ka drugima, ka Evropi i svijetu, sa sviješću da je ovo stoljećima staro kulturno nasljeđe koje se sačuvalo u Kotoru, nezaobilazan kamenčić u velikom mozaiku evropske i svjetske istorije.”- zaključila je načelnica kotorskog Istorijskog arhiva.
Admiral Bokeljske mornarice, prof.dr. Antun Sbutega, osvrnuo se na lična sjećanja na razgovore sa svjedocima ili učensicima istorijskih dešavanja iz februara 1918. – radiotelegrafiste sa “Sankt Georga”, Prčanjanina Antonia Đurovića, tadašnjeg praškog studenta a kasnijeg admiral Bokejske mornarice, dr Rudolfa Guinio-a, te prevestveno prčanjskog župnika, don Nika Lukovića koji je kao austro-ugarski vojni kapelan, 1918. bio ispovjednik i onaj koji je duhovno pripremio četvoricu osuđenih mornara na smrt strijeljanjem.
“On je imao dužnost da kao vojni kapelan, provede njihov posljednji dan sa osuđenim Rašom, Šišgorićem, Grabarom i Brničevićem, da ih ispovijedi, duhovno pripremi za smrt i otprati na strijeljanje. Posebno su me tada iz don Nikove priče, impresionirali detalji sa strijeljanja kada je njihova krv, poprskala njegov svešteničko ruho”- istakao je dr Sbutega.
Nakon otvaranje izložbe, u prostorijam Istrojskog arhiva upriličena je i prezentacija projekta obnove spomeničkog kompleksa strijeljanim vođama pobune mornara, kod groblja u Škaljarima.
