U scenografiji izložbe maketa potonulih brodova- istorijskih olupina „Zenta“, „Tihany“ i „Brindisi“, koje je napravio maketar Jadranko Kranjčić iz Zagreba, u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je u sklopu manifestacije “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” premijerno prikazan dokumentarni film „Tihany“, djelo autorskog tima Ronilačkog centra.
U režiji Velja Šćepanovića, poslenika RTV CG, produkciju potpisuje Dragan Gačević, autor teksta i snimatelj obimnog materijala, koji su u trajanju od 30 minuta osmislili montažeri iz Podgorice. Film je pod morem snimljen prije 10 godina, prvi put u Crnoj Gori, ali tek sada su se stekli uslovi da se i prikaže široj publici.
U postavci je i nacrt broda „Zenta“ iz 1900. godine, kopija urađena prema originalu iz Bečkoga arhiva, po kome je brod napravljen u Brodogradilištu Pula, a potopljen je u prvom okršaju I Svjetskog rata kod Petrovca. Potopila ga je eskadra Francuske uz pomoć male eskadre Britanske ratne mornarice i tu je stradalo 179 ljudi. Na zidu Galerije su i umjetničke fotografije nastale prilikom ronjenja na mjestu potonuća broda „Tihany“.
-Dokumentarni film „Tihany“ jedan je iz serijala od 12 polusatnih epizoda u HD-rezoluciji o brodolomima – svjedocima istorije i ljudskih stradanja. Ima cilj da brendira naše podmorje, kako bi se Crna Gori izdigla na ljestvici ronilačkog turizma, ali i da se zaštite ovi lokaliteti kao podmorsko kulturno dobro. Nijedan brod-olupina nije zvanično zaštićen, osim nekih arheoloških lokacija, a ovo je prilika da se ovaj segment kulturne baštine vrati u domen rada institucija, da se jednom zanavijek uredi i da se mapira Crnogorsko podmorje, da se konkretna mjesta brodoloma zaštite i registruju kao nacionalna kulturna dobra. Zaštita može da ide pravnim putem, fizički i tehnički, a to bi trebalo da preuzme Uprava za zaštitu kulturnih dobara i da to objavi u Službenom listu, kaže autor Dragan Gačević za Bokanews.
-Pokušavao sam godinama da ove filmove „udomim“, ali nisam naišao na razumijevanje ljudi koji bi trebalo da se bave podvodnom baštinom Crne Gore. Sad je prilika, pošto okupljamo jednu novu ekipu, a i tehnika se promijenila, sve je sada „ful HD“, imamo digitalizaciju, 3D-virtuelnu stvarnost, imamo i dronove, sve je drugačije u odnosu na tehnologiju od prije 30 godina. Postoji mogućnost da ove filmove prebacimo u digitalnu verziju, ukoliko nađemo zainteresovane pokrovitelje iz institucija kulture, turizma, pa i Morskog dobra. Mi ćemo još jednom sve filmove „pretresti“, presnimiti, odraditi sve, napraviti mapu i sve kroz primjer dobre prakse, po uzoru na one iz okruženja. Samo treba iskoristiti ono što su odavno neki drugi napravili, poručuje Gačević.
Objašnjava nam kako je parobrod „Tihany“, koji je plovio pod zastavom nekadašnje Austrougarske, potonuo 12. februara 1917. godine kod Mamule na ulazu u Boku kotorsku- nasukan, pa otsukan, a onda je prilikom spašavanja potonuo.
-Još prve polovine 70-tih godina u koprodukciji RTV-Zagreb i RTV-Beograd rađen je serijal „Tajne Jadrana“ i tamo se već u prvoj epizodi pominje brod „Tihany“. U stvari, to je bila greška, koju sam ja ispravio, jer ono što su snimili i prikazuali nije „Tihany“, nego je to brod „Etneja“ kod otoka Unije -Mali Lošinj u Kvarneru. Tihani je sada pristupačan za ronjenje, vidi se pramac, krma, još postoji brodski telegraf na njemu (daljinska komanda sa mosta u makinu), čiju sam fotografiju uzeo kao zaštitni znak serijala, kaže Gačević. Pored „Tihanija“ u seriji dokumentaraca o brodskim olupinama nalaze i filmovi o brodu Ratne mornarice „Patrolac“ i austrougarskom torpednom brodu „Golešnica“, obadvoje potopljeni kod Žanjica, o parobrodu „Goricia“ potopljenom kod Ulcinja, o jahti kralja Nikole „Rumija“, potopljenoj 1. na 2. mart 1915. godine od strane austrougarskih torpednih brodova u pokušaju da je kidnapuju, tu je i film „Galija“ o brodu iz 14. vijeka, o olupini aviona „Spitfajer“, o italijanskom teretnom brodu „Oreste“, koji je udario u minu i potonuo, „DAG“, takođe udario u minu, „Srebreno“, koji se nasukalo na kalafat-seku Albaneze.
U okviru manifestacije koju je osmislila ekipa Laboratorije za arheologiju pomorstva Pomorskog fakulteta u Kotoru, biće održana predavanja o razvoju jugoslovenskog podmorničarstva (1928-2005) i o „Novom životu na potonulim brodovima“ (srijeda, 26. april u Pomorskom muzeju), a u segmentu „Nauka za građane“, u četvrtak i petak 27. i 28. aprila od 17 sati na Pomorskom fakultetu biće održan kurs podvodne arheologije i arheologije pomorstva.
Crnogorski “Titanik“
– Brod „Brindisi“ je za vrijeme I Svjetskog rata prevozio naše ljude iz Amerike u Italiju i u albanskoj luci Medova je udario u minu. Bila je to velika tragedija, poginulo je oko 400 ljudi i zato se smatra je „Brindisi -Crnogorski Titanik“. Ovaj brod zaslužuje TV-serijal, jer uglavnom, sva pisanja o njemu su gomila netačnih informacija,. Ti ljudi su dolazili iz Amerike da se bore za slobodu naših krajeva, njihove kosti su na dnumotra u luci Medova (San Đovani di Medova), a mi to danas ne cijenimo. Želja mi je da priče o brodovlju baziramo na dokumentima i činjenicama, kroz međunarodnu saradnju sa Albanijom mogli bismo da napravimo novu priču, istraživanje, može film ili makar neka spomen-ploča da se tim nesretnicima postavi na mjestu potonuća, poručuje Gačević.
/M.D.Popović/
