15 C
Kotor

Slušaj online radio

Brodomodelar Jerko Braco Bogdanović: Brodove čije je makete izradio volio bi da ostavi svom gradu

Jerko Braco Bogdanović

Od svih droga, more je najopojnije, ustvrdio je svojevremeno književnik i putopisac koji je oplovio svijet Joža Horvat. Potvrda za to je i Jerko Braco Bodanović koji decenijama izgrađuje makete jedrenjaka i brodova koji su plovili svjetskim morima i bili značajni za istoriju našeg i svjetskog pomorstva. Iako majstor četiri zanata – pekarskog, buregdžijskog,  kuvarskog i poslastičarkog  na kome je i zaradio penziju, ljubav prema moru i brodovima obilježila je njegov život. Bio je jedriličar i ronilac, a uporedo i brodomodelar.

Brat mu je kupio knjigu u kojoj je vidio fotografiju velikog razarača Bizmark i tada se rodila ideje da pravi makete brodova.

Prvi brod koji je izradio bila je  galija po nacrtu Miroslava Štumbergera. Ona se i danas nalazi u u muzeju Starog kapetana u Baošiću. Od Štumbergera koji je bio komandat podmornice Nebojša,  kapetan bojnog broda i komandant južnog Vojno-pomorskog sektora sa sjedištem u Kumboru, ali i poznati pronalazač i  modelar, Bogdanović je mnogo naučio.

“Mnogo savjeta sam dobio od Štumbergera, ali je moj sistem rada bio drugačiji. On je radio brodove iz dva komada punog drveta, a onda bi lijepio šperploču. Znao je zaista da ofarba brod, da ga sredi, da mu doda detalje… Ja sam, da bih dobio brod u original,  kidao letvice, oko dva milimetra širine a tri milimetra debljine i onda radio brod. Mene je to fasciniralo. Brod je tako lakši, a  to kako se gradi i izgleda, istraživao smo još kad sam bio jedriličar i ronilac”, objašnjava Bogdanović.

Jerko Braco Bogdanović

Kaže da mu je Stari kapetan neke  savjete rado dao, ali mu nije otkrio kako farba jedra. “Svaki umjetnik ima neku svoju tajnu o kojoj ne govori pa je tako imao i stari kapetan. To sam naučio sam, pokušavao kako sam mislio da treba, pa došao do rješenja”.

Objašnjavajući kako radi makete brodova, Bogdanović kaže ili kupi nacrt koji često nije jeftin ili nađe sliku, zatim nacrt brod i prenese na karton.  “Galije, brikovi, šambeci,… svi se  najčešće rade po istom principu, samo su različiti ukrasi. Za jedrenjake  je specifično da glavni jarbol bude dužina broda, ni više ni manje. To je pravilo.  Ako mi ta maketa od kartona odgovara onda sječem šperploču i lijepim. Zakivam sve glavatim iglama, šmirglam… Koliko vremena treba da e napravi brod zavisi od mnogo detalja. Galija može da se napravi za  četiri mjeseca. Ako pravite linijski brod treba više vremena. Jedan radim već četiri godine a nisam ga  završio. Ima brodova na kojima treba napraviti 1200 malih žabica, negdje su dvije, negdje tri rupe. Onda treba uzeti konac,onaj ribarski koji je dugačak 3 kilometra i to potrošite na taj brod. Taj konop reže prste i ako ne znate da radite sa njim onda ste obrali bostan”, priča Bogdanović. Dok radi maketu često zamišlja vrijeme u kome je plovio brod i uslove u kojima su radili pomorci na njemu.

Upravo završava maketu školskog broda Jadran na kome je služio vojni rok. Preostalo je da mu stavi jedra i stepenice.

U njegovoj kući je dvadeset maketa brodova, dvije makete izložene su i u gradskom muzeju „Mirko Komnenović“ u Herceg Novom.  Neke makete brodova koje je uradio kaže da  nema ni Pomorski muzej, riječ je  između ostalih o  jahti kralja Nikole i  brodu „Barbarosa“.

Bogdanović jož uživa u izradi brodova i sa jednakim entuzijazmom i poletom radi kao i kada je počinjao da se bavi ovim poslom, a najveća želja mu je da makete brodova ostavi svom gradu – Herceg Novom.

/S.Kosić/

Najčitanije