Rekonstrukcija saobraćajnice Tivat – Jaz koju sprovodi kineski konzorcijum “Shandong” državu bi mogao da košta i 25 odsto više od ugovorenih skoro 54 miliona eura, a novi rok za završetak posla, početak 2026, teško može biti ispoštovan, pokazuju podaci do kojih je došao Institut za medije.
Rekonstrukciju najprometnije saobraćajnice od Tivta do Jaza, na tenderu vrijednom skoro 54 miliona eura dobio je kineski konzorcijum “Shandong foreign economic & technical coopeation” i “Shandong luqiao group”.
Nezavršena eksproprijacija zemljišta, odgađanje početka radova za pola godine, protesti dijela mještana, kao i zaboravljene vodovodne cijevi neki su od problema koji obilježavaju početak radova.
Sve to otvara pitanje da li će projekat koštati i više od ugovorenog iznosa, a rast cijene omogućava i ugovor potpisan 29. marta 2023. između Vlade Crne Gore i kineskog konzorcijuma.
Konzorcijum “Shandong”, posao je dobio na drugom tenderu, dok je na prvom 2021. najjefitniju ponudu (42,6 miliona eura) dostavila takođe kineska kompanija “China Civil Engineering Construction Corporation” (CCECC).
Ta kineska kompanija odustala je od posla zbog skoka cijena gradnje na globalnom tržištu. Država je pokrenula postupak naplate garancije, ali odšteta do sad nije plaćena.
“Procedura naplate je još uvijek u toku, s obzirom na to da se radi o međunarodnom tenderu pa su ove procedure komplikovanije”, saopštili su nam iz Uprave za saobraćaj.
Od prvog tendera sa Kinezima još uvijek se nijesmo naplatili, a niko u ovom trenutku ne može da kaže da će državu posao sa kineskim Shandongom koštati kako je ugovoreno 53,9 miliona eura bez PDV-a.
Prema ugovoru koji je država potpisala sa kineskom kompanijom, koji smo dobili koristeći aplikaciju za slobodan pristup informacijama nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), najviše novca 26,1 milion eura predviđeno je za radove na trasi.
Predračunska vrijednost izrade 76 potpornih zidova je 6,3 miliona eura, a polaganje novog cjevovoda za vodosnadbijevanje u Lastvi oko osam miliona. Za radove na atmosferskoj kanalizaciji predviđeno je 2,8 miliona, a za pravljenje javne rasvjete milion i po eura.
Ipak vrijednost pojedinačnih radova, kako se navodi u ugovoru, može biti veća do 25 odsto od ugovorene cijene, ili čak niža, što je zbog cijena gradnje i materijala na globalnom tržištu malo vjerovatno.
“Ugovarač posla će povećati ili smanjiti cijenu koštanja na zahtjev glavnog inženjera ukoliko je došlo do izmjene propisa ili drugih varijabila koje bi uslovile povećanje, i to do maksimum 25 odsto ukupno ugovorene cijene”, navodi se u ugovoru.
Koliko će koštati rekonstrukcija?
U Upravi za saobraćaj ne negiraju da bi radovi mogli državu koštati i više od ugovorenih 53,9 miliona eura.
“Postoji mogućnost da se tokom izvođenja radova javi potreba za radovima koji nijesu sastavni dio ugovora ili se količine pojedinih ugovorenih pozicija uvećaju jer isto nije bilo moguće predvidjeti projektom”, navodi se u odgovorima koje potpisuje direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
Da će cijena prevazići onu iz ugovora od oko 54 miliona eura, smatra Dragan Orlović iz NVO Bulevar-Grbalj, predstavnika dijela mještana koji se protive rekonstrukciji puta, na način na koji je to predviđeno projektom.
“Na osnovu onoga što vidimo radovi ne teku predviđenom dinamikom, pojavljuju se nepredviđeni problemi kao što su podzemne vode i očigledno je da ovaj projekat neće biti urađen ni po tenderskoj cijeni, ni po vremenu izvođenja radova”, kaže Orlović.
Kaže i da probijanje rokova i ugovorene cijene za Crnu Goru nije ništa neuobičajeno.
“Mišljenja smo da će ovaj projekat preći cijenu od 100 miliona eura, a ako ga mi uspijemo zaustaviti spasićemo i budžet i Crnu Goru od ovako suludog projekta”, navodi Orlović.
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović nedavno je priznao da je u projektu postoje određeni problemi.
“Imamo određene izazove zbog čega sam imao sastanak sa predstavnicima Opština Kotor i Tivat, kao i predstavnicima CEDIS-a i Regionalnog vodovoda. Tražio sam njihovu veću uključenost kako bi rokovi bili ispoštovani”, kazao je Radulović, početkom jula.
Milovac: Često kineski projekti počnu kao najjeftiniji završe kao najskuplji
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kaže da se kineski investitori i izvođači različito ponašaju kada imaju poslove u državama EU i kada rade u država koje nijesu dio Unije.
“Tu je najveći problem u institucijama, jer imate investitore koji su globalno prilično ozloglašeni kada je u pitanju poštovanje zakona, dok u zemljama gdje postoji vladavina prava te kompanije moraju da rade po slovu zakona, a institucije će ih primorati da zakone poštuju”, poručuje Milovac.
U Crnoj Gori smo, kako upozorava, već osjetili da nemamo jake institucije.
“Bojim se da je poslije 2020. i promjene vlasti malo urađeno da se te institucije ojačaju”, kaže Milovac i dodaje da opet u skupe projekte ulazimo sa institucijama koje nijesu kadre da se odupru kršenjima zakona.
“Nažalost, mi smo se odlučil da idemo tamo gdje su u prvoj fazi niže cijene, a kasnije sve to plaćamo i kroz dodatne anekse i kroz zaštitu životne sredine i kroz kašnjenje u implementaciji projekata. Tako da su nas te niske početne cijene prečesto mnogo koštale na kraju kompletnog posla”, zaključio je Milovac.
U analizi Digitalno forenzičkog centra (DFC) iz prošle godine navodi se da Kina u Crnoj Gori još uvijek nije najveći investitor, ali jeste zajmodavac i izvođač radova koji značajno učestvuje u spoljnotrgovinskom bilansu.
“Kineski projekti u Crnoj Gori su netransparentni, a nerijetko su imali i štetne posljedice po životnu sredinu. Podaci o pojedinačnim kineskim ulaganjima u izvještaju CCBCG vode se pod oznakom C za povjerljivost. Na taj način se tajnim označavaju podaci o vrsti ulaganja, pojedinačnim poslovima, kompanijama, bankama ili transakcijama”, navodi se u ovoj analizi.
Pored cijene upitni i rokovi
Avgusta 2023. početak radova na rekonstrukciji puta Tivat – Jaz, ali bez građevinske dozvole, označili su tadašnji premijer Dritan Abazović, ambasador Kine Fan Kun i generalni direktor kineske kompanije “Shandong” Cai Kun.
Pošto su radovi tada počeli bez građevinske dozvole, bili su određeno vrijeme obustavljeni, pa je rok za završetak već pomjeren za jaunar 2026. U Upravi za saobraćaj ne žele da prejudiciraju da li će novi rok biti ispoštovan.
“Rok je realan, a da li će biti ispoštovan pokazaće vrijeme s obzirom na potencijalne probleme koji se u građevinarstvu mogu javiti”, kažu u Upravi za saobraćaj.
Navode da su ugovorom predviđeni i penali u slučaju kašnjenja i probijanja tog roka, što ne znači ipak da će kineska kompanija Shandong i plaćati te kazne.
“Svakako treba naglasiti da do probijanja roka može doći i do drugih okolnosti koje nijesu u nadležnosti izvođača radova”, poručuju iz Uprave za saobraćaj.
U ovom trenutku na terenu su radnici i mašinerija jedino kompanije “Bemax”, koja je kao podizvođač uključena u posao.
Da li će kada i kako početi radovi na svim dionicama zavisi i od onih koji se protive rekonstrukciji bulevara Tivat – Jaz.
Eksproprijacija – cijena nevažna, ne žele 40.000 vozila kroz dvorišta
Da zaustavi rekonstrukciju puta planira dio mještana naselja Radanovići, Kovačko polje i Lastva grbaljska i to kada bageri dođu do njihovih imanja.
Nadležnim poručuju da neće dozvoliti da trasa bulevara prolazi kroz njihova dvorišta i da ne žele brzu cestu sa četiri trake.
Dragan Orlović iz NVO Bulevar-Grbalj kaže da dio mještana jeste za rekonstrukciju puta, ali traže da saobraćajnica ostane lokalna, sa dvije trake i sa potpunim komunalnim opremanjem.
“To znači kanalizacija, voda, struja, optički kabal. Bez tih uslova nećemo dozvoliti da se uđe u naše posjede”, poručio je Orlović.
Iz Uprave za saobraćaj su saopštili da je postupak eksproprijacije nepokretnosti okončan u 90% slučajeva. A oni koji ne pristaju na eksproprijaciji zemljišta, poručuje da im cijena nije problem, ni prioritet.
“Nas ne zanima cijena. Mi ne želimo 40.000 vozila kroz dvorišta. Kada radovi dođu do nas mi ćemo na parcelama ljudi, koji ne žele da pristanu na prodaju svoje imovine, stati i tu ćemo braniti naša prava”, poručio je Orlović.
I elaborati sporni
Mještani tvrde da su elaborati za rekonstrukciju puta urađeni kancelarijski i neprofesionalno i da niko nije vodio računa o lokalnom stanovništvu.
“Oko 90% elaborata o zaštiti životne sredine je namijenjeno gmizavcima, žabama, pticama, a desetak odsto stanovništvu, a u svakoj rečenici ima “nadamo se i možda”. Mi nećemo da se nadamo i da igramo lutrije”, poručuje Orlović.
Da je ovaj projekat katastrofalan smatra i mještatnin Radanovića i profesor Pomorskog fakulteta Kotor Milorad Rašković i dodaje da segodinama protive planu se na toj trasi pravi praktično brza cesta.
Kako kaže Rašković, tri su pozicije posebno ugrožene – Radanovići, Kovačko polje i Lastva grbaljska, a u nekim mjestima je, kako ističe, predviđeno da se mještanima ulazi u kuće i u dvorišta.
“Uz kuće im prolazi sada 40.000, sjutra vjerovatno i 50.000 automobila dnevno. Ovo je potpuni izostanak strateškog planiranja i bacanje para”, ističe Rašković i poručuje da dio mještana traži da to ostane lokalna saobraćajnica.
“Oni hoće u konačnosti da se kompletan saobraćaj na crnogorskom primorju usmjeri u ovom pravcu i da uz to ljudi ovdje žive”, ističe Rašković.
On ističe i da u tom dijelu saobraćajnice među stanovništvom već ima dosta plućnih i onkoloških bolesnika, te da je ljudima ugrožena egzistencija.
“Ovo što je do sad urađeno, mi ne problematizujemo, ali tek se ulazi u gusta naseljena mjesta i tek ćete vidjeti, nadam se da nećete, kakve će biti posljedice za ovaj prostor”, zaključio je Rašković.
Na sve primjedbe dijela mještana iz Uprave za saobraćaj kratko odgovaraju da nikada od njih nijesu dobila konkretne zahtjeve, osim zahtjeva da se ne radi saobraćajnica bulevarskog tipa, koji, kako kažu, nije prihvatljiv.
Orlović navodi i da su se mještani obratili Evropskoj banci za obnovu i razvoj u Londonu, kao jednom od finansijera ovog projekta i da su vrlo zadovoljni komunikacijom.
“Dostavili smo i kompletnu dokumentaciju, mišljenja, instrukcije i situaciju sa terena. Dobili smo pozitivno mišljenje za sada od njih. Čekamo još završno da ovaj projekat ospore”, navodi Orlović.
A upravo EBRD sa 14,6 miliona kredita finansira ovaj projeka, Regionalni vodovod daće devet miliona dok će ostatak biti obezbijeđen iz budžeta Crne Gore.
Kotorski vodovod u problemu – ko je zaboravio cijevi?
Tokom rekonstrukcije puta Tivat – Jaz pojavio se još jedan problem i za kotorsko preduzeće Vodovod i kanalizacija jer prilikom projektovanja bulevara nije predviđeno postavljanje vodovodnih i kanalizacionih cijevi.
Ukoliko se ne riješe ovi problemi, iz Vodovoda i Bemaksa poručili su da neće biti moguće nastaviti radove.
Sa druge strane iz Uprave za saobraćaj poručuju da je Vodovod Kotor u postupku pribavljanja građevinske dozvole dao saglasnost na projekat bulevara što je, kako kažu, i navedeno u dozvoli.
“Prostora za instalacije ima dovoljno na potezu gdje ViK Kotor planira njihovo postavljanje pa smatramo da će ovo biti riješeno bez većih problema”, poručuju iz Uprave.
Rekonstrukcija dionice Jadranske magistrale na potezu Tivat – Jaz podrazumijeva izgradnju saobraćajnice sa četiri trake bulevarskog tipa u dužini od 16 kilometara.
Na trasi budućeg bulevara planirano je da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama.
Trasa prolazi kroz Tivat, Kotor i Budva, a uz rekonstrukciju će biti urađen i novi cjevovod Regionalnog vodovoda u cilju poboljšanja napajanja vodom u tri bokeljske opštine.
/Pišu: Maja Lalić Burzanović i Borislav Višnjić/
/Institut za Medije Crne Gore/
