
“Taman smo pomislili da će, smjenom štetočinsko centralističke vlasti DPS-a neke stvari , za Tivat i Boku Kotorsku da krenu nabolje, decentralizacija, regionalizacija…, kad trenutno aktuelna vlast sa centralnog nivoa, pokušava da nas razuvjeri u tome ali i učvrsti u naporima da ostvarimo jedan od najvažnijih programskih ciljeva i zadataka NVO Matice Boke-podružnice Tivat, čemu se pridružuje i NVO Miholjski Zbor, a to je visok stepen ekonomske autonomije Boke” – kaže se u saopštenju tivatskih NVO Matice Boke i Miholjskog zbora.
“Na ovo obraćanje javnosti Tivta i Boke Kotorske smo prinuđeni zbog najnovijeg ataka na Budžet opštine Tivat a koji se ogleda u izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojom se prihod od koncesija sa sadašnjih 70% u korist lokalne samouprave-Opštine Tivat, pokušava spustiti na 20%, tj. da centralna vlast pokupi “lokalni kajmak” u iznosu od 80% u korist državne kase.
Ako bi Aerodrom Tivat bio dat u koncesiju, a imamo saznanja da je to već završena priča, za iznos od 50.000.000 €, po sadašnjem zakonu u Budžet opštine Tivat bi se slilo 35.000.000 €, tj. više nego što iznosi ukupan ovogodišnji Budžet opštine Tivat.
Ako bi bio usvojen Amandman Vlade CG kojim se odnos mjenja na 80% u korist države a 20% opštini, taj iznos bi bio 10.000.000 €, tj. 25 miliona € manje, dok bi centralna vlast inkasirala 40.000.000 €.
Poštovani građani zamislite što bi sve moglo da se napravi sa ovolikim sredstvima i poboljšaju uslovi života i poslovni ambijent za sve stanovnike opštine Tivat, zatvoreni bazen, reciklažni centar, itd…itd… U identičnim problemima je i opština Zeta.

Da imamo čvrsti osnov da tražimo povlačenje iz procedure sporni amandman Vlade Crne Gore, koji bi mogao da izazove vrlo negativne reakcije stanovnika opštine Tivat, govore sledeće činjenice:
– Stanovnici opštine Tivat su se listom odricali imovine u tivatskom polju u korist društvene svojine, tj. svojine opštine Tivat, besplatno ili po bagatelnim cijenama, da bi se tu izgradio aerodrom
– Da bi se gazdovalo takvom imovinom na i oko, budućeg, Aerodroma Tivat, oformljena je zemljoradnička zadruga Tivat, a iz nje je “izniklo” društveno preduzeće Boka, koje je gazdovalo predmetnim zemljištem, napominjemo da je to preduzeće dobilo na upravljanje zemljište, skoro pa besplatno.
– Nakon Drugog svetskog rata, teren u Tivatskom polju je pripremljen za izgradnju aerodroma. Prvobitno je uređena travnata poletno-sletna staza za male i srednje avione. Zvanično je otvoren 1. maja 1957. godine, a prva redovna avio-linija Beograd-Tivat-Beograd uspostavljena je 15. juna 1957. godine. Do 1968. godine, sa aerodroma su obavljani letovi sa avionima poput Douglas DC-3, Junkers JU-52 i Iljušin IL-14 prema Beogradu, Zagrebu i Skoplju.
– Kad se, krajem 60-tih godina prošlog vijeka počelo razmišljati o proširenju i osavremenjivanju Aerodroma Tivat za komercijalne letove, opština Tivat je pod istim uslovima dobila zemljište Boke nazad, i sa tim zemljištem je učestvovala u projektu izgradnje i proširenja, faktički, novog aerodroma sa pripadajućom pistom.
Godine 1968. započeta je izgradnja modernog aerodroma. Investitori su bili JAT, Savezna uprava za civilno vazduhoplovstvo, JNA i Opština Tivat preko “Preduzeća za aerodromske usluge Tivat” kao vlasnika velike površine zemljišta neophodne za proširenje piste i kapaciteta samog Aerodroma.
Novi aerodrom je otvoren 25. septembra 1971. godine, sa savremenom infrastrukturom koja je uključivala asfaltiranu pistu dimenzija 2.500 x 45 metara, terminalnu zgradu od 1.000 m² i kontrolni toranj visok 41 metar
– Početkom 90-tih dolazi do “varničenja” između Savezne i Republičke vlade, ko će da “stavi šapu” na upravljanje, a ujedno s tim i prihode koje ostvaruje Aerodrom Tivat, što rezultira, između ostalog, raznim egzibicijama kao npr. donošenjem Zakona o Morskom dobru i proglašenjem Zone Morskog dobra kojom je, na ovom dijelu, obuhvaćena zona čitavog Aerodroma Tivat, tj. preko 3km u dubinu teritorije, što nema nikakve veze sa međunarodnim mjerilima, standardima o obuhvatu Zone MD, čime se izbija mogućnost upravljanja Aerodromom Tivat, Saveznoj vladi i Opštini Tivat, tako da sve ingerencije dobija centralna, republička, vlast u Podgorici, sa čime ostvaruje i krajnji cilj, raspolaganje prihodom Aerodroma Tivat, a u pitanju su uvjek bili milionski iznosi, na godišnjem nivou.
– Postoje dokumenti koji ukazuju na to da je Opština Tivat bila vlasnik značajnog dela zemljišta na aerodromu. Prema podacima iz 2000. godine, Opština Tivat je bila vlasnik oko 45% od ukupno nešto više od milion kvadrata koji obuhvataju aerodrom i njegov zaštitni pojas.
– 23. aprila 2003. vlasništvo nad aerodromom preneto je sa Jat Airways-a na Aerodrome Crne Gore, opštinu Tivat I njenu imovinu niko ne pominje, niti lokalna DPS orjentisana vlast, sa satelitima, bilo što pokušava da uradi po tom pitanju
– Po raspadu državne zajednice, udio opštine Tivat u Aerodromu Tivat, ponovo, niko ne pominje
– Privatna svojina u obuhvatu Aerodroma, takođe nikad nije do kraja razrešena
– Naknade za izuzeto zemljište, koje su u to vrijeme isplaćivane su, isključivo isplaćivane iz Budžeta Opštine Tivat
Akonto svega navedenog, smatramo da bi odgovoran odnos prema ovom, potencijalno velikom problemu, i mogućem generatoru ozbiljnih tenzija i protesta bio taj da se zakaže vanredna sjednica SO Tivat, po hitnom postupku, na kojoj bi se svi akteri tivatske političke scene, kao predstavnici građana, izjasnili po ovom pitanju i donijeli odgovarajući akt kojim bi se jasno definisao stav Skupštine opštine Tivat prema ovom problemu a sa čim bi bili upoznati Skupština i Vlada Crne Gore” – zaključuje se u saopštenju NVO Matica Boke-podružnica Tivat p
redsjednik UO Ivan Starčević i NVO Miholjski zbor, predsjednik UO Zdravko Nišavić.