14 C
Kotor

Slušaj online radio

Centralizacija na djelu – Izmjenom Zakona o finansiranju lokalne samouprave, prihod od koncesija u velikoj mjeri odlazi u Podgoricu

Centralizacija na djelu – Izmjenom Zakona o finansiranju lokalne samouprave, prihod od koncesija u velikoj mjeri odlazi u Podgoricu
Aerodromi Crne Gore – Tivat

“Taman smo pomislili da će, smjenom štetočinsko centralističke vlasti DPS-a neke stvari , za Tivat i Boku Kotorsku da krenu nabolje, decentralizacija, regionalizacija…, kad trenutno aktuelna vlast sa centralnog nivoa, pokušava da nas razuvjeri u tome ali i učvrsti u naporima da ostvarimo jedan od najvažnijih  programskih ciljeva i zadataka NVO Matice Boke-podružnice Tivat, čemu se pridružuje i NVO Miholjski Zbor, a to je visok stepen ekonomske autonomije Boke” – kaže se u saopštenju  tivatskih NVO Matice Boke i Miholjskog zbora.

“Na ovo obraćanje javnosti Tivta i Boke Kotorske smo prinuđeni zbog najnovijeg ataka na Budžet opštine Tivat a koji se ogleda u izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojom se prihod od koncesija sa sadašnjih 70% u korist lokalne samouprave-Opštine Tivat, pokušava spustiti na 20%, tj. da centralna vlast pokupi “lokalni kajmak” u iznosu od 80% u korist državne kase.

Ako bi Aerodrom Tivat bio dat u koncesiju, a imamo saznanja da je to već završena priča, za iznos od 50.000.000 €, po sadašnjem zakonu u Budžet opštine Tivat bi se slilo 35.000.000 €, tj. više nego što iznosi ukupan ovogodišnji Budžet opštine Tivat.

Ako bi bio usvojen Amandman Vlade CG kojim se odnos mjenja na 80% u korist države a 20% opštini, taj iznos bi bio 10.000.000 €, tj. 25 miliona € manje, dok bi centralna vlast inkasirala 40.000.000 €.

Poštovani građani zamislite što bi sve moglo da se napravi sa ovolikim sredstvima i poboljšaju uslovi života i poslovni ambijent za sve stanovnike opštine Tivat, zatvoreni bazen, reciklažni centar, itd…itd… U identičnim problemima je i opština Zeta.

Centralizacija

Da imamo čvrsti osnov da tražimo povlačenje iz procedure sporni amandman Vlade Crne Gore, koji bi mogao da izazove vrlo negativne reakcije stanovnika opštine Tivat, govore sledeće činjenice:

– Stanovnici opštine Tivat su se listom odricali imovine u tivatskom polju u korist društvene svojine, tj. svojine opštine Tivat, besplatno ili po bagatelnim cijenama, da bi se tu izgradio aerodrom

– Da bi se gazdovalo takvom imovinom na i oko, budućeg, Aerodroma Tivat, oformljena je zemljoradnička zadruga Tivat, a iz nje je “izniklo” društveno preduzeće Boka, koje je gazdovalo predmetnim zemljištem, napominjemo da je to preduzeće dobilo na upravljanje zemljište, skoro pa besplatno.

– Nakon Drugog svetskog rata, teren u Tivatskom polju je pripremljen za izgradnju aerodroma. Prvobitno je uređena travnata poletno-sletna staza za male i srednje avione. Zvanično je otvoren 1. maja 1957. godine, a prva redovna avio-linija Beograd-Tivat-Beograd uspostavljena je 15. juna 1957. godine. Do 1968. godine, sa aerodroma su obavljani letovi sa avionima poput Douglas DC-3, Junkers JU-52 i Iljušin IL-14 prema Beogradu, Zagrebu i Skoplju.

– Kad se, krajem 60-tih godina prošlog vijeka počelo razmišljati o proširenju i osavremenjivanju Aerodroma Tivat za komercijalne letove, opština Tivat je pod istim uslovima dobila zemljište Boke nazad, i sa tim zemljištem je učestvovala u projektu izgradnje i proširenja, faktički, novog aerodroma sa pripadajućom pistom.

Godine 1968. započeta je izgradnja modernog aerodroma. Investitori su bili JAT, Savezna uprava za civilno vazduhoplovstvo, JNA i Opština Tivat preko  “Preduzeća  za aerodromske usluge Tivat” kao vlasnika velike površine zemljišta neophodne za proširenje piste i kapaciteta samog Aerodroma.

Novi aerodrom je otvoren 25. septembra 1971. godine, sa savremenom infrastrukturom koja je uključivala asfaltiranu pistu dimenzija 2.500 x 45 metara, terminalnu zgradu od 1.000 m² i kontrolni toranj visok 41 metar

– Početkom 90-tih dolazi do “varničenja” između Savezne i Republičke vlade, ko će da “stavi šapu” na upravljanje, a ujedno s tim i prihode koje ostvaruje Aerodrom Tivat, što rezultira, između ostalog, raznim egzibicijama kao npr. donošenjem Zakona o Morskom dobru i proglašenjem Zone Morskog dobra kojom je, na ovom dijelu, obuhvaćena zona čitavog Aerodroma Tivat, tj. preko 3km u dubinu teritorije, što nema nikakve veze sa međunarodnim mjerilima, standardima o obuhvatu Zone MD, čime se izbija mogućnost upravljanja Aerodromom Tivat, Saveznoj vladi i Opštini Tivat, tako da sve ingerencije  dobija centralna, republička, vlast u Podgorici, sa čime ostvaruje i krajnji cilj,  raspolaganje prihodom Aerodroma Tivat, a u pitanju su uvjek bili milionski iznosi, na godišnjem nivou.

– Postoje dokumenti koji ukazuju na to da je Opština Tivat bila vlasnik značajnog dela zemljišta na aerodromu. Prema podacima iz 2000. godine, Opština Tivat je bila vlasnik oko 45% od ukupno nešto više od milion kvadrata koji obuhvataju aerodrom i njegov zaštitni pojas.

– 23. aprila 2003. vlasništvo nad aerodromom preneto je sa Jat Airways-a na Aerodrome Crne Gore, opštinu Tivat I njenu imovinu niko ne pominje, niti lokalna DPS orjentisana vlast, sa satelitima, bilo što pokušava da uradi po tom pitanju

– Po raspadu državne zajednice, udio opštine Tivat u Aerodromu Tivat, ponovo, niko ne pominje

– Privatna svojina u obuhvatu Aerodroma, takođe nikad nije do kraja razrešena

– Naknade za izuzeto zemljište, koje su u to vrijeme isplaćivane su, isključivo isplaćivane iz Budžeta Opštine Tivat

Akonto svega navedenog, smatramo da bi odgovoran odnos prema ovom, potencijalno velikom problemu, i mogućem generatoru ozbiljnih tenzija i protesta  bio taj da se zakaže vanredna sjednica SO Tivat, po hitnom postupku, na kojoj bi se svi akteri tivatske političke scene, kao predstavnici građana, izjasnili po ovom pitanju i donijeli odgovarajući akt kojim bi se jasno definisao stav Skupštine opštine Tivat prema ovom problemu a sa čim bi bili upoznati Skupština i Vlada Crne Gore” – zaključuje se u saopštenju NVO Matica Boke-podružnica Tivat p

redsjednik UO Ivan Starčević i NVO Miholjski zbor, predsjednik UO Zdravko Nišavić.

Najčitanije