I ovog ljeta, kao i prethodnih sezona, kotorskoj inspekciji stiže veliki broj prijava građana koje se odnose na uzurpaciju ponti, zabranu prilaska moru, postavljanje plažnog mobilijara.
Građanima i turistima, onemogućava se pristup i korišćenje obale na području Morskog dobra, posebno u Boki Kotorskoj.
„Često se dešava da nismo u prilici da se kupamo i sunčamo na pontama na kojima smo ljeti provodili vrijeme od djetinjstva jer su neke od njih uzurpirane, ograđene ili prodate. Na nekima se prosto ne osjećamo dobrodošli, pa ih izbjegavamo jer ne želimo da boravak na plaži pretvorimo u sukobe sa „navodnim vlasnicima“ koji “svojataju” prostor koji bi trebalo da je javno dobro“, samo su neke od primjedbi i komentara građana.
Ovaj problem je sve izraženiji u cijeloj Boki Kotorskoj. Danas smo dobili fotografiju zagrađene ponte u Tivtu, a naš čitalac se interesuje po kojem ugovoru je ponta na Seljanovu privatizovana i zaključana.
Opština Kotor je u predsezoni, u saradnji sa Službom za inspekcijske poslove, formirala opštinsku radnu grupu koja popisuje ponte duž kotorske rivijere.
„Na sastanku sa predstavnicima Morskog dobra pokrenuli smo ovu priču. Idemo u pravcu sankcionisanja svega onoga što predstavlja eklatantan primjer kršenja pravila, kada je ova problematika u pitanju“ – rekao nam je nedavno predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Namjera Opštine Kotor je da do kraja jula popiše sve ponte duž kotorske rivijere kako bi mogli da urade elaborat i dobiju cjelovitu sliku o privatnim pontama. Namjera im je da uporede podatke i dokumentaciju sa JP Morsko dobro o stvarnom stanju, s obzirom da je sve više slučajeva da se ljudi pojavljuju sa vlasničkim listom da je ponta upisana na njihovo ime ili su eventualni zakupci, ili podzakupci kod JP Morsko dobro. Prilikom kontrole i popisa ponti, komunalni policajac ostavlja obavještenje sa rednim brojem ponte koju obilazi, a komunalni inspektor ostavlja poziv za stranku na N.N. lice, da bi se eventualni vlasnik odazvao.
Kazna za uzurpaciju javne površine iznosi 100 eura za fizičko, a 500 eura za pravno lice.
Jedan od problema koji je dodatno zakomplikovao situaciju oko privatnih ponti je i dugogodišnja praksa crnogorskih sudova da državi dozvoljava upis vlasništva na imovinu u zoni Morskog dobra, po sili zakona. Prema ocjeni Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ova praksa se mora mijenjati. U predmetu „Nešić protiv Crne Gore“, sud je zauzeo stav da se na taj način povrjeđuje pravo na svojinu, čime je stavljena tačka na višegodišnji spor koji je pokrenula država radi upisa prava na svojinu ponte u Krašićima, koja je bila u vlasništvu Ilije Nešića.
U namjeri da pomognemo u rješavanju ovog dugogodišnjeg problema koji često vodi i do sudskih procesa, sukoba pojedinaca, intervencije inspekcije i policije, pripremili smo nekoliko pitanja za naše čitaoce kako bi i oni dali svoj doprinos u istraživanju ovog problema:
