Kada se čovek skloni, priroda počinje ponovo da diše. Blokade državnih granica, zaustavljanje saobraćaja i karantin imali su neočivan uticaj na životnu sredinu.
Satilitski snimci dokazali su da je, od kada je uveden karantin u Kini i Italiji zbog virusa korna, u tim zemljama vazduh čistiji. Ribe u kanalima u Veneciji su ponovo vidljive jer je u kanalima slabiji saobraćaj, zbog čega talog ostaje na dnu. A delfini prilaze obalama i posećuju mesta u kojima ih dugo nije bilo, i baš jedan takav stigao je u luku u Trstu.
Smrt, raspad gospodarstva i planet pod ključem. Pandemija koronavirusom donosi jednu lošu vijest za drugom, ali ako pogledate malo bolje, možda ćete na trenutak opaziti i nekoliko svijetlih tačaka.
Od bolje higijene do dobročinstava prema ljudima u nevolji, evo nekoliko lijepih primjera u crnilu koje nas okružuje.
Poruka zdravstvenih profesionalaca od prvog je trenutka izbijanja zaraze bila jasna: Perite ruke! Osim što smanjuje rizik od zaraze koronavirusom, pranje ruku djeluje i protiv drugih infektivnih bolesti koje s pojavom koronavirusa nisu nestale.
Od selebritija do političara, svi su demonstrirali ispravnu i dovoljnu dugu tehniku pranja. I to se, čini se, isplati. U Japanu je, primjerice, ove sezone rekordno niskih 7,2 milijuna oboljelih od gripe, triput manje nego prethodnih godina.
‘Mislimo da iza toga stoji to što su ljudi mnogo svjesniji potrebe pranja ruku’, kazala je dužnosnica ministarstva zdravstva Daisha Inoue.
Srezane emisije ugljika
Gospodarstva teško podnose zatvaranja tvornica i zabrane putovanja, no okolišu to godi.
Do 1. marta ove godine kineske emisije ugljikova dioksida pale su za 200 milona tona ili 25 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine To je ekvivalent godišnjoj emisiji Argentine, Egipta ili Vijetnama.
Istodobno je potrošnja ugljena u termoelektranama pala za 36 posto, a korištenje goriva u rafinerijama gotovo isto toliko.
Zračni promet je gotovo stao, što je, barem kratkoročno, donijelo značajna smanjenja u emisiji štetnih plinova. Vode u Veneciji, obično prepune motornih brodica s turistima, kristalno su čiste.
Stručnjaci kažu da to, nažalost neće potrajati. Jednom kad kriza završi, države će vjerojatno nastojati nadoknaditi izgubljeno i klimatski razlozi bit će stavljeni po strani nauštrb utrke u što bržem ekonomskom oporavku.
Spašeni ljuskavci
Izvor koronavirusa još je upitan, ali mnogi upiru prstom u ljuskavce, ugrožene vrste sisavaca, koje Kinezi vole imati na tanjiru.
Kina je zbog toga objavila trenutačnu i sveobuhvatnu zabranu trgovine ugroženim životinjama i njihovu konzumaciju.
Peking je sličnu mjeru uveo nakon epidemije SARS-a početkom stoljeća, ali ju je i ukinuo kad je opasnost prošla. Ovaj put zabrana je trajna.
‘Mislim da je vladi postalo jasno da je cijena širenja bolesti po nacionalnu ekonomiju i društvo puno veća od koristi kakvu donosi posao s divljim životinjama’, kazao je Jeff He iz Međunarodne zaklade za dobrobit životinja.
Pretpostavlja se da će nakon ove epidemije o konzumaciji divljih životinja dobro razmisliti i u drugim dijelovima svijeta.
Razdvojeni, ali zajedno
Jedan od najtežih aspekata ograničenja kretanja, izolacija i karantena jest – usamljenost. Članovi obitelji i prijatelji moraju izdržati tjedne ili čak mjesece razdvojeni jedni od drugih.
No neki su našli načina da stvore duh zajedništva i time potaknuli i druge da se potrude održati ili produbiti kontakte.
U Kolumbiji, gdje na snazi trotjedna samoizolacija, 43-godišnja Andrea Uribe pomoću video platforme Zoom organizira sve – od grupne tjelovježbe do obiteljskih okupljanja.
‘Češće zovem roditelje, razgovaram s prijateljima za koje u uobičajenim okolnostima nemam vremena. Organizirala sam video sastanke s prijateljima iz više zemalja’, kaže Uribe. ‘Divno je to što smo prisiljeni biti ovdje jedni za druge i podsjeća nas na to da uvijek trebamo biti prisutni u ljudskim životima’.
