12 C
Kotor

Slušaj online radio

Crkva Sv. Petra u Bogdašićima objedinila u sebi sve kulturno-istorijske slojeve koje Boka Kotorska u sebi nosi

Crkva Sv. Petra u Bogdašićima potencijal za kulturni i vjerski turizam



Južna kapelica, ranije srednjovjekovna pjevnica i najstariji dio crkve Sv. Petra u Bogdašićima, koja je po svojoj arhitekturi, istoriji i kulturnom nasleđu jedinstvena na Primorju, ovih dana Došašća se ukrašava i pretvara u božićne “Jaslice” – prikaz Isusovog rođenja. To je divna simbolika, s obzirom da svojom višeslojnom istorijom i arhitekturom ovaj hram – danas spomenik kulture prve kategorije, povezuje hrišćane pravoslavne i rimokatoločke vjeroispovjesti, a Hristovo rođenje, koje se uskoro slavi, lijepo korespondira sa tim svjetovnim i duhovnim izvorima kulturnog nasleđa.

Običaj je da mještani u susret Božiću naprave iluminaciju na starom čempresu ispred crkve, a za to je, s obzirom na visinu stabla, potreban angažman ljudi sa alpinističkim vještinama. Ukrašeno svjetleće stablo lijepo izgleda kada se pogleda iz Tivatskog polja, kaže Tripo Brkan, mještanin, koji župniku don Draženu Kraljiću pomaže oko nabavke materijala i u postavljanju konstrukcije za “Jaslice”.

-Nisam neki stručnjak za povijest i kulturu, ali znam da ova crkva nešto vrijedi i zato se trudimo da poboljšamo uslove za službu i boravak u njoj. Povijest ove crkve, kao i svih hramova u Boki Kotorskoj  isprepletena je raznim životnim situacijama između pravoslavaca i katolika i koliko god, evo, postoje među nama neke određene razlike, toliko je ovo možda i simbolika nekog jedinstva- onog što nas povezuje, to je vjera u Isusa Krista, kaže don Kraljić. Objašnjava da su crkvu prvobitno izgradili monasi benediktinskog reda, prema geslu Sv. Benedikta: „Ora et labora“ (Moli i radi).

-Monasi su imali klaustar-samostan u Bogdašićima i na Miholjskoj prevlaci. Kasnije su došli pravoslavni, preuzeli ovaj dio, par stoljeća su vodili ovu crkvu, koja je potom vraćena katolicima. U međuvremenu su se događala i ova proširenja, tako da je crkva tokom XIII stoljeća generalno dobila ovaj današnji izgled. Vidi se da je ovaj stariji dio niži u odnosu na  oltar, pretpostavljam da se ispod nalaze temelji izvorne crkve.

Don Dražen Kraljić ispred najstarijeg dijela sadašnje crkve

U arheološkim istraživanjima nakon potresa 1979. godine pronađene su i kosti (redovnika). Crkva je bila oštećena i tada su ispod maltera otkriveni slojevi freskoslikarstva – jedan iz doba benediktinaca, drugi iz doba Nemanjića, objasnio nam je don Dražen Kraljić, župnik u Bogdašićima, selu koje zajedno sa susjednim selima Mrčevac i Kavač ima oko 300 vjernika. On je zainteresovan za kulturno-istorijsku i turističku valorizaciju ovog lokaliteta, s obzirom da se nalazi na istaknutom položaju sa predivnim vidikovcem, u šumskom ambijentu brda Vrmac protkanom izvorima pitke vode koja se u potocima sliva u podnožju crkve.

– Razgovarao sam sa predstavnicima Turističke organizacije Tivta i Općine, nadam se da ćemo zajedničkim snagama pokrenuti priču o vjerskom turizmu i da će se Crkva Sv. Petra naći na mapi za posjetioce Boke kotorske. Grupe bi se mogle organizirati da dođu električnim autima, da razgledaju ambijent, da se druže ispod tende u dvorištu i da uživaju u panorami Tivatskog zaliva, kaže don Dražen, koji je kratki istorijat mjesta postavio na info-tabli.

Da su ljudi iz turističke branše zainteresovani za ovo mjesto govori i podatak da je Turistička organizacija Tivta na svom konkursu obezbijedila 8.300 eura Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Područno odjeljenje Kotor, za restauraciju i konzervaciju izvorne freskoslikarske predstave unutar južne kapelice. Obavili su estetske analize, očistili i zaštitili jedan sloj oštećenog zida,  ali glavni radovi ih očekuju početkom iduće godine. Planiraju da unutrašnjost kapelice restauriraju do početka maja 2024. godine.

Pogled sa baladura

-Crkva Sv. Petra u Bogdašićima u sebi objedinjuje sve kulturno-istorijske slojeve koje Boka Kotorska u sebi nosi. U literaturi se pominje da je ovdje najprije bio benediktinski samostan, zatim je u XIII vijeku ovdje bio pravoslavni hram, da bi u XV vijeku prešao u ruke katoličke crkve, itakla je Jasminka Grgurević, slikarka-konzervatorka. Ona citira dr Miloša Miloševića, koji u svojoj studiji “Oko sukcesije sakralnih objekata na istoj građevini u Bogdašićima u Boki Kotorskoj” navodi da su na crkvi sv. Petra u Bogdašićima “sačuvana dva natpisa: jedan na latinskom, o majstoru Regulusu koji je sazidao klaustar, i drugi ćirilični iz 1269. godine o episkopu Neofitu, koji je podigao crkvu. To govori o sukcesiji: od benediktinske crkve sa samostanom i klaustrom (10.-13. st.), preko Neofitove rekonstrukcije (13.-15. st.) do katoličke crkve od 15. stoljeća”.

Milošević pominje da je ekipa Muzeja u Tivtu 1981. godine vršila sondažna istraživanja na više mjesta u južnoj kapeli, gdje su na oko metar dubine pronađeni oštećeni tragovi fresaka, identični ovima gore, a da nisu došli do poda. To navodi na potrebu istraživanja starije crkve ispod nivoa sadašnje.

Mještanin i vjernik Tripo Brkan ističe potrebu da se betonira trotoar od kamena sa sjeverne strane crkve, da se popravi krov, a za božićnu dekoraciju velikog čempresa ispred crkve, trebalo bi nabaviti oko 100m specijalnog kabla. Lijepo bi bilo okititi i crkvu Sv. Vrača, ali gore nema struje, potrebno je renoviranje, a za to im trebaju sredstva. Dobrotvornim prilozima vjernika crkva je dobila rasvjetu, klimu, a cijeli kompleks se redovno kreči.

Dogovor sa mještanima oko jaslica

-Preko Kavča smo probili novi put skroz do Gornjih Bogdašića i kompletno ga spojili sa Gornjom Lastvom, preko Pasiglava gdje smo proširili postojeći put, tako da se sad cijeli krug može napraviti- krenete odavde i izađete u Tivat. Tu je bilo i donacije Općine Tivat, dio ceste je čak i betoniran, tako da sad možete i putničkim autom napraviti taj đir. Potencijal za turističke posjete su i stari mlinovi, kojih ima u podnožju Vrmca, ističe Tripo Brkan.

U Kavču je glavna crkva Sv. Ivana Krstitelja, a pored nje, tu je i crkva Uzvišenja Svetoga Križa i mala crkva Sv. Ane, a u Mrčevcima to je crkva Sv. Agate. U Bogdašićima je najstarija crkva Sv. Petra, a poviše nje je i crkva Svih Svetih, ili kako se u narodu zove Sv. Vrača (Kuzme i Damjana), čiji je krov nedavno saniran. Iz ovog kraja potiču familije Maslovar, Biskupović, Marović, Luković, Janović.

Crkva na gradini

Nakon prvih posmatranja i snimanja, prema istaknutom položaju sa koga se vide cijelo polje i obronci Vrmca, arheolog Miloš Petričević, uključen u projekat restauracije, pretpostavlja da je crkva Sv. Petra podignuta na “gradini”- praistorijskom utvrđenju. On je lokaciju snimio dronom.

-S obzirom da se crkva nalazi na živoj stijeni i zauzima najdominantniji položaj, a okolo smo pronašli i ostatke suhomeđe i ulomke praistorijske keramike, to nas navodi na pretpostavku da je na ovom mjestu postojao neki vid fortifikacije. Istorijsko ime  crkve koje glasi “Sv. Petar na Gradcu” ili “Sv. Petar Gradački”, upućuje na takav zaključak, a tome u prilog ide i činjenica da su duž potoka ispod gradine pronađeni ostaci kamenih praistorijskih cijevi, segmenti cjevovoda. Isto tako, u kasnijem periodu postojali su i mlinovi, čiji se ostaci takođe mogu pronaći. Ovaj dio je na austrougarskim kartama ucrtan i upisan pod nazivom “Carine”, što etimološki ukazuje na “carsku zemlju”, asocirajući i na Carine u Risnu. Nadam se da će čišćenje lokacije, sondiranje i arheološka istraživanja potvrditi ove pretpostavke, kaže Petričević za Boka News.

Sveti Srđ i Vakha

U svom radu “Crkva Sv. Petra u Bogdašiću i njene freske” dr Vojislav J. Đurić opisuje ovaj hram kao jednobrodnu crkvu s pravougaonim pjevnicama ili niskim transeptima iz XIII vijeka. Pripada raškom tipu graditeljstva, a freskoslikarstvo vezuje za srednjovjekovnu slikarsku školu u Sopoćanima. Crkvu čiji je ktitor episkop Neofit, Vojislav Đurić smatra “jedinstvenom za Primorje- nijedna slična njoj nije više izgrađena”. Po njegovom mišljenju, među četiri svetitelja u južnoj pjevnici nalaze se i Sveti Sergije (Srđ) i Vakha (prikazani kao golobradi mladići), hrišćanski mučenici aristokratskog porijekla, koje je car Maksimilijan okovao gvozdenim obručima oko vrata i tako ih izložio ruglu ulicama Rima. Kult Sv. Srđa i Vakhe širio se iz Skadra gdje su se u crkvi na obali Bojane čuvale njihove mošti. Čestice njihovih moštiju čuvaju se i u manastiru Mileševa, kao i u katedrali Sv. Tripuna.

Gospa tužnih očiju – freska u sjevernoj kapeli

Bogorodica tužnih očiju

Svaki vjernik koji dođe u crkvu ne može odoljeti prodornom, blagom pogledu Bogorodice oslikane u XVII-XVIII stoljeću, na ikoni koja prikazuje Bezgrešno začeće Bl. Djevice Marije. Napravljena je na drvetu premazanom bakrom i onda pozlaćena. Jedan dio je ranije restauriran, ali je potrebno obnoviti konzervaciju.

-Karakteristična po izražajnim tužnim očima, s jedne strane predstavlja radost, jer je ona Majka Spasiteljeva, a s druge strane i žalost, jer ona već zna kakve će muke njen sin proći, da će ga mnogi i odbaciti. Zato ima prekrižene ruke, izražava i tugu i radost istovremeno, pojašnjava nam don Dražen.

Sveti Petar oltarska ikona

Ikona Sv. Petra

Na glavnom oltaru je ikona Sv. Petra, jednog od dvanaestorice apostola, sa ključevima u ruci- Isus mu je dao ključeve Raja Nebeskog – ono što on zaključa, biće zaključano, što otključa, biće otključano i zato je jedan zlatni ključ, to je ključ Raja, a drugi, sivi, ključ je zemaljske vlasti, Crkve. U rucu ima Sveto pismo, a u pozadini dio Svete zemlje, odakle su prvi apostoli potekli. Oltar je drven, oslikan šarama sličnim originalnim kamenim pločama iz pozadine. Sv. Petar i Pavao slavi se 29. juna, kada u procesiji i na misi bude najviše ljudi, kaže don Dražen.

/M.D.P. Boka News/

Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije