Ministarstvo saobraćaja i pomorsva (MSP) pripremilo je nacrt Zakona o bezbjedonosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, kojom se konačno ova oblast usaglašava sa odredbama međunarodnog ISPS kodeksa. Najznačajnija novina koju ovaj zakon donosi je legalizacija mogućnosti ukrcaja naoružane pratnje na crnogorskim trgovačkim brodovima u međunardnoj plovidbi, prilikom njihove plovidne kroz područja u kojim vlada opasnost od napada pirata.
Crnogorski trgovački brodovi u nekoliko su navrata u protekle tri godine ukrcavali naoružane zaštitare dok su plovili u vodama Indijskog okeana i Adenskoj zaliva u kojima djeluju somalijski pirati. Iako za to nije bilo uporište nigdje u važećoj crnogorskoj legislativi, a što je moglo dovesti i do teških pravnih posljedica po zapovjednike naših brodova u slučaju nemilih događaja sa otvaranjem vatre naoružanih zaštitara na ribare ili bilo koga druoga ko je moga biti pogrešno identifikovan kao piratska prijetnja, u MSP i menadžmentu naših kompanija, smatrali su da opasnost da pirati napadnu i otmu, brod posadu i teret, opravdava takav legalni rizik.
Pozivajući se na na tri cirkulara preporuka Međunarodne pomorske organizacije IMO, MSP je dozvoljavao ukrcaj naoružanih pripadnika stranih zaštitarskih firmi na naše brodove, ali je resoru koji vodi Ivan Brajovič trebalo skoro od tri godine da konačno postupi po preporuci IMO-a svim državama svijeta da donesu nacionalne zakone u vezi ukrcaja i upotrebe naoružane zaštite na svojim brodovima u međunarodnoj plovidbi. Veliki broj pomorskih država svijeta u proteklih nekoliko godina donio takve zakone koji regulišu svaki aspekt ukrcaja naoružanog eskorta na njihove brodove, bilo da je riječ o ukrcaju na trgovački brod osoblja nacionalne Ratne mornarice (tzv. Vessel Protection Detachments – VPDs), ili pak o angažovanju specijalističke zaštitarske kompanije(Privately Contracted Secutity Personnel – PCSP). Ovaj termin označava “osobe za neposrednu sigurnosnu zaštitu posade, broda, tereta i druge imovine od piratstva i oružane pljačke, koje se u obavljanju poslova zaštite mogu koristiti vatrenim oružjem.”
Crna Gora to tek treba da uradi, a nacrtom novog Zakona o bezbjednosti pomorskih brodova i luka predviđeno je da su naše kompanije čiji brodovi plove “morskim područjima u kojima postoji visok rizik od piratstva ili oružane krađe brodova”, pored ostaloga, “izrade i sprovedu postupke u planu bezbjednosne zaštite broda za zaštitu od piratstva i oružane krađe i po potrebi i za ukrcavanje, boravak i iskrcavanje lica za naoružanu pratnju na brodu u skladu sa procjenom rizika”. Da bi ukrcala oružani eskort na brod, naša kompanija prethodno mora preduzeti sve raspoložive mjere samozaštite broda, pa tek onda podnijeti zahtjev da dobije saglasnost za ukrcaj naoružanih zaštitara riješenjem MSP koje to odobrava ili ne, na osnovu mišljenja pribavljenog od MUP-a.
Lica za naoružanu pratnju ukrcana na brod crnogorske državne pripadnosti mogu u svrhu nužne odbrane posade, broda, tereta i druge imovine na brodu od istovremenog ili neposredno predstojećeg piratstva ili oružane krađe da upotrijebe vatreno oružje, i to isključivo uz saglasnost zapovjednika broda i u najmanjoj mjeri koja je potrebna da se odbije napad. Lica za naoružanu pratnju ukrcana na brod crnogorske državne pripadnosti, u skladu sa preporukama Međunarodne pomorske organizacije, moraju da poštuju propise Crne Gore, i propise države luke i obalne države kao i naredbe zapovjednika broda…. Zapovjednik broda ne odgovara za prekoračenje nužne obrane koje u odbrani posade, broda i tereta počine lica za naoružanu pratnju.”- stoji u članu 26. nacrta Zakona.
Uzeta su u obzir i prava samih pomoraca- tako svi članovi posade broda moraju biti prije svog ukrcaja na brod biti obaviješteni o ukrcaju privatnih naoružanih zaštitara i brodar im mora dati mogućnost da se ne ukrcaju na takav brod. Ako to pomorac zatraži, brodar mu prethodno mora omogućiti iskrcaj sa broda i osigurati povratak u mjesto prebivališta, te pomorci zbog toga ne smiju snositi nikakve negativne posljedice.
.
