Cetinje 3. novembar 2023. – Crna Gora ubrzano ide ka istoku a sve je dalja od Zapada, ocijenjeno je na I panelu 2. Cetinjskog foruma 2023.
Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, koji je organizator drugog po redu Cetinjskog foruma, održan je prvi panel u prepunoj sali sa znakovitim nazivom “Crna Gora i Zapadni Balkan – ubrzano ka Zapadu ili polako na ka Istoku”.
Dekan FCJK Aleksandar Radoman kazao je da su se desile tektonske promjene koje, kako smatra, prijete da trajno preoblikuju crnogorsko društvo.
– Fakultet na to nije zaćutao i zbog toga se u prethodne tri godine našao na meti vlasti. Bio je na konstantnom udaru vlasti i njenih medijskih ispostava – rekao je Radoman.
Fakultet je, prema njegovim riječima, istovremeno postao mjesto susreta i dijaloga.
– Formiranje nove vlade ne ostavlja prostor za optimizam. Izbor četničkog vojvode za predśednika Skupštine samo potvrđuje da je razgradnja crnogorskog građanskog društva u poodmakloj fazi. Primjer Crne Gore najbolje ilustruje kako se jedna država može transformisati od uspješne priče do rak rane regiona – naveo je Radoman.
Prema njegovim riječima, ključni uzrok nestabilnosti danas na Zapadnom Balkanu je novim metodama obnovljeni i osnaženi velikosrpski državni projekat, koji danas Aleksandar Vučić pokušava sprovesti pod nevinijim imenom Srpski svet.
– Ključne žrtve tog projekta danas su demokratske snage u Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Crnoj Gori, koje ova devetnaestovjekovna velikodržavna fantazma drži u zatočeništu, udaljavajući ih od izgradnje stabilnih multikulturnih društava – kazao je Radoman.
Profesor na FCJK i član Crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić kazao je da se Crna Gora već četvrtu godinu davi u poplavi fašizma i kleronacionalizma, te dodao da su na čelu Skupštine Crne Gore, „zahvaljujući odluci pseudoevropske partije Evropa sad – odlikovani četnički vojvoda i čovjek koji slavi Putina i Rusiju, prvostepeno osuđeni za terorizam i državni udar“.
– Ne smijemo ćutnjom postati saučesnici politike i ideologije čiji je cilj naš konačni nestanak – poručio je Čirgić.
Viši saradnik u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu Januš Bugajski kazao je kako Rusija podriva evropsku stabilnost te da svoj uticaj širi i u Africi.
– Sa Rusijom demokratija je uvijek pod prijetnjom. Rusija mora da liberalizuje svoju tradiciju kako bi se i ta zemlja demokratizovala. EU i SAD moraju uložiti više napora u ovom regionu i demokratski i politički ohrabrivati svoje saveznike – dodao je on.
Bugajski je izrazio razočaranje što administracija Džozefa Bajdena nije više prisutna ovdje, pogotovu iz razloga što je Crna Gora „nezavisna zemlja koja ide ka tome da bude članica EU“.
Predsjednik mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič rekao je da je neprihvatljivo to što tužilaštvo Crne Gore pokreće proces protiv Bobana Batrićevića zbog javno izrečene kritike.
– Suočavamo se sa stalnim ideološkim napadima na naše demokratske vrijednosti. U svijetu postoje primjeri koji nam daju nadu. Pozitivan primjer su prošlogodisnji izbori u Sloveniji i ovogodišnji u Poljskoj – dodao je Jakič.
Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan predstavlja područje koje bi moglo eksplodirati na „vrlo gadan način“ u budućnosti.
– Treba upozoravati na scenarije razvoja velikih nacionalizama. Zapadni Balkan je bure baruta koje u svakom trenutku može eksplodirati. Ako se granice na Balkanu počnu mijenjati, svaki od velikih nacionalizama dobiće na zamahu, a najgore će proći Bosanci, Makedonci i Crnogorci – objašnjava Jakič.
Prema njegovim riječima, u toku je, „teški proces denacifikacije i dejtonizacije Crne Gore“.
– Ono što Rusija u Crnoj Gori nije uspjela 2016. uspjela je sada. Promjena vlasti potpuno je promijenila politički kurs ove zemlje. Rusija će učiniti sve da zadrži svoj uticaj na Balkanu – naglašava Jakič.
Evropa se, prema njegovom mišljenju, suočava sa polarizacijom u pogledu osnovnih civilizacijskih vrijednosti.
Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić objasnila je da se godinama razgovaralo o tome kako se Zapadni Balkan može što bolje prilagoditi i ispuniti kriterijume za članstvo.
– Danas pričamo o tome može li EU spriječiti povratak Balkana na autokratske režime – kazala je Pusić.
Srbija je, smatra Pusić, danas dalje od EU nego što je bila kad je počela svoje pregovore i, po kriterijumima članstva je, kako kaže, dalje od bilo koje države Zapadnog Balkana.
– Moja teza je da Srbiju ne smijemo pustiti niz vodu, već nju u regiji trebamo okružiti uspjehom. Ono na što je Srbija uvijek bila osjetljiva je njena kompetitivnost u regiji – navela je Pusić.
Ona je kazala kako Zapadni Balkan nije regija koja može dramatično uticati na svjetsku politiku, te dodala kako ipak može proizvesti dosta nevolja koje mogu prerasti u svjetske ratove.
– Zapadni Balkan čini šest različitih država koje zahtijevaju šest različitih pristupa. Treba voditi računa i o takozvanom nenamjernom štetnom djelovanju. Politika EU i SAD je štetila Zapadnom Balkanu u posljednje četiri godine zato što su zanemarile faktor vremena i ponašali se u skladu s principima koji na terenu više nisu postojali – dodala je.
Pusić smatra da evropski projekat u ovom regionu ne može uspjeti bez snažnog pritiska javnosti, te da je društvo jedini siguran saveznik Zapadnog Balkana na putu prema EU.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je kako je tema Otvorenog Balkana i Vlade Dritana Abazovića stavljena ad akta, što je, kako smatra, dobro.
– Novi premijer je shvatio da politika uključuje kompromis, ali ne i to da se taj kompromis ne može praviti sa svakim – navela je Uljarević.
Od pravosudnih imenovanja, prema njenom mišljenju, vjerovatno neće biti ništa.
– U pespektivi ćemo podjednako tretirati ono što nam dolazi iz EU, Srbije i Rusije. To su, po meni, ključni principi sporazuma o formiranju nove vlade – istakla je Uljarević.
Kredibilitet se, kako kaže, nije preko noći izgubio, već se on „počeo odavno kruniti, još od onda kad se od nas počelo tražiti da gradimo institucije i tu dolazi do simulacije reformi“, i dodala kako se vladavina prava od prethodnih do sadašnjih vlasti, na ovom prostoru, doživljavala kao pravo na vladavinu.
– Crna Gora je u ovom trenutku poraz EU. SAD apsolutno gube bilo kakav uticaj u CG. Bez obzira što smo mi dominantno prozapadno društvo, to nije vrijednosni okvir koji se preslikava na ovu vladu. To treba da brine i nas i naše zapadne partnere – rekla je Uljarević.
Dodala je da u ovom trenutku ne vidi kako Crna Gora može odblokirati pregovore sa EU.
– Nas u dva ključna poglavlja čekaju 84 mjerila koja mi godinama ne uspijevamo da zatvorimo – zaključila je Uljarević.
Hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina smatra da ne postoji nijedna šansa da Crna Gora do 2030. postane članica Evropske unije. Dodao je i kako takva šansa ne postoji za bilo koju drugu zemlju Zapadnog Balkana.
– EU je davno izgubila kapacitet da razumije sve što se ovdje događa i to se vidi po posljednjim politikama – kazao je Jakovina, te dodao da „taj voz ubrzano odlazi“.
Prema njegovom mišljenju, stvarno stanje u ovim zemljama je zanemareno.
– Građani Crne Gore su na izborima dali većinu onima koji su rođaci visokoga klera SPC. I građani moraju biti odgovorni za vlastite odluke uključujući i građane manje brojnih naroda. Frapantno je bilo slušati kada predstavnici albanskih partija kažu da će radije ići u koaliciju sa četnicima – rekao je Jakovina.
Upitao je koliko je Crnogoraca zainteresovano za sopstvenu državu.
– To je pitanje za birače. Veliko je pitanje i jesu li ovakve zemlje Zapadnog Balkana prihvatljive i za veći dio članica bloka – kazao je hrvatski istoričar.
Profesor Škole naprednih međunarodnih studija Univerziteta „Džons Hopkins“ u Vašingtonu Danijel Server istakao je da Crna Gora nije sama u regionu i upozorava da parlamentarni sistem otvara mogućnost koalicije koja bi Crnu Goru okrenula ka Istoku.
– Ključni vanjski faktor je Beograd uz rusku podršku, koji nastoji da kreira ono što se sada naziva Srpski svet. Vučić samo želi da kontroliše političku sudbinu Srba u susjednim zemljama. To se ne odnosi samo na Crnu Goru, već i na Bosnu i na Kosovo. Vučić koristi svoje bezbjednosne snage, finansije, dezinformacije i SPC kako bi savladao otpor i osigurao da se ozbiljne demokratije ne mogu pojaviti na periferiji Srbije. U tome je najuspješniji bio u Crnoj Gori, gdje je iskoristio istinsko nezadovoljstvo Đukanovićem i dugo vladajućom DPS. To nezadovoljstvo osnažilo je otvoreno proevropsku opoziciju. Ironija je u tome što je Đukanović dostojanstveno predsjedavao uglavnom mirnom i potpuno ustavnom tranzicijom, koja je dovela njegove protivnike na vlast, kao što se od njega tražilo – naveo je Server.
Naglasio je i da je Pokret Evropa sad isključio mogućnost koaliranja sa DPS-om, koji bi, kako smatra, bio logičan proevropski partner.
– Milatović preferira vladajuću koaliciju s proksijima Beograda i Moskve. Spajić se možda ne slaže, ali nije uspio stvoriti alternativu. Tako ja vidim ćorsokak koji je barem do juče postojao. Time upravlja Beograd i njegov ogromni uticaj u Crnoj Gori – dodao je Server.
On je dodao da su SAD i EU otvoreno stavile na znanje da ne žele proksiie Beograda i Moskve u sljedećoj vladi, te da će većina u Crnoj Gori, ukoliko želi ozbiljnu prozapadnu vladu, morati i da insistira na tome, pri čemu civilno društvo može biti od vitalnog značaja.
– Treba mobilisati što više glasova da se Evropa sad pritisne da odustane od protivljenja saradnji s DPS-om. Ne mislim samo na mobilizaciju ljudi na ulici, već i na ključne figure, naročito u Evropi sad – naveo je Server.
Zaključuje i kako su mediji i civilno društvo odigrali su važnu ulogu u suprotstavljanju Đukanoviću, te da je sada vrijeme i suprotstavljanja Milatoviću.
