Iz Vlade su Televiziju Vijesti uputili na resorno ministarstvo, čiji prvi čovjek tvrdi da od Ustavnog suda nisu dobili rješenje o pokretanju postupka.
“Ministarstvo ekonomskog razvoja nije zvanično zaprimilo zahtjev za izjašnjenje od strane Ustavnog suda ovim povodom. Sve informacije kojima raspolažemo u smislu predmetnog postupka su zasnovane na medijskim natpisima. Kada i ako Ministarstvo zaprimi zahtjev suda, o istom će se izjasniti shodno svojim nadležnostima”, rekao je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Ustavni sud je krajem maja, jednoglasno, analizirajući navode iz inicijative Unije poslodavaca, utvrdio da se osnovano postavlja pitanje ustavnosti zabrane trgovcima da rade nedjeljom. Preciznije, otvoreno je pitanje da li je prekršen ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, ograničenja ljudskih prava, sloboda preduzetništva i saglasnosti pravnih propisa.
“Propisivanjem izuzetka od opšteg pravila zabrane obavljanja trgovine na veliko i trgovine na malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, za subjekte na koje se mjera zabrane rada nedjeljom ne odnosi (apoteke, specijalizovane prodavnice ili kioske za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, itd) osnovano se postavlja pitanje povrede ustavnog principa jednakosti u okviru jedne grupe preduzetnika na tržištu”, piše u rješenju Ustavnog suda.
Ukoliko Skupština i Vlada ne reaguju ubrzo, to će značiti da će Ustavni sud nastaviti postupak i vrlo vjerovatno donijeti odluku o neustavnosti neradne nedjelje za trgovce. U tom slučaju prodavnice bi bile otvorene svih 365 dana u godini, osim ukoliko im Ustavni sud ne ostavi rok da drugačije regulišu ovo pitanje. Dok bi s jedne strane mnogim poslodavcima, ali i nekim zaposlenima laknulo zbog toga, ima i onih koji tvrde da bi time izgubili zagarantovan slobodan dan svake nedjelje.
Prodavnice, šest godina od stavljanja katanca nedjeljom, reklo bi se posebno nedostaju turistima tokom sezone, kada su jedina alternativa pijace, benzinske pumpe i kiosci.
“Osporena zakonska mjera zabrane obavljanja trgovine na veliko i trgovine na malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, po ocjeni Ustavnog suda, nesporno predstavlja oblik ograničenja preduzetničke slobode trgovaca, i postavlja se pitanje saglasnosti sa odredbom Ustava kojom su eksplicitno propisani slučajevi u kojima se izuzetno, može ograničiti sloboda preduzetništva”, navodi se u rješenju Ustavnog suda.
Đeljošaj je više puta poručivao da treba omogućiti rad nedjeljom svakome ko želi da radi. Prošle godine bili su nadomak rješenja, tako da bi se trgovina mogla obavljati nedeljom od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, ali tako što bi u jednoj opštini radila samo jedna radnja u okviru trgovačkog lanca, i to samo u jednoj smjeni, uz uvećane dnevnice radnicima, koji bi u narednoj sedmici dobili dodatni slobodan dan. Međutim, poslanički klubovi nisu dali zeleno svijetlo.
U susjednoj Hrvatskoj odluka o zabrani rada nedjeljom već je padala više puta na Ustavnom sudu. Hrvatska vlada je 2023 godine donijela zakon kojim se trgovcima u toku godine dozvoljava 16 radnih nedjelja, što oni najčešće koriste tokom sezone.
