U Crnoj Gori danas se obilježava Dan novinara, povodom 23. januara 1871. godine kada je izašao prvi broj lista “Crnogorac”. I ove godine novinari u našoj zemlji svoj praznik dočekuju u nezavidnom ekonomskom položaju.
Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) saopšteno je da je u godini za nama bilo 20 slučajeva napada na novinare, više nego u 2023, kada ih je bilo 16. “Nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike i treba da ih iskoriste, jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti”, poručeno je sa Foruma koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica, ističući da je zabilježen i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina – na novinarku Pobjede Anu Raičković. “Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni… Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani”, kazao je Kračković. Dodao je da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare, poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića.
Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezane za Granski kolektivni ugovor.
SMCG je povodom Dana novinara Crne Gore u KIC-u “Budo Tomović” organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koja će biti otvorena do 1. februara.
U Crnoj Gori posluje oko 230 medija.
Priznanje Društva crnogorskih novinara: Sretenu Peroviću “Crnogorac”
Žiri u sastavu Radmila Uskoković, predsjednica i članovi dr Novica Vujović i Čedo Vukotić je odlučio da, između nekoliko istaknutih prijedloga, nagrada za životno djelo “Crnogorac” dodijeli akademiku Sretenu Peroviću, jednom od najstarijih crnogorskih novinara, istaknutom književnom stvaraocu.
Nagrade za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripadaju Miloradu Mrdi Boškoviću, novinarskom veteranu, Draganu Popadiću, bivšem direktoru Radio Tivta, Mileni Bubanji Obradović, novinarki Radio Berana, i Slobodanu Bobu Dobriloviću iz Radio Televizije Nikšić.
Godišnju nagradu dobijaju Vanja Kovačević, istaknuti novinar Televizije Crne Gore, zatim Bojana Robović, novinarka lista “Pobjeda” i Jelena Kontić, novinarka “Vijesti”.
Nagrada za reportažu “Radovan Jablan” pripala je Arneli Hajdarpašić, reporterki Televizije E.
Za istaknute mlade novinare proglašeni su Iva Perović, novinarka Radija Crne Gore, zatim Alma Tahirović, novinarka E Televizije i Andrija Radović, novinar dnevnog lista “Pobjeda”.
Žiri je za poseban doprinos brzom,objektivnom i istraživačkom informisanju specijalnom diplomom nagradio portale Pobjede, Glas Mrkojevića i Crnogorski portal.
Iz poštovanja prema žrtvama zločina na Cetinju priznanja će biti uručena na prigodnoj svečanosti polovinom narednog mjeseca.
Institut za medije Crne Gore
Loš socio ekonomski položaj medijskih radnika najveći izazov za bolju budućnost medija i novinarsta u Crnoj Gori – poručuju iz Instituta za medije Crne Gore povodom 23. januara Dana novinara
Najveći izazov za izgradnju bolje budućnosti medija i novinarstva u Crnoj Gori je loše medijsko okruženje za rad novinara – njihov loš socio-ekonomski položaj, nedostatak kolektivnog ugovora, slaba zaštita od prijetnji i napada. To ovu profesiju čini sve manje atraktivnom za studente novinarstva.
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada.
Ovo su neki od ključnih nalaza analize „Budućnost medija u Crnoj Gori“, koju je prethodnih mjeseci proveo istraživački tim Instituta za medije, a koja će biti javno dostupna u narednih nekoliko dana.
Istraživanje je obuhvatilo nekoliko segmenata – budućnost novinarstva, budućnost medija kroz sam koncept, okruženje, vlasništvo, finansiranje, predstavljanje i participaciju, te budućnost korišćenja medija i povjerenje.
U Analizi se navodi da su institucije posljednjih godina nastojale da strateški urede oblast medija donošenjem Medijske strategije i izmjenom medijskih zakona. Međutim, ti propisi nijesu adekvatno odgovorili na neka od ključnih pitanja koja opterećuju medijsku scenu (transparentnost medijskog vlasništva, jaki strani uticaj u vlasničkim strukturama u medijima, neregistrovani portali, borba protiv dezinformacija…) niti su implementirali novu evropsku regulativu u ovoj oblasti. Sve to ukazuje na to da će se medijski zakoni ponovo mijenjati.
Značajno povećanja broja medija nije dovelo do medijskog pluralizma niti povećanja novinarskih standarda.
Procjenjuje se da trenutno ima oko 230 medija i da se taj broj skoro duplirao u odnosu na protekle godine.
Crnogorsko medijsko tržište je malo i pokretanje novih nema ekonomsko opravdanje. Medijska scena je pod jakim stranim uticajem, dominantno iz Srbije. Vlasnici četiri od pet televizija s nacionalnom frekvencijom jesu kompanije ili biznismeni iz Srbije, dok su u stranom vlasništvu dvije od tri dnevne novine. Kako ovi mediji imaju neizbježan uticaj na javno mnjenje i koriste se za širenje političkog uticaja, neupitno će uticati na kvalitet medijskog izvještavanja i opstanak medija koji su u lokalnom vlasništvu.
Vrijednost tržišta oglašavanja u Crnoj Gori procjenjuje se između 11,7 i 12 miliona eura. Najveći oglašivači su teleoperateri, a najveći udio, oko 50 odsto oglašavanja ide televizijama. To je trend koji se posljednjih godina ne mijenja.
Komercijalni mediji, osim od oglašavanja, novac dobijaju iz Fonda za medijski pluralizam i kroz državnu pomoć. Ukupan iznos tih sredstava u 2023. bio je 1,23 miliona eura, što je više nego prethodnih godina.
Trenutni samoregulatorni mehanizmi nijesu učinkoviti, ali potencijal za dalji razvoj je u novim izmjenama Zakona koji obavezuju medije da razviju internu samoregulaciju ukoliko žele novac iz Fonda za pluralizam medija. Primjenu ove zakonske odredbe mora pratiti i jačanje svijesti medija i novinara o značaju jake samoregulacije koju će građani prepoznati kao nezavisni autoritet koji može doprinijeti poboljšanju kvaliteta izvještavanja i kojem će s povjerenjem podnositi žalbe.
RTCG, koja je trenutno pod snažnim političkim uticajem vladajućih stranaka, ima zakonski garantovano finansiranje iz državnog budžeta. Međutim, za izgradnju profesionalnog i nezavisnog javnog servisa neophodno je zakonito obavljanje funkcije generalnog direktora i nezavisno donošenje odluka u upravljačkim tijelima.
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada. Društvene mreže postaju sve češći kanal za informisanje, posebno kod mladih. Ovi trendovi dugoročno mogu uticati na to da tradicionalni mediji sve teže mogu ostvarivati svoju primarnu ulogu informisanja i edukacije građana.
Građani u velikoj mjeri prepoznaju važnost medijske pismenosti za društvo, zbog čega aktivna uloga institucija i civilnog sektora u ovoj oblasti dugoročno može biti značajna i uticajna. Osim što je Medijska pismenosti uvedena kao izborni predmet u osnovne i srednje škole, pa mladi kroz obrazovni sistem razvijaju vještine kritičkog mišljenja, institucije moraju raditi i na tome da ostale grupacije u društvu izgrade otpornost na dezinformacije.
