“Vrt je zavodljiva stvar”, kaže dr Relja Živojnović vlasnik jednog od najljepših i najinteresantnijih privatnih đardina u Herceg Novom. Skriven od očiju prolaznika jedne veoma frekventne ulice na Karači, svoje biljno bogatstvo i raznovrsnost otkriva tek kada zakoračite u to more zelenila. Formiran po uzoru na engleske vrtove, u svako doba godine , bojama i oblicima plijeni pažnju.
Dr Živojnović je odrastao u neposrednoj blizini njegovog sadašnjeg doma i već sa desetak godina znao je da razlikuje sve biljake, koje su rasle u đardinu njegovih roditelja, ali su ga, kako sam kaže, u to dječačko vrijeme više interesovale kornjače.
Školovanje i posao odvele su dr Živojnovića iz Herceg Novog i Jugoslavije, prvo u Njemačku, potom u Holandiju (Roterdam) i Belgiju (Antwerpen). Uspješna karijera oftalmologa – svjetski priznatog stručnjaka, nije ostavljala puno prostora za intenzivnije bavljenje drugim stvarima. Ali interesovanje za biljke bilo je sastavni dio života dr Živojnovića i njegove supruge Vesne, profesorice engleskog jezika. Iz Roterdamu, gdje su živjeli u blizini velikog parka, nose zanimljiva iskustva. “Grad je pun uređenih zelenih površina, koje moraju biti savršeno održavane. Neurednih vrtova nema, jer ako vlasnici nisu u mogućnosti da ih održavaju u obavezi su da bar posiju travu oko koje nema puno brige. Stanari velikih zgrada mogu da dobiju parcelu od oko 50 kvadrata koje uređuju prema sopstvenim afinitetima”, priča dr Živojnović.
Podsjećamo da se na samoj obali gradića Lisse, između Amsterdama i Haga, nalazi Keukenhof – najveća bašta na svijetu sa 800 vrsta lala . Na preko 32 hektara su I polja zumbula, narcisa, ruža i irisa, a više od sedam miliona cvjetova svakog proljeća krasi taj lokalitet.
Živojnovići su prije četiri decenije na Karači izgradili kuću na placu od oko 500 kvadratnih metara. Pored zatečenih biljaka sadili su i druge, uglavnom one koje ne traže veliku njegu, jer su u Herceg Novom tada boravili dva puta godišnje i relativno kratko vrijeme.
“Kada smo izgradili kuću bili smo okruženi komšijskim vrtovima i zelenilom. Onda je počela intenzivna gradnja i u ovom dijelu grada, pa je prijetila opasnost da budemo “ograđeni” betonom. Zato smo u nekoliko navrata kupovali zemljište uz naš vrt. U proteklim decenijama dodali smo šest placeva, pa sada na 1600 kvadratnih metara imamo između 400 I 500 biljaka”, navodi dr Živojnović.
Kako se bližila penzija i uređenje vrta postalo je aktuelnije i izazovnije. Pri svakom dolasku u hercegnovski dom donosili su nove biljke. “Najčešće smo dolazili autom i gepek nam je redovno bio pun sadnica. Srećom na granicama nikada nismo imali problem zbog toga”, kaže dr Živojnović.
U vrtu Živojnovića skladno raste veliki broj raznorodnih biljaka. Pored autohtonih, kao što su agrumi, nar, rastu i egzotične vrste kao ljetna mimosa ( acacia karroo ) kojoj je domovina Australija, džakaranda koja raste u Africi i Australiji ili stablo avokada visoko 12 metara. Sa čestih putovanja po svijetu, donosili su egzotične biljke, neke su dobijali na poklon, a neke i sami uzgojili. Tako je supruga dr Živojnovića prije četvrt vijeka iz koštice, uspjela da u čaši dobije sadnicu avokada koju su kasnije presadili u vrt.
U vrtu je 20 vrsta voćaka, na pet mjesta “ugnjezdilo” se sto vrsta sukulenata, raste veliki broj kaktusa (dvanaestak vrsta pločastih) , 30 vrsta agava,…palme, mimoze,..
Vrt je nikada završena i ispričana priča, jer neke biljke propadaju zbog starosti ili biljnih napasnika, novim treba naći odgovarajuće mjesto, o svemu svakodnevno brinuti… Ali je zato i zadovoljstvo ogromno , jer kako je još prije dva milenijuma ustvrdio rimski filozof, državnik, književnik, pravnik, politički teoretičar i besjednik Маrко Tulije Ciceron – “Ako imate vrt i biblioteku , imate sve što vam treba”.( A Živojnovići imaju i veliku biblioteku ).
Herceg Novi ne zaslužuje epitet grad zelenila
U želji da grad izgleda ljepše i da sam tome da doprinos, dr Živojnović je u parku nekadašnjeg hotela Boka zasadio više od 50 sadnica – agava i kaktusa. Na parceli ispod tvrđave Kanli kula, a poviše košarkaškog igrališta na Karači zasadio je agave i kaktuse I kultivisao nekada zapuštenu i u draču zaraslu parcelu koju i danas održava. Nadao se da će njegovim primjerom poći i drugi. Spreman je da i dalje poklanja biljke koje bi našle mjesto na javnim zelenim površinama, ali nije bilo podrške iz lokalne uprave koja bi stimulisala i druge da krenu za primjerom dr Živojnovića.
Tvrdi da uz Herceg Novi danas ne može da stoji epitet “grad zelenila”.
“Taj epitet je Herceg Novi dobio početkom prošlog vijeka , zahvaljujući gradnji hotela : Zelenika, Boka, Plaža, Igalo i njihovim parkovima, ali i geografskom položaju lokaciji i klimi. Osim klime i položaja nije mnogo ostalo da zadovolji taj epitet. Stari hotelski parkovi su ili zapušteni ili betonirani. Šire gradsko područje je bezobzirno izgrađeno. Svijetla tačka u gradu je nedavno obnovljeni park Sv Leopolda. Od Savinske dubrave se godinama “čupka” prostor i gradi u “srcu” te park šume. Druga zelena parkovska površina- park oko vile Galeb- četiri ipo hektara smišljeno sađene cjeline već skoro dvadeset godina je zatvoren za javnost i posjete. Povremeno se pretvara u plan za komercijalno gradilište”, ističe dr Živojnović
“Mjerilo brige o gradskom zelenilu i čuvanje epiteta grada zelenila je živa ograda kod zgrade Opštine, uz Njegoševu ulicu , kuda gradski oci svakodnevno prolaze. Ta živica se godinama suši i nestaje, te predstavlja više ruglo nego ukras grada”, zaključuje dr Živojnović.
Ko je dr Relja Živojnović?
“Ono što je Novak Đoković sada u tenisu to je u oftalmologiji bio dr Živojnović”, ocijenio je profesor dr Ivan Stefanović koji je 90 tih godina među dvadesetak mladih aftalmologa iz cijelog svijeta u Antwerpenu kod njega bio nekoliko mjeseci na specijalizaciji.
Dr Relja Živojnović, oftamolog stručnjak svjetskog glasa proveo je svoj radni vijek u Holandiji i zadnjih godina u Belgiji.
Operišući kompleksne slučajeve trauma oka , prvi je u svijetu uveo hiruršku obradu retine- mrežnjače. Rezultat njegovog doprinosa u tretmanu do tada inoperabilnih slučajeva očitovao se u mnogim interenacionalnim kontaktima, kongresima, kursevima itd.
Za svoj doprinos razvoju afalmologije mu je 2001. godine dodjeljenja Chramis medalja – odlikovanje koje evropska oftalmološka organizacija svake četiri godine dodjeljuje jednom stručnjaku iz ove oblasti. Od holandske kraljice Beatriks odlikovan je ordenom Holandskog lava, a pamte ga zahvalni pacijenti širom planete.
Dr Relja Živojnović predložen je za ovogodišnju Oktobarsku nagradu Herceg Novi koja se dodjeljuje u znak priznanja za izuzetne rezultate u radu i najviša ostvarenja u oblasti privrede, društvenih i drugih djelatnosti. Zanimljivo je da je prvi nosilac ovog najvišeg opštinskog priznanja (1964 godine) bio dr Svetozar Živojnović veliki medicinski entuzijasta i pobornik liječenja prirodnim faktorima koji je osnovao današnji Institut Dr Simo Milošević. On je otac dr Relje Živojnovića.
/S.Kosić/
https://bokanews.me/featured/oleander-simbol-mediterana/
