Kroz praktičan rad, priče o istoriji ribarstva u Boki i o knjigama na tu temu, poslenice Kotorske biblioteke i Pomorskog muzeja, ribar Predrag Matković iz Dobrote i starosjedelac Mula Ilko Marović prenijeli djeci ljubav za ribanje
Učenici osnovnih škola kotorske opštine guštali su danas (27. septembar) u ribanju udicom “na karolu” na brodiću ljubazog domaćina Ivana Krivokapića iz Dobrote, u okviru programa koji je za njih povodom manifestacije “Dani evropske baštine” osmislio tim Pomorskog muzeja Crne Gore i Gradske biblioteke Kotor.
Djeca su imala priliku da osjete zadovoljstvo kada se udica zabaci, a riba zagrize, ujedno učeći da poštuju prirodu i kulturno naslijeđe svoga kraja. Ribali su na kanjoče, kako se tradicionalno hvataju rombuni i orade u Boki, dok je barba Ivan njima poklonio svoje vrijeme, znanje i ustupio im svoj brod. Svi su nešto ulovili, kažu organizuatori, a među najuspješnijim ribolovcima bio je Damjan Mihović, učenik IV razreda OŠ “Ivo Visin”, koji je ulovio šest riba. Sve uhvaćene ribe djeca su potom vratila u more.
Karola, đogulin, abrum…
Prethodno je u Biblioteci Pomorskog muzeja održana radionica “Zabacimo udicu” u kojoj su djeca obučena u tradicionalnim tehnikama vezivanja udice i pravljenja “karole”, a učitelj im je bio iskusni ribolovac iz Dobrote Predrag Matković.
-Išli smo jedanput sa mojim kumom i ja sam uhvatila tri ribe, oni niti jednu. Sada sam na radionici naučila da malo bolje vežem udicu i od sada ću stalno zvati tatu da idemo da ribamo na Muo. Jedva čekam da sutra idemo brodom na more, da isprobamo nove udice, kaže Milica Dončić, desetogodišnja učenica OŠ Njegoš na Benovu, koja je o ribanju već ponešto znala, učeći o tome od oca i kuma.
-Djeci sam objasnio najprije da ne krše zakon, da moraju da kupe dozvolu, da se taj riblji fond zaštiti i da na taj način podrže ljude iz organizacije “Stop krivolovu” (za djecu je cijena dozvole 5 eura u Bijeloj, a 10 eura u “Uni”). Skrenuo sam im pažnju da koriste krpu da se ne bi povrijedili pri vađenju ribe, ima vrsta koje imaju jače bodlje. Učili smo da vežemo udice, neke jednostavne vezove, djeca mnogo brže savlađuju tehnike nego stariji. Sada znaju šta je “đogulin”, kako kažemo mi u Dobroti I Crnoj Gori, ili “virgla” kako kažu u Srbiji, a Hrvati kažu “zogulin”, to je vrtilica koja ne dopušta da se najlon umrsi prilikom vađenja ribe, objasnio je Predrag i dodaje da su ga ribarskim vještinama naučili đed i otac, učio je i uz drugove, i prirodno je, kaže, da se time bave svi koji žive uz obalu. Ribarsko znanje prenio je i svojim dvojici sinova još u mlađem uzrastu, tako da oni sada već sami idu na ribanje pod osti, hvataju gambore i njeske u Dobroti.
-Svim učesnicima radionice sam napravio “karole” za ribanje sa broda, drago mi je da sam podijelio svoje umijeće sa njima. Čitavog ljeta hvatam ribu na osti, koje mi je dao đede Radovan, a uveče sa bratom idem da vidim ima li cipola i rakova. Najveća riba koju sam uhvatio uz tatinu pomoć bila je orada od dva ipo kila, a bio je i rombun od 1,5 kilograma, kaže Predragov 11-godišnji sin Milan (inače državni prvak u džudou), učenik OŠ “Narodni heroj Savo Ilić”
Djeca -zaštitnici (ne)materijalnog blaga
Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica kaže da drugi put organizuju radionicu u vezi očuvanja kulturne baštine – septembra 2020. godine su Gradska biblioteka i Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru prvi put sarađivali s tim u vezi. Bilo je to vrijeme pandemije, ali su uspjeli da animiraju djecu i da ih odvedu na malo istraživanje u drvenim barkama.
-Tada smo akcenat stavili na očuvanje tradicije drvenih barki, 20-ak djece se provozalo Zalivom. U međuvremenu smo isto imali par sličnih radionica, a sada već drugi put pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, u cilju obilježavanja Dana evropske baštine. Cilj nam je da animiramo djecu, da ih naučimo i obučimo da čuvaju ovo kulturno blago. Otuda ideja ove godine da se bavimo ribanjem, a povezala nas je ljubav prema djeci, želja da im se prenese ljubav prema Kotoru i pomorskoj tradiciji, kazala je Jelena Vukasović.
Abrum za knjige o ribarima i ribolovu
Ona i Jasmina Bajo, takođe bibliotekarska savjetnica, su zajedno nakon obuke u vezivanju udica, održale djeci predavanje o knjigama, pričama, bajkama i basnama na temiu ribara i ribarenja (Ezop, Lafonten, Dositej Obradović, Desanka Maksimović, Puškin, Hemingvej…).
-Petar Hektorović, renesansni pjesnik, filozof, graditelj, još 1566. godine je objavio spjev ,,Ribanje i ribarsko prigovaranje”. To je prvo književno djelo pisano u našoj regiji koje za temu ima svjetovni život, likove iz stvarnog života, ribare Paskoja i Nikolu. Pjesnik slavi ljepotu prirode, solidarnost, suživot sa prirodom i životnu mudrost ribara na živopisnom putovanju od Hvara do Brača i Šolte i nazad, kazala je Jasmina Bajo.
Kulturne rute i mreže baštine
Danijela Nikčević, viša bibliotekarka u Pomorskom muzeju dodaje da su u radionici učestvovala djeca iz svih osnovnih škola opštine Kotor (sem one u Radanovićima).
– S obzirom da je uloga muzeja višestruka u očuvanju materijalne i nematerijalne baštine, trudimo se da je zaštitimo, a popularizacija iste i prenošenje znanja mladima je jedan od načina da je sačuvamo. Tema Dana evropske baštine, manifestacija koja se obilježava u 50 zemalja Evrope, jeste “Baština koja povezuje kulturne rute i mreže”, te smo uključili najmlađe, ali i starije pripadnike lokalne zajednice. Ilko Marović nam je približio istoriju i tradiciju ribanja u Kotorskom zalivu, naveo zanimljive toponime i priče, kazala nam je Nikčević.
/M.D.P./
