U dokumentu njemačke vlade stoji da bi nakon ulaska Kineza u Hamburšku luku mogli uslijediti novi projekti u drugim evropskim zemljama.
Nakon ulaska kineskog državnog koncerna Cosco u Hamburšku luku, mogli bi uslijediti novi zajednički projekti u drugim evropskim zemljama. To stoji u jednom internom dokumentu savezne vlade, piše DW a prenosi Jutarnji List.
Angela Titzrath smatra da bi Kina i Hamburg u budućnosti trebali tješnje surađivati – i rasti. Šefica Hamburške luke i logistike (HHLA) u kolovozu 2019. je na jednom službenom putu u Šangaju govorila o gospodarskim šansama koje se nude Hamburgu u slučaju produbljenja ekonomske suradnje s Kinom. Hamburg bi, rekla je sudeći po tadašnjim medijskim izvještajima Angela Titzrath, trebao ”postati zadnja postaja novog Puta svile”. Delegaciju iz Hamburga tada je predvodio gradonačelnik hanzeatske metropole na rijeci Labi Peter Tschentscher (SPD).
Tri godine kasnije se ta najavljena ekonomska suradnja produbljuje: kineska državna kompanija Cosco uskoro bi mogla postati suvlasnik Hamburške luke. Pregovori su u tijeku s brodarskim divom s Dalekog istoka. I kako stvari stoje, to bi mogao biti početak njemačko-kineske kooperacije u velikom stilu – i to ne samo na području Njemačke, već i u ostatku Europe. To naime stoji u internoj analizi savezne vlade, koja se naslanja na tri sporazuma između Coscoa i HHLA u protekle tri godine.
Sudeći po analizi savezne vlade, dvije strane planiraju realizaciju strateškog partnerstva koje bi se moglo prostirati na području Baltičkog, ali i Sredozemnog mora. Već 2020. je, naime, internim sporazumom razmatrana mogućnost budućeg suvlasničkog angažmana HHLA u nekom Coscovom terminalu na Sredozemlju – na primjer u grčkom Pireju, gdje je kineski brodar većinski vlasnik.
Bez komentara
Sudeći po sadržaju dokumenta koji potječe iz Saveznog ministarstva gospodarstva, tvrtke su se osim toga dogovorile da će potražiti mogućnost zajedničkog angažmana u nekom terminalu u Poljskoj. U internom dokumentu se kao moguće luke spominju Gdanjsk i Gdynia. Cosco je već sad aktivan u Europi, suvlasnik je nekoliko terminala, ali do sada Kinezi nisu bili aktivni na području Baltika.
Savezno ministarstvo gospodarstva ne odgovara na novinarske upite o ovoj temi. Samo je priopćeno da savezna vlada ne želi komentirati poduzetničke odluke pojedinih firmi kao što je HHLA. A HHLA je pak demantirao navode o tome da s kineskim partnerom slijedi konkretne planove po pitanju preuzimanja udjela u nekoj luci u Poljskoj.
