14.5 C
Kotor

Slušaj online radio

Dok nadležni ćute, investitori nasipaju more

Dobrota Kotor – prihrana plaža – foto Boka News

Građani i građanke Boke Kotorske i predstavnici državnih institucija iznijeli svoje stavove o „prihranjivanju plaža“



Građani rijetko prijavljuju prihranjivanje, nasipanje plaža iako se radi o ekološkim incidentima ali i nadležni rijetko reaguju, pokazala je anketa koju je sproveo portal Boka News, istraživajući ovu problematiku.

Iako je turizam jedna od osnovnih privrednih grana razvoja Crne Gore, nije neophodno nasipanje plaža kako bi se stvorila nova, veća kupališta, smatra 67 odsto ispitanika.

Međutim, samo je njih 20 odsto prijavilo je inspekcijama „prihranjivanje“ plaža.

Na pitanje smatrate li da inspekcija i nadležni organi ne žele da procesuiraju zakupce plaža koji nasipaju plaže bez dozvola, potvrdno je odgovorilo čak 83% učesnika ankete.

Najveći dio učesnika u anketi, na pitanje zašto država ne želi da riješi problem zabranom „prihranjivanja“ plaža smatra da su nepotizam i korupcija glavni uzroci, te navode da su nadležni malo zainteresirani za rješavanje tog problema.

Samo deset odsto učesnika u anketi upoznati su sa nekim slučajem kažnjavanja zbog nasipanja obale, dok 83 odsto njih smatra da inspekcija i nadležni organi ne žele da procesuiraju zakupce plaža koji nasipaju plaže bez dozvola.

Da se plaže nasipaju samo zbog stvaranja profita smatra čak 84% anketiranih.

Podsjećamo, Crnoj Gori trenutno nedostaje, prema relevantnim istraživanjima-studijama, oko 300.000 m² plažnog prostora, ukazali su ranije iz JP Morsko dobro. Zato je rješavanje ovog problema od krucijalnog značaja za razvoj crnogorskog turizma, a sve u cilju i interesu stvaranja profita.

Pod uticajem vlasnika/investitora privatnih turističko-hotelskih i ugostiteljskih objekata dolazi do proširenja obalne površine na račun akvatorijuma, čime zakupci Morskog dobra ne samo što ostvaruju lični profit, nego mijenjaju kompletnu prirodnu konfiguraciju priobalja, zaštićenog kao dio „kulturnog UNESCO pejzaža“.

Širenja plaža na štetu akvatorijuma, dugogodišnja je praksa u Boki Kotorskoj. Nasipanjem plaža mnogi zakupci su uduplali površinu na kojima kasnije postavljaju mobilijar i naplaćuju njegovo korišćenje ili nude ugostiteljske usluge. Rose i Kumbor u Herceg Novom, Seljanovo i Luka u Tivtu,  Dobrota Palazzi, Žuta plaža u Kotoru, samo su neki od takvih primjera devastacije prirode radi privatnih komercijalnih interesa u Boki…

Jedan od najdrastičnijih primjera, prije nekoliko godina je u Dobroti, kompeks turističkih vila “Dobrota Palazzi”, „rehabilitacija“ pješčane plaže tamo gdje je nije nikad bilo. Tada su građani organizovali protest, zatim lančana reakcija, lokacija 5C Seljanovo, kako je u Atlasu plaža i kupališta Crne Gore označena plaža pored JK „Delfin“, proširenje plaže nasipanjem u Orahovcu, izgradnja plaže ispred hotela Park u Bijeloj…

Dešavaju se i spontane reakcije osviješćenih građana, koji svojim blagovremenim reakcijama sprečavaju zakupce plaža da (sa ili bez dozvole) nasipaju obalu pijeskom sa kopna. Takav slučaj desio se pošle godine na obali Markovog rta u Boki Kotorskoj, kada su mještani spriječili nezakonito nasipanje plaže, blokiravši kamione koji su doveli pijesak iz Morače.

Dr Vesna Mačić, naučna savjetnica Instituta za biologiju mora u Kotoru: Inspekcija nedovoljna, sankcije suviše male

„U najvećem broju slučajeva plaže se nasipaju ilegalno, a naše inspekcije neće, ne mogu ili nemaju sistemska ovlašćenja da to zaustave. U suštini sa nekim izgovorom da se tu nešto sređuje, uređuje, zakupci plaža dobijaju prostor koji će na kraju iskoristiti za zarađivanje i stvaranje profita. Morsko dobro kao upravljač tom zonom su ti koji treba da traže način kako da se taj problem riješi, koji nije od juče. Ne vidim da upravljači, kao ni ministrastva problem riješavaju, godinama. Morsko dobro ima inspektore koji konstatuju stanje na terenu, ali nemaju nikakva upravna ovlašćenja. Agencija za zaštitu životne sredine bi trebala da određuje koji će to biti zakonski okvir, pravilnik, po kojem će se ovi drugi upravljati. Kada mi iz Instituta damo mišljenje na neke eleborate procjene zaštite životne sredine to nikoga ne obavezuje tako da to neko može ali i ne mora da posluša. Smatram da je kontrola nadležnih inspekcija nedovoljna, a kaznene mjere i ako se nekada i izreknu, suviše su male da bi nekome bile opomena da se to ne radi“ – kazala je dr Vesna Mačić za Boka News.

Kada se morski ekosistem jednom poremeti, onda ga je veoma teško, skupo i dugoročno vraćati u ravnotežu

Ne treba biti naučnik da bi se uočile negativne posledice nasipanja – dovoljno je prošetati uz obalu i uočiti nove plaže, a u plićaku područja koja se bijele od nasutog materijala, kaže Mačić.

-Taj nasuti materijal je prije svega zatrpao i uništio sav živi svijet koji je tu nekada postojao. U periodu jačeg talasanja mora, što je uglavnom zimi, dio tog materijala klizi prema dubini jer je podmorje uz obalu manje ili više strmo i erozija je prirodan proces. Taj nasuti materijal koji klizi u dubinu opet zatrpava i uništava organizme koji su sesilni (nepokretni) i taj proces se ponavlja skoro svake godine, pa se živi svijet na dnu ne može ni oporaviti. Koliki je opseg tih promjena svako može vidjeti na GoogleEarth-u jer se nažalost i iz satelita bijele te površine pogotovo u hercegnovskom dijelu zaliva.

Obratila bih se najprije preduzeću “Morsko dobro” koje je upravljač priobalnog područja i koje bi trebalo da prvo popiše sva administrativna i ostala pitanja s kojima se sreće u rješavanju ovih problema, a onda da se mnogo intenzivnije obraća donosiocima odluka i široj javnosti. Znam da mnoge stvari nekada nisu nama u opisu radnog mjesta i često rješenje naših problema zavisi od nekog opštinskog ili državnog donosioca odluka, ali uz malo zdravog razuma i iskrenog interesa za rješavanje problema, uz saradnju na svim nivoima, mislim da može značajno popraviti situaciju. Takođe neke političke partije kao i NVO sektor koriste ekologiju kao mamac za sakupljanje poena, ali nisam baš sigurna da je njihovo razmišljanje zaista ekološko. More jeste najveći ekosistem i ima ogroman kapacitet samoobnavljanja, ali ni to nije bezgranično i kada se jednom poremeti, onda ga je veoma teško, skupo i dugoročno vraćati u ravnotežu. Opet, i tako poremećene ravnoteže, more može da nam posluži, npr. za pomorski saobraćaj, kruzeri će i dalje dovoditi turiste, ali oni se ovdje neće zadržavati, neće se kupati, nećemo imati hranu iz mora, a da ne zaboravimo – i najveća količina kiseonika kojeg udišemo, ne potiče od šuma, već od morskog planktona, tako da nam je svima ta prirodna ravnoteža ipak neophodna, makar dok ne nađemo neku novu planetu ili novu tehnologiju koja bi nam omogućila život.

Tivat – Seljanovo – prihrana plaža – foto Boka News

Voditi računa o potrebama svih korisnika prostora

– Turizam treba razvijati, ali meni više liči da je taj razvoj stihijski nego da ga mi mudro planiramo.  Prije svega treba da razumijemo da je prostor ograničen i da ne možemo da razvijamo turizam na način što ćemo graditi megalomanske hotele ili dovoditi na bilo koji način veliki broj gostiju, a onda turisti koji tu dođu nemaju mjesta na plaži, tj. praktično ga ni mi stanovnici primorskih opština ga već nemamo. Ako se hoteli grade, onda treba voditi računa da se ne grade uz samu ivicu mora, pa onda naknadno da se traže dozvole za pristaništa, plaže, bazene, kupališta, parkinge i slično. Kao za hotele, tako i za ostale objekte, treba imati na umu sve potrebe korisnika prostora, a ne samo one koje su najprofitabilnije u kratkom vremenskom periodu.

Tucanik izaziva promjene u ekosistemu

-Najbolja opcija bi bila pijeska iz mora, ali nije jednostavno utvrditi odakle bi se taj pijesak se mogao izvaditi i svakako troškovi bi bili znatno veći. Tucanik iz kamenoloma  za životnu sredinu najlošije riješenje, ima određenu količinu prašine, a nekada i zemlje, pa to sve zbog unosa nutrijenata izaziva dodatne promjene u morskom ekosistemu.

Da li su plutajuće površine bolja alternativa  za stvaranje plažnog prostora?

Erozija je prirodan proces i moramo obezbjediti “prihranjivanje plaža” da bi se očuvale tamo gdje su već postojale i da erozija ne bi izazvala štetu kao što je slučaj na Adi Bojani. Međutim, kod nas u zalivu se uglavnom dešava da se nasipa materijal i stvaraju nove plaže, što mi nikako ne odobravamo.

Jasno je da je potreban plažni prostor i mi nismo protiv razvoja turizma, ali nasipanje priobalja nije način održivog turizma. Znam da je Morsko dobro prije nekoliko godina imalo projekat o razvoju alternativnih kupališta, između ostalog i u smislu pravljenja plutajućih površina i smatramo da je to mnogo manje štetno za životnu sredinu – to treba da bude jedna od opcija u daljem razvoju. Drugo, eroziju plaža treba da prate stručni ljudi, pa kad se utvrdi kolika je erozija i gdje je neophodna, naravno da treba pristupiti prihranjivanju, ali za sada se to uglavnom radi kako ko i koliko hoće, i evo ovih dana se na društvenim mrežama vidi da je npr. na Žanjicama u sred dana na plaži radio bager.

Sačuvati ponte u suhomeđi, postaviti manja pontonska kupališta

-Boka Kotorska je biser koji treba da čuvamo i nema potrebe da pokušavamo da napravimo plaže kada to nije tipično za Boku. Ako neko želi plaže- nek` ide u Budvu, Petrovac, Ulcinj, Karibe, Sejšele ili gdje god želi. Specifičnost Boke su ponte i to treba da čuvamo- ne da ih dograđujemo betonom, nego da se grade metodama suhomeđe kako bi kao takve prije svega očuvale tradiciju i jedan vid kulturne baštine, a zatim i davale novo, dragocjeno stanište za mnoge morske organizme. Naravno i u tome treba imati mjeru, a u Kotorsko-Risanskom dijelu zaliva koji je pod zaštitom UNESCO-a to nije dozvoljeno, jer je zabranjeno mijenjati obalnu liniju. Takođe treba razmisliti o manjim pontonskim kupalištima koja bi eventualno bila demontažnog karaktera, pa bi imala manji uticaj na živi svijet u moru, a opet bi se obezbijedile nove površine za kupališta. Uz to naravno treba osmisliti alternativna kupališta i druge turističke sadržaje na kopnu.

Poštovanje ekoloških principa

I u drugim zemljama ima problema i nelegalnog nasipanja, kao i legalnog nasipanja za koje i obični građani vide da nije dobro, ali isto tako ima i ljepših primjera pa se npr. na neklim lokacijama daleko od naseljenih mjesta materijal iz kamenoloma odlaže u more kako bi ga talasi vremenom zaoblili i izbijelili i onda se taj materijal koristi za prihranjivanje. To je ipak u nekim zemljama koje nisu ekološke, ali su daleko ispred nas u poštovanju ekoloških principa, poručuje dr Vesna Mačić.

Katastrofalno rukovođenje resursima Boke

Anketirani primjećuju izraženu gradnju novih ponti, mandraća, što isto tako mijenja izgled i strukturu obalnog područja.

Generalno, kompletno rukovođenje resursima Boke je katastrofalno i okrenuto finansijskim interesima ljudi kojima život dugoročno nije vezan za Boku ili Primorje zaključuje jedan broj anketiranih građana.

Angažovanjem ekoloških i drugih stručnjaka, uz rigorozna pravila i instrukcije na koji način se to može uraditi. Međutim, za takav sistem moramo imati veoma jake institucije, a dosadašnje stanje naših institucija je katastrofalno, zaključuje mještanin koji je želio ostati anoniman.

Zašto država ne želi da riješi problem zabranom „prihranjivanja“ plaža?
Tivat – Herceg Novi – prihrana plaža – foto Boka News

Komunalni inspektori Opštine Kotor u više navrata spriječili nasipanje morske obale

Načelnik Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor Miro Anđelić tvrdi da su nadležni uspjeli da prekinu slučajeve prihranjivanje plaža, navodeći da se radi o jednom od velikih ekoloških problema koje bi trebalo sistematski riješavati.

On je istakao da je pojava nasipanja obale i prihranjivanja plaža zastupljena u cijeloj dužini crnogorskog primorja, dok su prethodne godine u Kotoru prijavljena četiri takva slučaja.

“Dešavalo se da subjekat nadzora kojeg su građani prijavili za uzurpaciju obale posjeduje uredno izadatu dokumentaciju od Morskog dobra, a da su građani i mještani naselja nezadovoljni sa takvom odlukom. U opštini Kotor smo u zadnje tri godine konstatovali nasipanje plaža na tri mjesta i preventivnim aktivnostima  uspjeli da prekinemo i spriječimo ovaj vid prekršaja”, kazao je Anđelić za Boka News.

On tvrdi da poslednje dvije godine u saradnji sa Komunalnom policijom i kontrolorima “Morskog dobra”, nadležni inspektori Komunalne inspekcije intenzivno prate dešavanja u zoni Morskog dobra i na taj način spriječeno je  u više navrata nasipanje morske obale i uzurpacija iste, čak i u kasnim noćnim satima.

„Inspekcija lokalne uprave nema nadležnost postupanja u ovoj predmetnoj problematici. Kao prva dostupna institucionalna jedinica lokalne uprave građani često prijavljuju probleme sa terena koji u određenoj mjeri ne podliježu nadležnostima i ovlašćenjima lokalnih inspektora. Stvarna nadležnost nad predmetnom problematikom je u domenu postupanja ekološkog inspektora Uprave za inspekcijske poslove, kao i inspektora za vode navedene Uprave“ – ističe Anđelić.

Inspektori komunalne inspekcije, kada je u pitanju nasipanje mora (obale), postupaju u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, na način što se izlaskom na teren konstatuje predmetna nepravilnost, fotografiše na lice mjesta i spisi predmeta bez odlaganja prosleđuju stvarno nadležnim organima na postupanje, objasnio je Anđelić.

 Kazne do 2.000 eura

 Uzimajući u obzir stvarnu nadležnost nad ovom predmetnom problematikom, da je u domenu državnih organa, nadležni inspektori lokalne uprave  kada zateknu na terenu nasipanje krupnim materijalom, kamenom ili građevinskim otpadom pristupaju preduzimanju mjera i radnji pozivajući se na zakonske odrebe Zakona o komunalnim djelatnostima, a za tu vrstu počinjenog prekršaja koji se odnosi na odlaganje građevinskog otpada kaznene odredbe se kreću u granicama od 500 eura za fizičko lice, do 2.000 eura za pravno lice, ističe Anđelić.

 I ponte stavljene pod kontrolu

O tome da li se stalo na put nelegalnoj gradnji ponti, tamo gdje ih nikada nije bilo, kao i obnavljanju starih, ali po mnogo većim gabaritima i uz “pomoć” nasipanja i betona, Anđelić ističe.

„Što se tiče Opštine Kotor može se konstatovati,  što potvrđuje izvještaj Javnog preduzeća za Morsko dobro, da su ponte na teritoriji Opštine Kotor stavljene pod kontrolu lokalnih inspektora i da su iz godine u godinu sve više dostupne građanima i turistima. Veliki broj aktivnosti u poslednje dvije godine je preduzet od strane Opštine Kotor i kontrolora Morskog dobra za opštinu Kotor, kako bi se uzurpirane ponte oslobodile i omogućio pristup svima pod jednakim uslovima. U cilju pregleda stanja početkom 2021. godine napravljen je kompletan elaborat stanja na terenu, a uz pomoć i pojačanu asistenciju lokalnih službenika u sezoni se vrše svakodnevne aktivnosti i kontrole morske obale na teritoriji opštine Kotor.

Agencija za zaštitu životne sredine: Prema važećim zakonskim propisima nemamo mehanizam kontrole i mogućnost izricanja sankcija

Iz Agencije za zaštitu životne sredine tvrde da su ih poslenici JP Morsko dobro upoznali sa potrebom prihranjivanja kupališta na području Boke Kotorske, „iz razloga što dio pijeska u toku zimskih mjeseci odnosi voda i na taj način se gubi i dio teritorije naše zemlje“.

Na pitanje Boka News-a Zašto Agencija za zaštitu prirode Crne Gore dozvoljava, odnosno ne spriječava ovako ekološki štetno ponašanje kako zakupaca, tako i uprave JP Morsko dobro, koja ujedno i nasipa plaže, iz Agencije odgovaraju da, shodno važećim zakonskim propisima, oni nemaju mehanizam kontrole i mogućnost izricanja sankcija. To je u nadležnosti  Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore i opštinske Komunalne inspekcije na čijoj teritoriji se nalaze pomenuta kupališta. Agencija nije organ koji izdaje saglasnosti za aktivnosti nasipanja plaža.

Tumačenja su jedno, a praksa- drugo

„Kako ne bi izašla iz domena sopstvenih ingerencija, a u cilju rješavanja navedene situacije, Agencija za zaštitu životne sredine se obratila nadležnom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za tumačenje da li odredba sa Liste II Uredba o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu, tačka l „Aktivnosti u morskoj sredini koje mogu imati uticaja na morski ekosistem, priobalni radovi za suzbijanje erozije i radovi na morskom priobalju kojima se, kroz izgradnju, mijenja izgled obale (nasipi, pristanišna mola, lučki nasipi i drugi odbrambeni objekti, isključujući aktivnosti na održavanju i rekonstrukciji takvih objekata)” odnose na aktivnosti prihranjivanja plaža. Resorno Ministarstvo nam je ukazalo da su Zakonom o procjeni uticaja, odredbom člana 5 utvrđeni nadležni organi za sprovođenje postupka procjene uticaja na životnu sredinu, pri čemu je na centralnom nivou za to nadležna Agencija za zaštitu životne sredine, dok su na lokalnom nivou nadležni organi lokalne uprave za zaštitu životne sredine. Dalje je u odgovoru istaknuto da se u konkretnoj situaciji radi o projektu koji se nalazi na listi II od 2007. godine i da ne predstavlja novu aktivnost u kontekstu sprovođenja postupka procjene uticaja na životnu sredinu, tako da je i u ovom slučaju potrebno pristupiti analogno dosadašnjoj praksi za iste ili slične projekte“, ističu iz Agencije.

Na naše pitanje, smatrate li da se „prihranjivanjem plaža“ posebno u Boki Kotorskoj smanjuje morski dio zaliva, što ide na ruku zakupcima kako bi stvorili novi plažni prostor, vještačke plaže, od čega kasnije ostvaruju značajan profit, iz Agenciji za zaštitu životne sredine su odgovorili:

-Agencija za zaštitu životne sredine uvijek i na svakom mjestu jasno saopštava stav, da se protivi bilo kojoj vrsti narušavanja ambijemtalnog prostora, devastaciji i ugrožavanju životne sredine bez prethodno dobijenih valjanih saglasnosti od nadležnih organa. Ovim putem još jednom pozivamo nadležne državne organe da provjere navedene aktivnosti na pomenutom području, shodno njihovim nadležnostima.

Morsko dobro: Zaštita plaža od erozije metodom prihranjivanja-nasipanje pijeskom najzastupljeniji metod zaštite u čitavom svijetu

Na pitanje Boka News-a kakav je zvanični  stav  JP  Morsko  dobro  kada  je  u  pitanju  nasipanje  plaža  pijeskom, „prihranjivanje plaža“, s obzirom na činjenicu da naučnici upozoravaju da se na taj način uništava morski biodiverzitet, iz ove kompanije poručuju da je zaštita plaža od erozije metodom prihranjivanja – nasipanje pijeskom najzastupljeniji metod zaštite u čitavom svijetu.

Morsko dobro – Plava zastavica 2023.

“S tim u vezi koristimo priliku da Vas upoznamo sa podatkom da se u svijetu naspe preko 100 miliona kubnih metara pijeska i da neke od najpoznatijih svjetskih plaža ne bi ni postojale danas da nije primijenjena metoda prihranjivanja u cilju njihove revitalizacije” – kaže se u odgovoru.

Na pitanje da li „prihranjivanjem plaža“ posebno u Boki Kotorskoj na neki način devastira dio obale, i ide na ruku zakupcima kako bi stvorili novi plažni prostor, vještačke plaže, od kojeg kasnije ostvaruju značajan profit, iz Morskog dobra samtraju da primjena ove metode zaštite plaža od erozije devastira dio obale u smislu lošeg uticaja na biodiverzitet može se utvrditi isključivo izradom Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Javno preduzeće uvažavajući zakonske okvire i nadležnosti prilikom pripreme dokumentacije za nasipanje plaža u zaštićenom području upućuje zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine koja u krajnjem odlučuje da li je potrebno predmetni Elaborat izraditi.

“Koristimo priliku da Vas upoznamo i sa rezultatima Studije koja obuhvata program unapređenja morskog dobra i održivo upravljanje plažama u Crnoj Gori kojom je utvrđeno da državi Crnoj Gori nedostaje 320.000 m² plažnog prostora za razvoj održivog turizma. S tim u vezi cilj navedenog je očuvanje i zaštita postojećih plaža od erozije i stvaranje novih površina a sve u cilju razvoja održivog turizma koji predstavlja glavni izvor prihoda naše države.”

Zašto JP Morsko dobro prilikom „prihranjivanja plaža“ pijeskom u predsezoni ne zahtjeva izradu eleborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za takve poduhvate?

Kao što ste upoznati, nadležni organ za odlučivanje da li je potrebno izraditi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu je Agencija za zaštitu životne sredine. Kao što smo i naveli Javno preduzeće prilikom pripreme dokumentacije za nasipanje plaža za zaštićeno područje upućuje zahtjev o potrebi izrade Elaborata nadležnoj instituciji. Kako navedeno važi isključivo za zaštićena područja Javno preduzeće započelo je aktivnosti na izradi i dopuni akata koji uređuju ovu oblast kako bi sve nedefinisane stavke adekvatno formalizovali sa aspekta struke a sve u cilju uspješnog sprovođenja procedure nasipanja vodeći računa o životnoj sredini.

Na osnovu kojih kriterijuma se odlučuje koje plaže treba „prihraniti pijeskom“, u kojim količinama i da li vaši kontrolori-inspektori vrše nadzor nad tim procesom?

Uzimajući u obzir da je potrebno formalizovati proces nasipanja plaža zakonskim okvirima (nedovoljno – neprecizno propisane nadležnosti) Javno preduzeće je u proteklom periodu iniciralo niz sastanaka sa svim nadležnim institucijama kako bi zajedničkim aktivnostima u što kraćem roku usaglasili i zakonski uredili proces nasipanja plaža a sve u cilju uspješnog sprovođenja ove značajne metode zaštite obale od erozije.

S tim u vezi Javno preduzeće u predsezoni (kao ni u 2022. godini) nije sprovodilo aktivnosti u dijelu nasipanja – prihranjivanja plaža niti je davalo saglasnost zainteresovanim korisnicima za obavljanje pomenutih radnji.

U ranijem periodu, nasipanja plaža – prihranjivanja u okviru postojećih gabarita plaža (ne u more) se vršilo na način da se na prijedlog mjesnih zajednica i bokokotorskih opština formirao spisak plaža kojima je neophodno prihranjivanje sa predviđenim količinama materijala za nasipanje. Takav spisak plaža se dostavljao Agenciji za zaštitu životne sredine i tek nakon odobrenja od strane agencije (pojedinačne plaže sa tačno određenim količinama) Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je u proljetnim mjesecima vršilo nasipanje plaže (na kopnu – ne u moru).

Ističemo i da je Javno preduzeće upoznato sa stanjem na terenu gdje je u proteklom periodu dolazilo do neadekvatnog nasipanja plaža od strane korisnika kao posledica nedovoljno definisane procedure nasipanja plaža. Kako bi izbjegli devastaciju obale nasipanjem neadekvatnim materijalom Javno preduzeće će definisati jasne korake u proceduri nasipanja a sve u skladu sa pravilima struke – poručuju iz ove državne kompanije.

Zakonski okvir

Zakonski okvir koji definiše postupanje u zoni morskog dobra do te mjere je manjkav, da Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom nisu neophodne saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine kada planira prihranu plaža. Iz Agencije su prošle godine predali inicijativu za izmjene zakona, ali za sada nema izgleda da će se u skorije vrijeme u tome pristupiti.

/Team Boka News/

* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance

Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije