„Mentor su nam isključivo naša tradicija, zavjetne misli o srećnom ujedinjenju i naš pokrovitelj Sveti Sava koji nam je u zadatak dao da održavamo tradiciju razumjevanja i života istoka na zapadu i zapada na istoku. Karakter ove akademije je podsjećenje na naše pretke, a naš je zadatak da budemo što duhovniji prema njima, da emocije ostavimo za druge prilike. Večeras proslavljamo stotu godišnjicu oslobođenja od Austro-Ugarske vlasti i isto toliko, čitav vijek, kada su se iznjevjerile nade Bokelja, da će se napokon ispuniti želja te zavjetne misli da se ujedine i da kroz državu južnoslovenskih naroda uspiju da vrate svoju vlast poslije polumilenijskog boravka pod tuđom vlašću…“ poručio je Dragan Đurčić u ime organizatora, Srpskog pjevačkog društva (SPD) Jedinstvo Kotor 1839, Srpske pravoslavne crkvene opština Kotor i Matice Boke, sa večerašnje proslave u crkvi Svetog Nikole u Kotoru.
On je podsjetio da će za dva dana čitav civilizovani svijet proslaviti 100 godišnjicu tog velikog događaja, kraj Prvog svjetskog rata.
„Odred srpske vojske i Jadranski odred tada su prošli ovim dijelom naše domovine. Sve je urađeno u onom furioznom prodiranju Francuske i Srpske vojske iz Soluna prema sjeveru i kasnije prema zapadu. Cilj te vojske je bio da se ne dozvoli realizacija obećanja iz Londona i da se Italiji ne pokloni dalmatinska obala i Boka Kotorska. Samo zato je ta vojska prošla kroz ove krajeve i nije se zadržavala, bilo je to u novembru prije 100 godina“ – istakao je Đurčić.
On je kazao da je Italija i dalje imala aspiracije prema Boki i sve do 1921. godine Boka Kotorska nije u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca već isčekuje Rapalski dogovor, nakon čega su od proljeća 1921. naši predhodnici ostvarili svoj san.
„Naši predhodnici nisu imali priliku da učestviju na Podgoričkoj skupštini i da zajedno sa Crnogorcima odlučuju o svojoj sudbini već su kroz državu SHS stekli to pravo. Od tada Boka Kotorska pripada južno-slovenskoj državi sve do 1941.godina kada je Italijani daju, ono što su najeravali 1918. godine, a to je da postanu 49 provincija. Da nije bilo pomenutih događanja ko zna gdje bi Boka, od Debelog brijega do Kufina, danas pripadala. Molim za razumjevanje naših predaka koji nisu učestvovali na Podgoričkoj skupštini jer im nije to nije ni pripadalo, a vjerovatno bi se ponašali kao i njihovi potomci na zasjedanju AVNOJ-a jer je primjenjena ista ratna metodologija, pobjednik odlučuje o pravilima “ – poručio je Đurčić.
Na skupu je govorio prof. dr Milo Lompar, koji je podsjetio na sprskom prisustvu na moru kroz državu Nemanjića, koja je predstavljala snažan dio nacionalnog pamćenja u kojem se našala.
„Ta istorija srpskog naroda koja je doticala različite tradicije u izvjesnom smislu je obilježila srpsku kulturu, arhetekturu, prostornu uređenost, njene slikovne oblike da zauvjek ostane netaknuta praoslavnost naših srednjovjekovnih manastira kao znak izvorne i dominantne tradicije. Malo je što u našoj kulturi tako postojano vezano za sprsku tradiciju i kulturu kao život Srba u Boki Kotorskoj. Njihov dolazak pa njihovo prilagođavanje, potreba za samopotvrđivanjem, sa obilježavanjem svog prisustva na neki način su ono što im je odredilo posebnost. Iako danas obilježavajući one koji su su iz Boke pozdravili oslobodioce i obelježavajući one koji su došli da pozdrave Bokelje, obilježavamo svu složenost i protivrečnost naše nacionalne sudbine u XX vijeku mi to ne činimo samo da bi se toga sjetili, nego da bi tu razumjeli jednu duboku unutrašnju nužnost po kojoj danas ne kažemo samo sa tugom nema ih, nego u isto vrijeme sa velikom ponosom i zahvalnošću bili su, a biti je uvjek više od nema jer se pojavi iz najgušćeg mraka i nestane na neki način sva tama ništavila koja nam se čini da je neprolazna “ – kazao je između ostalog Lompar.
„Neka je vječna slava svim onima koji su poginuli braneći otadžbinu i koji su nam donjeli slobodu. Ovih dana mi slavimo. Nekome to smeta, ali nećemo o njima. Ono što naši naši preci zaslužuju je to da ih se sjećamo. Neka Bog da Srpskom narodu i svim narodima mira i slogu“ – kazao je arhijerejski bokokotorski namjesnik, protojerej kotorski Momčilo Krivokapić.
U muzičkom dijelu programa nastupili su veliki hor SPD “Jedinstvo” i dječiji hor, Pjevačko društvo “Grbalj”.
Skupu su prisustvovali predsjednica SO Kotor Dragica Perović, potredsjednik Opštine kotor Mišo Samardžić, konzul Republike Srbije Zoran Dojčinović, budući gradonačelnik Budve, lider budvanskog Demokraskog fronta (DF) Marko Bato Carević, predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić, predsjednik Matice Boke Željko Komnenović.
