Vlada Crne Gore usvojila je na posljednjoj sjedici, Uredbu o dopuni Uredne o visini naknade za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na pomorskim putevima, a kojom je omogućeno drastično smanjenje te takse za brodove koji bi došli u Crnu Goru radi stavljanja u raspremu.
Ovo se prevenstveno odnodsi na velike putničke brodove- kruzere, jer je djelatnost kruzinga jedna od najvše pogođenih privrednih grana u svijetu zbog pandemije Covida-19. Pandemija je razorno djelovala na svjetsku kruzing industriju i skoro cijela flota putničkih brodova za turistička krstarenja je stavljena van upotrebe, pa kompanije traže mjesta gdje će svoje brodove na kojima je tzv. skeleton crew (minimalni broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu broda) do završetka krize, vezati ili usidriti i tako staviti u raspremu.
U tome svoje šansu da makar djelimično nešto zaradi od nautičkog turizma pogotovo tokom predstojećih zimskih mjeseci, vidi i Crna Gora, pa je Vlada, na inicijativu Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, prošle sedmice izmijenila i dopunila Uredbu o visini naknade za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na pomorskim putevima (takozvana svjetlarina). U nju je uveden dodatni novu član koji predviđa drastično umanjenje te naknade za plovne objekte u raspremi (nevezano za njihovu vrstu ili veličinu) na iznos od samo 0,20 eura po neto-toni takvog broda. Ova naknada naplaćivaće se jendnokratno, bez obzira na vremenski period zadržavanja raspremljenog broda u crnogorskim vodama. Propisamo je da ukoliko takav brod dok boravi u Crnoj Gori, prekine raspremu i počne sa komercijalnim operacijama, odmah počne i da plća punu naknadu za svjetlarinu koja iznosi 0,6 eura po neto-toni za mjesečnu, odnosno 2 eura po neto-toni broda za godišnju naknadu.
„Budući da se u dosadašnjoj praksi i primjeni važeće Uredbe pokazala potreba i zainteresovanost za uplovljavanje plovnih objekata radi raspreme u teritorijalnim vodama Crne Gore, te da Uredbom o visini naknade za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima i Uredbom o izmjeni Uredbe o visini naknade za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima, nije propisana visina naknade za sve vrste plovnih objekata koja su u raspremi (plovni objekat koji ne obavlja komercijalne operacije, koji nije pod teretom, odnosno ne čeka na ukrcavanje ili iskrcavanje tereta, niti vrši remont ili nužnu popravku uz operativnu obalu) donijetom Uredbom definisana je naknada i za ovu vrstu plovnih objekata.”- obrazloženo je iz Vlade.
Budući da su dobili više zahtjeva velikih stranih kruzing kompanija za duži smještaj nekih od njihovih brodova u našim lukama, u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, prrduzeli su niz korake da operaterima luka omoguće da u njih, ako oni za to nađu komercijalni interes, mogu primiti takve kruzere. Još u maju je tako definisan akcioni plan i razrađen protokol za eventualni prijem raspremljenih kruzera pod strogim nadzorom i uz poštovanje svih važećih mjera NKT-a. Na taj način operateri luka, ali i niz drugih privrednih subjekata bi makar nešto zaradili, naplaćujući vez brodu, usluge snabdijevanja vodom, gorivom, hranom i ostalim potrepštinama, naplatom tzv. svjetlarine i ostalog. Za eventualni prijem kruzera koji su u tzv. lay up statusu (raspremi), postoje značajni neiskorišćeni kapaciteti, prvenstveno u brodogradilišnoj luci Bijela gdje se može istovremeno vezati najmanje 6 do 8 velikih kruzera, ali i u Zelenici, Risnu, Baru…
Zavisno od toga da li je u tzv. hot ili prologned lay up statusu (raspremi na kraći ili produženi rok trajanja) odnosno od toga koliki je broj članova posade zadržan na brodu, operativni troškovi za vlasnika samo jednog raspremljenog velikog kruzera, kreću se od 1 do 3 miliona dolara mjesečno. Od toga su najveći trošak plate posade, ali nije zanemarljiv ni ostatak izdvajanja koja završavaju u džepovima operatera luka, privrede i indirektno, budžetima država u kojima se raspremljeni brod nalazi. Trenutno je veliki dio svjetske kruzer flote u raspremi, a samo po neki od tih brodova tek tu i tamo, napravi po neko kraće putovanje uz veoma stroge mjere za spriječavanje čirenja koronavirusa.
„VIKING SEA“ SVRATIO U BOKU DA ZAMIJENI DIO POSADE
U Boku Kotorsku je u ponedjeljak veče na kratko svratio kruzer „Viking Sea“ norveško-američke kompanije Viking Cruises. Na svom putu iz Belfasta u Sjevernoj Irskoj gdje je bio nekoliko mjeseci u raspremi do Trsta u Italiji, ovaj kruzet od 47.850 tona je na kratko uplovio u Boku gdje se usidrio ispred Tivta.
Razlog njegovog dolaska je bila zamjena dijela posade, odnosno ukrcaj 15 pomoraca na „Viking Sea“ i to preko graničnog prelaza u marini Porto Montenegro, odakle ih je do broda usidrenog u zalivu, povezao jedan od putničkih tendera samog „Viking Sea“. Ovo je bio prvi slučaj od početka epidemije koronavirusa u Crnoj Gori u martu ove godine, da jedan strani kruzer obavi smjenu dijela posade u našim vodama.
Zbog korone, najveći dio od ukuono 560 očekivanih dolazaka kruzera u Luku Kotor u 2020. je otkazan, a od sredine marta do sada u Boku je samo u par navrata uplovio manji francuski kruzer „Le Champlain“ od 9.900 tina koji se međutim, nije zadržavao, već bi samo napravio krug kroz zaliv do Kotora i odmah nastavljao dalje putovanje.
