Iako se činilo kako se problemi kruzing turizma na Mediteranu, koji prolazi turbulentne godine zbog ispadanja luka sjeverne Afrike i Turske s uobičajenih ruta, neće previše osjetiti na hrvatskom Jadranu, sve govori kako će ipak 2017. biti prva nakon niza godina u kojima se neće nastaviti rast dolazaka brodova i broja putnika u naše najveće luke.
Štoviše, bit će ovo godina prvih “minusa”. Tako bi prema sadašnjim najavama tijekom ove godine samo u dubrovačkim lukama Gruž i Stari grad trebalo biti oko 56 tisuća gostiju sa kruzera manje, u Splitu će ih, po sadašnjim najavama, biti oko 15 tisuća manje, dok će Zadrani imati veći broj brodova, ali s jednakim ili malo manjim brojem putnika u odnosu na lanjsku godinu.
I dok naše luke imaju najave značajno manje uplovljavanja, kruzeri hrle prema crnogorskom Kotoru, koji je postao pravi hit među putujućim hotelima, pa je lani prema podacima “Medcruisea” imao rast ticanja od nevjerojatnih 42,9 posto.
Što to svjetskim kompanijama sa stotinama luksuznih kruzera koji plove Mediteranom pruža Kotor, a ne pružaju mu više Dubrovnik ili Split, pitanje je koje se logično postavlja kada se zna da će Kotor i ove godine imati čak 41 uplovljenje više i oko sto tisuća putnika više nego lani. Tako će mali crnogorski gradić ugostiti oko 600 tisuća putnika s 529 brodova na kružnim putovanjima i postati treća luka za kruzere na Jadranu, iza Venecije i Dubrovnika.
Gorivo, piće, cigarete
– Kotor je luka izvan EU-a i brodarskim kompanijama odgovara uplovljavanje u nju radi tax-free trgovine na brodovima jer tamo nema EU-carine i poreznih propisa koji vrijede u Uniji, pa je to zapravo bescarinska zona, neka vrsta izvoza iz EU-a. Takse su manje, gorivo, alkohol i cigarete jeftiniji pa je to veliki mamac za kompanije.
Osim toga, tamo je dozvoljeno korištenje jeftine teške nafte koja je u lukama Europske unije zabranjena jer se u EU-u mora koristiti gorivo s 0,1 posto sumpora – priča nam Siniša Luković, dobar poznavalac kruzer turizma u Crnoj Gori.
Da brodske kompanije iz Europe sve više traže alternativu Dubrovniku i Splitu, potvrđuje i podatak da je sve češća luka njihova uplovljenja Drač u Albaniji, donedavno potpuno nepoznat, a sada sve traženiji za kratkotrajni izlazak iz voda EU-a kako bi se omogućila bescarinska trgovina na kruzerima.
– Dubrovnik se odredio prema maksimalnom broju putnika od 8000 ljudi dnevno i svim brodovima koji su u top-terminima tražili uplovljenje iznad toga broja ponudili smo alternativne termine ako ih ima. Istovremeno, imamo mjesta za prihvat tri kruzera, ali činjenica je da je manje kružnih putovanja koja uplovljavaju u Dubrovnik ove godine – kaže nam Kristina Laptalo iz dubrovačke Lučke uprave.
Pojašnjava nadalje da je lani u luci Gruž bilo 800.300 putnika u 533 ticanja brodova na kružnim putovanjima, dok će ih ove godine biti 744 tisuće u 474 uplovljenja, odnosno 56 tisuća manje. Smanjenje broja manjih kruzera u dubrovačkom starom gradu još je veće: lani je bilo 106 uplovljavanja s 33 tisuće putnika, dok će ove godine, prema sadašnjim najavama, biti 61 ticanje broda s oko 20 tisuća putnika. Budući da podaci kažu kako gosti s kruzera troše u Dubrovniku dnevno oko 40 eura, to bi Grad mogao izgubiti samo po toj osnovi oko 2,2 milijuna eura.
Pad od 10 posto
Kada je u pitanju Split, koji je po broju svih putnika u Gradskoj luci treća luka na Mediteranu s ukupno 4,7 milijuna brodskih putnika godišnje, lani je imao 280 uplovljenja kruzera s oko 280 tisuća putnika. Ove godine, pak, za sada ima već ugovorena 234 uplovljenja i 31 za koje se čeka samo formalna potvrda kompanije, tako da bi se ukupan broj trebao zaokružiti na 265 uplovljavanja.
Bit će to pad od oko 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno oko 15 tisuća putnika manje nego lani. A to znači i manju zaradu od oko milijun eura, koliko bi ti gosti potrošili u Splitu. Istraživanja su pokazala da kruzer-gosti potroše oko 70 eura dnevno na izlete, kupnju i ugostiteljstvo kod izlaska u Split.
– Pad dolazaka je radi “Costa Crociere” koja je jedan svoj brod iz Mediterana preusmjerila na Karibe, pa su njegova uplovljavanja rjeđa u Splitu i u Dubrovniku. No, imamo zato tri njihova kruzera koji dolaze prvi put, tako da će biti ukupno 14 uplova manje od te kompanije – kaže kapetan Vjekoslav Grgić, rukovoditelj Lučkog operativnog centra u Splitu.
Zadarska Gaženica ove će godine imati 30 ticanja brodova više nego lani (njih 145), ali kako se radi o značajno manjim brodovima, to će broj putnika sa kruzera biti na razini lanjskih 135 tisuća, kaže Đani Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar, ističući kako će u 2018. imati veliki rast jer su već ugovorili 105 ticanja kruzera sa 160 tisuća putnika.
U svakom slučaju, kada se najavljenom manjem broju kruzera pribroji zbog toga manji broj turističkih izleta, iznajmljenih autobusa, vodiča, ručkova i ostalog što je kao zarada pratilo njihov dolazak, jasno je da će Split i Dubrovnik izgubiti milijune. Ali će dobiti manje gradske gužve, protiv kojih su se svi zalagali.
Semafor 825
– kružnih putovanja stranih brodova bilo je lani u hrvatskom dijelu Jadrana
– 1,1 milijun turista prošle godine došlo je kruzerima u Hrvatsku
– 44.000 gostiju s kruzera više zabilježeno je lani u odnosu na godinu ranije
/Ružica Mikačić/
