Crna Gora je sa Svjetskom bankom (SB) 2018. godine potpisala Sporazum o zajmu za sprovođenje MIDAS 2 projekta kojim su, između ostalog, planirane aktivnosti na potencijalnoj izgradnji ribarske luke (mjesta prvog iskrcaja ribe) u Ulcinju, Baru i Herceg Novom, ali eventualni početak radova na izgradnji luka se ni ne nazire. To proističe iz odgovora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), koji su dostavljeni “Vijestima”.
Da Crna Gora ne može zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) dok ne izgrade ribarske luke, potvdio je na nedavnoj sjednici Vlade ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. On je kazao da bi jedna luka trebalo da bude u Ulcinju, dok bi se za drugu odredila lokacija u Baru ili u Boki Kotorskoj. Ministar je ukazao i na problem da lokalne vlasti više žele da na pojedinim lokacijama vide turističke rizorte umjesto ribarskih luka.
Poglavlju 13-Ribarstvo tretira pitanje izgradnje ribarskih luka i ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji u Briselu 30. juna 2016. godine. U okviru ovog poglavlja Crna Gora ima obavezu da ispuni dva završna mjerila, od kojih je prvo da usvoji zakonodavni okvir koji obezbjeđuje značajan stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU za oblast ribarstva i da osigura da je u stanju da u potpunosti primjenjuje Zajedničku ribarsku politiku nakon pristupanja. Drugo mjerilo predviđa da država znatno ojača administrativne, inspekcijske i kontrolne kapacitete koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom i da osigura da će zahtjevi EU, koji se tiču inspekcije i kontrole, biti u potpunosti ispunjeni na dan pristupanja.
Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da je vrijednost MIDAS 2 projekta 30 miliona eura, a aneksom ugovora o zajmu njegovo trajanje je produženo do kraja juna 2025. godine. Oni nisu precizirali da li će Crna Gora izgubiti taj novac ako do tog datuma ne ispuni svoj dio preuzetih obaveza.
U ministarstvu su kazali da je MIDAS 2 projektom predviđeno poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i ribarstva i da je projekat koncipiran u cilju pružanja podrške Crnoj Gori u ispunjenju nekoliko posebnih mjerila za EU poglavlja 11, 12 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, sigurnost hrane i ribarstvo.
Građani stopirali izgradnju luke u Zelenici
Iz Ministarstva poljoprivrede su naveli da je SB odustala od podrške investiciji izgradnje ribarske luke u Herceg Novom (Zelenika) nakon javne rasprave koju je lokalna vlast organizovala krajem prošle godine.
”Na inicijativu Opštine Herceg Novi i nakon obavljenih konsultacija sa nadležnima u Opštini, Ministarstvo poljoprivrede/Direktorat za ribarstvo je predložio lokaciju u Zelenici, koja je u državnom vlasništvu, kao dobru lokaciju za izgradnju ribarske luke kako bi se riješilo pitanje veza ribarskih plovila u Bokokotorskom zalivu. Međutim, nakon javne rasprave koju je Opština organizovala krajem 2021 godine, ispostavilo se da predložena lokacija nije prihvatljiva sa strane socijalnog uticaja (veliki otpor lokalnog stanovništva) te je SB odustala od podrške ovoj investiciji”, pojasnili su u ovom resoru.
Kada je u pitanju izgradnja luke u Ulcinju (rt Đeran) iz ministarstva navode da je u toku realizacija aktivnosti na pripremi procjene uticaja na životnu sredinu i društveni uticaj za novu ribarsku luku na Velikoj plaži-rt Đeran, ali da je zbog pandemije koronavirusa došlo do značajnog kašnjenja početka projekta.
”Planirani rok za završetak aktivnosti je kraj 2022. godine. Da bi se proces završio pozitivno potrebna je sad snažna podrška i koordinacija sa Opštinom. U slučaju da bude studija pozitivno riješena moguće je tražiti dodatno finansiranje SB da li se na tom lokalitetu može graditi luka i u kom obimu”, navode iz ministarstva.
Hitna saglasnost Vlade za Marinu Bar
Što se tiče ribarske luke u Baru u ministarstvu su objasnili da je MIDAS 2 projektom, prema preliminarnim procjenama iz 2018. godine, opredijeljeno 1,9 miliona eura za potrebe rekonstrukcije i opremanje GAT-a 9 u Marini Bar, na kom se trenutno vežu ribarski brodići.
Međutim, iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju da s obzirom da od početka projekta (2018. godina) do danas nije bilo napretka po pitanju odluke o rekonstrukciji GAT-a 9, do kraja godine Vlada mora donijeti odluku o rekonstrukciji, jer će se u suprotnom novac namijenjen za luke preusmjeriti za druge dvije komponente na projektu MIDAS 2.
”U ovom trenutku bi Vladina odluka o rekonstrukciji GAT-a 9 u okviru Marine Bar omogućila značajan pomak sektoru ribarstva i ribarima koji bi osim sigurnog veza dobili mogućnost skladištenja i prerade ribe i svu ostalu logistiku koja prati lanac sledljivosti ulova ribe… Kapacitet planirane luke je 20 vezova za plovila od 10 do 40 metara i 50 vezova za plovila do 10 metara”, naveli su u ministarstvu.
U ovom resoru su ukazali da ako država želi da iskoristi sve raspoložive riblje resurse, od kojih trenutno iskorišćava negdje oko 20 odsto, potrebno je u što kraćem roku riješiti pitanje kopnene infrastrukture, odnosno izgraditi najmanje tri ribarske luke sa svim pratećim sadržajima.
Ističu i da je bitno u pretpristupnoj fazi opredijeliti mjesta na kojima bi se one i gradile.
”Momentom pristupanja EU brojni fondovi će nam biti na raspolaganju, pa će i izgradnja luka biti moguća novcima iz pomenutih fondova… Takođe, neophodno je u narednom periodu jačati ribolovnu flotu, podići svijest za organizovanje i udruživanje ribara u Organizacije proizvođača, zadruge, kooperative ili klastere, stvoriti uslove na kopnu za čuvanje i preradu ribe i izdvojiti značajan novac kako bi ribarski sektor učinili efikasnim i konkurentnim na domaćem i na EU tržištu”, naveli su iz ministarstva.
Ribari na rubu egzistencije, što dovodi u pitanje opstanak sektora
U ministarstvu smatraju da se ribari u Crnoj Gori nalaze na rubu egzistencije, što dovodi u pitanje i opstanak cijelog sektora.
”Ribolov na moru predstavlja privrednu granu koja je od velikog značaja za ekonomski razvoj stanovništva priobalnih opština. Trenutno privredni ribolov na moru obavlja blizu 300 registrovanih ribara, kojima je ulov ribe i drugih morskih organizama osnovni i jedini izvor prihoda. Pored privrednog ribolova, veoma je zastupljen i sportsko-rekreativni ribolov koji, po procjenama, svakodnevno obavlja preko 200 domaćih fizičkih lica i turista”.
Objašnjavaju da su privredni ribolovci, koji ovu djelatnost obavljaju na legalan način, suočeni sa velikim poteškoćama, kao što su nepostojanje neophodne kopnene infrastrukture (ribarska luka, rashladne komore za održavanje ulova, uređaji za proizvodnju leda i drugi savremeni uređaji za monitoring, kontrolu i vođenje evidencije o ribolovnim aktivnostima), visoke cijene goriva, nedostatak domaće radne snage, nepostojanje organizovanog otkupa i plasmana ribe, visoke cijene veza u postojećim lukama, visoke cijene prodajnih mjesta na pijacama, krivolov…
”Na osnovu ovih činjenica možemo zaključiti da registrovani privredni ribari nijesu u mogućnosti ostvariti ekonomsku dobit od ulova ribe i uredno izvršavati svoje poreske i druge obaveze koje proizilaze iz obavljanja ove djelatnosti. Ribari se u Crnoj Gori nalaze na rubu egzistencije, što dovodi u pitanje i opstanak cjelokupnog ribarskog sektora”, poručuju.
