Hotelske kuće i ugostitelji u Dubrovniku u potrazi su za nedostajućom radnom snagom uoči turističke sezone 2022. godine.
Berza rada zatrpana je natječajima, radnici se traže izvan granica Hrvatske, nitko ne želi ponoviti lanjsku grešku u koracima, kad se zbog straha od zatvaranja emitivnih tržišta zakasnilo u zapošljavanju. Dio sezonaca je otišao u inostranstvo, dio je regrutiran na sjevernom Jadranu, a kolike su to plate koje bi trebale privući radnu snagu?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plata u Hrvatskoj za novembar 2021. iznosila je 7333 kune. Medijalna neto primanja bila su 6149 kuna, što znači da je polovica zaposlenih imala manji, a polovica veći dohodak od tog iznosa. Primanja u tzv. “realnom sektoru” u turizmu su uvijek bila manja od državnog prosjeka.
– Najniže plate u turizmu primaju čistačice, spremačice i pomoćno osoblje u kuhinji, oko 5000 kuna neto mjesečno, prosječna plata konobara u nekom dubrovačkom hotelu je između 6000 i 7500 kuna – kaže za Slobodnu Dalmaciju Dolores Lujić, povjerenica Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske.
Podatke za restorane nema, ali s obzirom na veliku potražnju za konobarima, uvjerenja je da ni tamo nisu niže. Recepcionari su u rangu konobara.
– Na njih se uglavnom ne primjenjuju koeficijenti. Kuhari i šefovi kuhinje u vrhunskom restoranu u Dubrovniku primaju po 12 hiljada ili od 15 hiljada do 20 hiljada kuna – kaže Lujić.
Sudeći po oglasima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženija zanimanja su kuhar i konobar. Na čitavom području Dubrovačko-neretvanske županije otvoreno je 67 oglasa za kuhara i 52 za konobara. Julijo Srgota, predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Dubrovniku, kaže da se poslodavci ne odmaraju, oglasi stižu svakodnevno od početka godine.
Po Zakonu o strancima, za neke poslove poslodavci moraju dobiti pozitivno mišljenje HZZ-a i tzv. “test tržišta rada”, a tek onda MUP-u podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika. Turistički sektor može ishoditi radne dozvole za svoje radnike iz trećih zemalja i bez testa tržišta rada, ali samo u trajanju do 90 dana tokom kalendarske godine.
HZZ-ov ured u Dubrovniku u 2021. godini primio je 1887 zahtjeva za zapošljavanje državljana trećih zemalja. Na području Dubrovačko-neretvanske županije HZZ je u prošloj godini izdao 286 pozitivnih mišljenja, 10 je u obradi te je izdano 1070 radnih dozvola. Zavod je odbio 71, a 361 radnu dozvolu obustavio. Najveći broj zahtjeva odnosio se na poslove u graditeljstvu te ugostiteljstvu i turizmu, kao što su: radnik visokogradnje, kuhar, konobar, pomoćni kuhar, tesar, zidar, sobar, armirač, radnik niskogradnje i fasader. Budući da su poslodavci u svom zahtjevu za mišljenje HZZ-a pri zapošljavanju stranaca dužni priložiti i podatak o dohotku, ispada da je prosječna plaća radnika koji je iz trećih zemalja ovdje došao raditi kao kuhar 5506,9 kuna, konobar 5462,6 kune, pekar 4631,8 kunu, dok su poslodavci za sobaricu u prosjeku prijavljivali platu od 4876 kuna ili za čistača 4461 kunu bruto.
Prosječna plata zaposlenih u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika u 2019. bila je 7724 kuna neto. Precizne podatke o prosječnoj plaći za pojedina zanimanja u tzv. “realnom sektoru” u turizmu na dubrovačkom području teško je pronaći.
Županijska gospodarska komora radila je analizu plaća u trgovačkim društvima Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu. Po njihovim podacima, prosječna plata u djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme hrane ovdje je 4971 kunu neto, u trgovini 4743 kune, u prijevozu 6276 kuna te u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, a 90 posto društava u ovoj kategoriji čine putničke agencije, 5166 kuna.
U odnosu na 2019. godinu, najveći pad mjesečne plate zabilježen je upravo u djelatnostima usluga smještaja u turizmu i pripreme hrane (22 posto), a najmanji u prijevozu, dok je u građevinarstvu porasla za pet posto i u prosjeku je iznosila 4552 kune neto.
– Najveća prosječna mjesečna neto plata isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, 6811 kuna. Paradoksalno, najniža prosječna plaća u županiji je u djelatnosti obrazovanja, 3890 kuna. To se odnosi na privatne ustanove i trgovačka društva, a ne na škole koje su financirane iz proračuna, ali govori kako se kao društvo odnosimo prema toj djelatnosti. Podaci su egzaktni, temeljeni na podacima koje su poduzetnici iskazali u svojim završnim financijskim izvješćima Fini – kaže Nikolina Trojić, predsjednica Komore.
Komentirajući činjenicu da su prosječna primanja na dubrovačkom području niža od državnoga, Trojić napominje da je koronavirus ovdje mnogo teže pogodio veliki dio poslovnih subjekata i da je veliki broj zaposlenih ovisio o Vladinoj potpori za očuvanje radnih mjesta u iznosu 4000 kuna.
