Dubrovnik bi u 2030. godini trebao izgledati i funkcionirati na sljedeći način: električni brodovi bi dovodili stanovnike Elafita u grad, kruzeri bi se spajali na struju više ne bi radili generatori za vrijeme njihovog boravka u Luci Gruž što znači u potpunosti eco friendly sustav.
Gradom bi 2030. vozili električni autobusi a prijevoz bi bio besplatan za sve građane. Naravno sustav punjenja električnih i bicikli i automobila i autobusa po cijelom gradu. Prometne gužve više ne bi postojale zahvaljujući park & ride sustavima te garažom na području grada i pametnim upravljanjem prometom. Gruž bi postao jedan potpuno novi urbani centar bez prometa, promet bi bio ispod zemlje u razini mora. U GUP-u ćemo zato ukinuti cestu koja ide kroz povijesne vrtove, smatramo je nepotrebnom jer novim rješenjem takva cesta nam u budućnosti neće trebati. Imati ćemo transformaciju Gruža bez opterećenja druge cestovne infrastrukture spuštanjem prometa ispod zemlje.
Konačno bi Dubrovnik dobio jedan veliki urbani centar, šetnicu koju nikad u takvoj dimenziji nije imao. To bi bio Dubrovnik budućnosti – kazao je gradonačelnik Mato Franković na predstavljanju Integriranog razvojnog programa Dubrovnika 2030. godine. Riječ je o viziji budućeg Dubrovnika odnosno projektu koji bi poslužio kao strateški dokument rješenja mnogih dubrovačkih problema.
– Projektu se nije pristupilo neozbiljno već vrlo detaljno i ciljano sa strategijama, planskim dokumentima, naravno bazirano na financijskim sredstvima koja dolaze iz EU fondova. Najviše se oslanjamo na financiranje iz EU a sukladno smjernicama EU koje su već donesene po pitanju novih zelenih tehnologija, novih sustava mobilnosti koji će biti značajno financirani u novom programskom razdoblju EU. Znali smo u kojem smijeru trebamo ići i razvijati ovaj projekt a sve kako bi samo financiranje što manje opteretilo proračun grada odnosno građane a kako bi izvukli što više benefita iz EU sredstava koji su nam na raspolaganju – kazao je Franković te pobrojao sljedeće korake:
– Od pripreme studijske, projektno tehničke dokumentacije za projekte koji su jasni i prepoznati, pripreme strateških i prostorno planskih izmjena prema utvrđenom odabranom rješenju Studije izvodivosti, Strategija razvoja Dubrovnika i urbane aglomeracije Dubrovnika do 2030. godine. Uključit ćemo u projekt i građane, napraviti show room sa detaljnim vizualizacijama posebno za područje Gruža.
Projektom se, rečeno je, koncentriralo na cijelo dubrovačko područje, no Dubrovnik centar je prioritet.
– Svjedoci smo što nam se događa kada je turizam u visokoj sezoni i uz činjenicu da posljednjih 50 godina nismo razvijali neka druga rješenja kako i na koji način doći do Grada. Slike gužvi su nerijetke slike koje se šalju u svijet. To se ne može promijeniti našim korekcijama unutar prometa, iako se i time nešto postiglo, ipak treba napraviti dodatni iskorak vizijom grada. Kroz cijeli projekt imamo kralježnicu počevši od Gruža do povijesne jezgre. To je glavni sustav prometnog koridora u Gradu Dubrovniku i tu se jasno može vidjeti koji je najtanji dio, onaj kroz Gruž i on predstavlja najveći izazov u cjelokupnom projektu – kazao je uvodno dubrovački gradonačelnik.
Na projektu je radio veliki tim a dio tima je prisustvovao predstavljanju projekta: arhitekt Dinko Peračić, arhitekt urbanist Hrvoje Bota te zamjenica gradonačelnika arhitektica Orlanda Tokić koja je govorila o koracima poduzetim kroz protekle tri godine.
– Nove prometnice ne možemo graditi niti širiti postojeće zbog toga smo pristupili na drugačiji način promišljanju prostora. To je integrirani sustav gdje osim prometa sagledavamo i ostale sadržaje ne samo infrastrukturne. 2017. počelo se raditi na akcijskom planu, uzeli smo u obzir sve što je do tada promišljano, krenuli sa izradom dokumentacije koja je bila podloga za razgovor s Vladom RH jer takav veliki projekt nije moguće samostalno realizirati. Priprema je završena kroz 2019. na sjednici Vlade u Dubrovniku kada je donesena odluka da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture daje podršku našem projektu Integriranom razvoju Gruž – Grad te su nas povezali s Jaspersom, tehničkom komisijom EU koja ovakve velike projekte prije bilo kakvih financijskih odobrenja mora odobriti. Tijekom 2019. imali smo niz sastanaka s predstavnicima Jaspersa i radne skupine koja je oformljena kao ipredstavnicima Hrvatskih cesta, Lučke uprave Dubrovnik, Sanitata, Libertasa, Luke Dubrovnik, jer ovo cijelo područje ima različite nadležnosti. Izrađena je dokumentacija financirana od strane Ministarstva prometa jednog strateškog dokumenta koje je dobilo odobrenje Ministarstva i na pregledu je u Jaspersu i to nam je korak za daljnje aktivnosti – pojasnila je Tokić i nastavila:
– Naša osnova od koje smo krenuli je bila prometna studija Grada Dubrovnika iz 2012. godine. Iz nje smo uzeli sve ono što je trenutno primjenjivo s obzirom na protek vremena, ali prvenstveno glavni Plan funkcionalne regije Južne Dalmacije, dokument kojeg je izradila Županija a usvojen je od strane europske komisije.
Arhitekti Peračić i Bota prezentirali su pojedine segmente urbanističkog projekta tzv. ‘kralježnice grada’ koji povezuje prostor od Luke Gruž do povijesne jezgre, a podijeljen je u tri prostorne podcjeline. Trenutno je u pripremi je projekti zadatak studije izvodivosti te tehničko-tehnološka studija električnog brodskog prijevoza, a sredstva su osigurana iz proračuna grada.
