
Manifestacijom „Agrumfest“ Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku obilježio je u četvrtak 80. godišnjicu osnutka, a prof. Davor Romić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta upozorio je da je zaslanjenje tla u dolini Neretve sve veći problem i utječe na uzgoj agruma.
Romić je podsjetio da je 2005. godine izrađen plan navodnjavanja doline Neretve, ali je do danas izgrađen tek sustav Glog, kojeg poljoprivrednici niti ne koriste.
„Svake godine gubimo 30 do 40 posto proizvodnje jer se ne navodnjava. Pripremljena je tehnička dokumentacija za izgradnju brane. Ti se sustavi moraju što prije izgraditi, a ide presporo. Male se parcele sve više zapuštaju. Ako ovako nastavimo, ne znam tko će se više baviti poljoprivrednom proizvodnjom“, upozorio je Romić na okruglom stolu u dubrovačkom studentskom domu.
Smatra kako je rješenje u znanosti i transferu tog znanja, ali i tehnologije u poljoprivrednu proizvodnju.

„Transfer tehnologije počinje u znanstvenim institucijama i sveučilištu, pa preko savjetodavnih tijela stiže do poljoprivrednih proizvođača. Znanost mora biti uvijek korak ispred“, rekao je prof. Romić.
Direktorica Sektora za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore (HGK) Jelena Đugum rekla je kako je Hrvatska treća zemlja u EU po proizvodnji agruma, sa 44 tisuće tona godišnje.
„To je svega pet posto ukupne proizvodnje u EU, koja iznosi 960 tisuća tona agruma godišnje, a najviše u Španjolskoj 720 tisuća tona i Italiji 160 tisuća tona. Za usporedbu, Hrvatska je 2013. godine, prije ulaska u EU, proizvodila skoro 41 tisuću tona agruma, a deset godina kasnije 44.240 tona“, navela je Đugum.
Đugum je istaknula da je Hrvatska u 2023. godini zabilježila uvoz 70 tisuća tona agruma, u vrijednosti 63,3 milijuna eura, a izvozi 42 tisuće tona, u vrijednosti 35,2 milijuna eura, pa je deficit u agrumima 28 milijuna eura dok je pokrivenost uvoza izvozom 55,6 posto.
„U proteklih smo deset godina uvećali izvoz za 182 posto pa je potrebno dodatno raditi na što većoj pokrivenosti uvoza izvozom, a smanjiti deficiti u trgovinskoj razmjeni. Pritom su najveći izazovi oni klimatski te sustav navodnjavanja i nedostatak radne snage“, poručila je Đugum.
Agrumi su oblikovali krajolik i kulinarsku tradiciju od Konavala do Korčule
Rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić rekao je na otvaranju manifestacije Agrumfest“ da agrumi nisu samo dio poljoprivrede, već i dio života na jugu Hrvatske.
„Dolina Neretve ključna je hrvatska poljoprivredna regija, ali agrumi su oblikovali krajolik i kulinarsku tradiciju od Konavala do Korčule. Danas su prepoznati kao dio vrhunske gastronomske ponude, a trebamo ih još snažnije pozicionirati. Tu je ključna uloga sveučilišta, kroz istraživanja novih tehnologija u uzgoju i zaštiti biljaka, razvoju inovativnih proizvoda te prilagodbi klimatskim promjenama“, rekao je rektor Stojčić.
Predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Mara Marić istaknula je značaj osnivača te ustanove, Frana Tabaina prije 80 godina, tada pod nazivom Stanica za južne kulture.
„Prve sadnice agruma proizvedene su u Čibači već u 30-im godinama prošlog stoljeća, a upravo je Tabain autor prve knjige o agrumima u Hrvatskoj. Misija Zavoda u budućnosti ostaje u povezivanju tradicionalnog znanja s modernim tehnologijama“, rekla je Marić.
Uz okrugli stol, na „Agrumfestu“ predstavljena je i knjiga „Budućnost hrvatskog agrumarstva – u sjećanje na Frana Tabaina“ te održan niz kulinarskih radionica.