“Značaj pomorstva i trgovine, kao i uvažene ličnosti iz pomenute sfere”-naziv je predavanja koje je održano u srijedu za učenike trećeg i četvrtog razreda nautičkog smjera u amfiteatru Srednje pomorske škole u Dobroti.
Predavanje je održano u okviru projekta “Duga tradicija pomorskih nauka“, koji Opštinska javna ustanova (OJU) “Muzeji” Kotor realizuje u saradnji sa Srednjom pomorskom školom iz Kotora.
Prvi dio predavanja održao je član Unije pomoraca, kapetan duge plovidbe Nikola Peranović. On je učenicima govorio o prvom susretu sa brodom, pisanim i nepisanim pravilima života na njemu i savjetima kako voditi brodski dnevnik.
“Prvi ukrcaj na brod i prvi radni dan svim pomorcima je traumatičan. Dolazite u novu sredinu, istog dana kada se smjestite, dobijate radnu opremu, stariji oficiri vas prije svega upoznaju sa dužnostima u slučaju požara i napuštanja broda. U prvih sedam dana upoznajete se sa posadom i strukturom broda. Vrlo brzo morate naučiti zvanja i hijerarhije na brodu, kao i dužnosti, obaveze i ovlašćenja”, podsjetio Peranović.
On je govorio i o tome što nije dozvoljeno na brodu.
“Lista je prilično duga. Međutim, izdvojio bih ipak ono što je strogo zabranjeno. To su: kašnjenje na posao, raditi posao za koji niste obučeni, raditi poslove za koje niste zaduženi jer se na brodu zaduženja članova posade ne preklapaju, raditi bez zaštitne opreme, pominjati u negativnom kontekstu druge vjere i nacije, sjedati na mostu, započinjati obrok prije dolaska najstarijeg oficira, dolaziti nepropisano obuven na palubu i u zajedničke prostorije, kladiti se na brodu, ostavljati prostorije za rekreaciju neurednim, objavljivati slike na društvenim mrežama sa radnog mjesta, bacati smeće u more, praviti buku, kretati se bez HTZ opreme na poslu”, kazao je, između ostalog, Peranović.
U drugom dijelu predavanja, rukovoditeljka Muzeja grada Perasta i muzejska savjetnica Danijela Đukić, imala je izlaganje o značaju pomorskih predmeta koji se čuvaju u Muzeju grada Perasta i znamenitim pomorcima, koji su ostavili trag u pomorskoj istoriji našeg kraja.
“Najstariji sačuvani dokument o početku gradnje jedrenjaka u Perastu je iz 1336. godine. Vjeruje se da je istorija brodogradnje u Boki počela i ranije, a naše područje se postepeno razvijalo i prošlo kroz više vladavina. To je, izemđu ostalog, uslovilo i razvoj pristaništa. Luka u Kotoru povezivala je more i zaleđe i samim tim su mnogi pretendovali na područje Kotora, kao strateški zanačajan položaj. Pomorstvo je oblikovalo i način života u zajednici. Upravo zahvaljujući pomorcima koji su i izgradili brojne palate doprinijeli su da se Kotor nađe na UNESCO listi i postane zaštićeno područje. Perast, koji je u jednom periodu bio odvojen od Kotora, imao je gradske kapetane i pomorski trgovci su doprinijeli razvoju mjesta i njegovom zlatnom dobu u 17. i 18. vijeku”, istakla je Đukić.
Podsjetimo, u okviru projekta “Duga tradicija pomorskih nauka“ naglasak je na saradnji dviju institucija, te edukaciji i širenju svijesti o pomorstvu, pomorskom nasljeđu kroz muzejske predmete, istoriji pomorstva Boke Kotorske, obrazovanju na neformalan način i uspostavljanju i jačanju kontinuirane saradnje.
