Glasnik mora ostati ono što jeste – da govori otvoreno i hrabro, da jača hrvatski nacionalni korpus, ali isto tako i da piše o onome što jeste Boka – zajednički život koji su oblikovali ovi prostori, naglašava Nikola Dončić, glavni i odgovorni urednik
Lijepi jubilej – objavljivanje 200. broja časopisa „Hrvatski glasnik“ bio je povod za okupljanje kulturnih djelatnika iz Crne Gore i Hrvatske za okruglim stolom, za kojim se danas (četvrtak, 18. decembra) u hotelu „Cattaro“ razgovaralo o viziji buduće koncepcije časopisa, koji bi u b udućnosti bio više „okrenut“ mladima. Uz video- slajdove sa naslovnicama svih brojeva objavljenih tokom 24 godine, učesnici su napravili malu retrospektivu dosadašnjeg rada na uređivanju „Glasila Hrvata Crne Gore“, te istakli njegov značaj kao časopis sa jakim građanskim karakterom, koji veliku pažnju pridaje kulturnoj baštini.
-Osnovno mišljenje učesnika okruglog stola je da Glasnik mora ostati ono što jeste – da govori otvoreno i hrabro, da jača hrvatski nacionalni korpus, ali isto tako i da piše o onome što jeste Boka – zajednički život koji su oblikovali ovi prostori. Takođe smo čuli da „Hrvatski glasnik“ mora imati što više mladih ljudi, misleći na gimnazijalce i ljude koji tek otkrivaju novinarstvo kao profesiju. Isto tako, mora ići ka digitalnom svijetu, ali da tiskano izdanje mora biti primarno, kaže Nikola Dončić, glavni i odgovorni urednik, skrenuvši pažnju da je uredništvo prije deset brojeva uradilo novi, savremeni dizajn, sa namjerom da nastave u smjeru modernizacije, aktuelnosti, interesa i zadovoljstva same zajednice.
Skrenuo je pažnju da Država Crna Gora prije svega kroz Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava mora uspostaviti pravilne i pravedne kriterije kad je u pitanju dodjela novca, s obzirom da je ove godine 10 000 eura iz Fonda za objavljivanje novog hrvatskog časopisa za iduću godinu dobila organizacija koja nema hrvatski predznak, a da je „Hrvatski glasnik „koji izlazi skoro 25 godina, lani dobio 4.000 eura. Sa tim parama je nemoguće štampati jedan broj, a potrebna su sredstva za šest brojeva godišnje. Uredništvo Hrvatskog glasnika nije konkurisalo ove godine kod Fonda za dodjelu sredstava.
-To je segment koji narušava povjerenje i same zajednice u ono što jeste državna uprava i negdje je apsolutno nepravedan prema našoj zajednici – novci koji su nam dodijeljeni ne odgovaraju našim potrebama, ne odgovaraju kulturnom fundusu koji je stvarao i štiti hrvatska zajednica. Država treba da se vodi primjerom Opštine Kotor, koja logistički podržava Hrvatsko građansko društvo – koristimo prostor koji nam je Opština dodijelila, i na taj način stvoreni su uslovi za nesmetani rad, pojašnjava Dončić.
Okrugli stol „Hrvatski glasnik – budućnost“ – vizija našeg časopisa u narednoim periodu, obaveza je za osnivače, saradnike, članoive uređivačkog odbora, jer to je više od jednog projekta – u to su utkane mnoge emocije, lijepe priče, sjećanja, ističe Mirko Vičević, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore. U rad časopisa do sada je uključeno preko 250 stručnih, kompetentnih osoba, koje su prošle kroz teška vremena, uz brojne izazove prelaska od rukopisa i kucanja na pisaćoj mašini do digitalizacije i osnivanja novog portala www.hrvatskiglasnik.me
-Naš „Hrvatski glasnik“uvršten je u jedan od 11 strateških projekata za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kojih ima preko pet miliona na svim kontinentima. Finansira ga Vlada Republike Hrvatske kroz svoj Središnji ured za Hrvate izvan RH, ali tu su i sponzori, prijatelji HGD-a, gospodin Marko Franović iz Australije, u određenim periodima tu je i Fond za zaštitu prava manjina u Crnoj Gori, kao i Dubrovačko-neretvanska županija, Opština Kotor, TO Hrvatske, TO Zagreba, TO Kotora….naglašava Vičević.
Među učesnicima okruglog stola bili su saradnici i podržavaoci časopisa iz Hrvatske (Split, Dubrovnik) – Domagoj Vidović, Branka Bezić, Mira Bucović, Vesna Čučić, Maja Muzara, zatim „domaćini“- Marin Čaveliš iz UO HGD-a Crne Gore, Kruno Težak, Marija Mihaliček, Tina Brajić, Jasmina Bajo, Joško Katelan, Snežana Pejović, Miro Franović, Milenko Županović, Vlasta Mandić, Miro Marušić, Marina Dulović, Tijana Petrović, Danijela Vulović, Marija Franović, Maja Širola Pean, Tatjana Kriještorac i drugi.
Rasti i mijenjati se, kao i do sada
-Hrvatski glasnik predstravlja važan kanal za komunikaciranje sa svim Hrvatima van Matice. Redakcija je usvojila programsku koncepciju publikacije kojom će se poštivati osnovna načela nacionalne, kulturne, duhove i vjerske tolerancije. Osnovni zahtjev je da časopis bude informativno glasilo, koje će unapređivati odnose među narodima u Crnoj Gori i raditi na unapređivanju veza između Crne Gore i Hrvatske, te informirati hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori, čitatelje u RH i drugim državama o događajima u Crnoj Gori koji su vezani za život Hrvata. Poseban akcenat je stavljen na afirmaciji dostignuća Hrvata u Crnoj Gori u prošlosti. Jedan od osnovnih zahtjeva je da časopis bude tiskan na hrvatskom književnom jeziku, osim u slučajevima kada autori traže objavljivanje na vlastitom jeziku. Ovaj okrugli sto sa središnjom temom 200. broja Glasnika, razmatrao je poslovanje i naš novi vizualni identitet, te viziju daljeg rada na Glasniku. Dali smo podsjetnik na naše dugo uspješno putovanje, kao i snagu koju imamo za dalji rad. Vlada RH je Glasnik je uključila kao projekat od strateškog značaja za Hrvate izvan RH.
Nastavit ćemo rasti i mijenjati se kao što smo to radili do sada, u skladu sa modernim načinima komuniciranja, u narednom razdoblju ćemo se posvetiti digitalnoj komunikaciji koja će omogućiti učinkovitije dijeljenje atraktivnih audio-vizualnih formata široj publici uz personalizaciju prema osobnim preferencijama pojedinca. Uključićemo što više mladih ljudi i nastaviti da objavljujemo priče o zaboravljenim ličnostima…zaključci su okruglog stola, koje je iznijela Danijela Petrović Jablan, članica UO „Hrvatskog glasnika“.
Prvi broj Hrvatskog glasnika je izišao iz štampe 7. februara 2003. godine u nakladi od 1000 primjeraka, na 32 stranice u crno-bijeloj tehnici s naslovnicom katedrale Sv. Tripuna u koloru.
Časopis je promovirao urednik Tomislav Grgurević na godišnjoj Skupštini u Tivtu, 1. marta 2003. godine.
/M.D.P. – Boka News/
