Ekološke udruge u Hrvatskoj pokrenule su online kampanju “Stop nasipavanju morske obale” kojoj je cilj osvijestiti javnost o potrebi zaštite i učinkovitog upravljanja morskim okolišem, jer su, kažu, u proteklih pet godina primile više od 350 prijava o devastaciji jadranske obale.
Udruge Sunce, Zelena Istra i WWF Adria upozoravaju kako je morska obala svugdje najatraktivnije područje za život i turizam, te da se u Hrvatskoj taj nezamjenjiv resurs ne čuva.
“Svako proljeće bageri ‘pripremaju’ obalu za sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenja u plićake, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić”, ističu udruge u saopštenju.
Tome svjedoči više od 350 prijava o devastaciji obale koje su zaprimile na Zeleni telefon (072 – 123 – 456) u proteklih pet godina.
Prosječna dužna obale hrvatskih plaža je 370 metara, što ih, prema literaturi, uvrštava među najkraće plaže na svijetu. Stoga se priobalne opštine i gradovi odlučuju na stvaranje sve većeg broja novih plaža i/ili na proširenje kapaciteta postojećih, kako bi, prema vlastitoj procjeni, zadovoljile potrebe rastućeg broja turista.
“Neodrživost takvih zahvata i posljedice koje nasuti materijali ostavljaju na okoliš upravo su ono na što ova kampanja upozorava”, kaže Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra.
Veliki je problem, kažu u udrugama, i nedostatak inspekcijskih kapaciteta te nesankcioniranje bespravne gradnje i trajnih devastacija prostora. Nakon bespravnih radnji rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje. Štoviše, mnogi se postupci ozakone provođenjem postupaka procjene utjecaja na okoliš nakon što je nasipavanje već provedeno.
“Nasipavanjem se često zatrpavaju i livade morskih cvjetnica, što dovodi do njihova odumiranja, posebice ugroženih livada posidonije. Time se uništavaju staništa važna za opstanak niza gospodarski značajnih, ali i rijetkih i ugroženih vrsta”, poručila je Pinija Poljaković iz WWF Adria.
Kampanja Stop nasipavanju nastala je u sklopu projekta Sačuvajmo ekosustave Jadranskog mora aktivnim sudjelovanjem – SEAS koji se provodi uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
/Marina Bujan/
