Pitanje davanja u 30-godišnju koncesiju aerodroma u Tivtu i Podgorici koje već dobrano kasni u odnosu na dinamiku koju je najavljivao resorni ministar Osman Nurković (BS), kao i sitruacija u nacionalnoj aviokompaniji Montenegro Airlines izazvali su pažnju i Evropske komisije koja ga je pomenula u svom posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore.
Analizirajući rezultate Crne Gore u realizaciji njenih obaveza u pregovaračkom Poglavlju 14- Saobraćajna politika, EK je upozorila da Vlada još njije donijela odluku o budućnosti nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines koja se suočava sa velikim problemima finasijske održivosti. EK napominje da je lani urađena studija o mogućim riješenjima situacije u Montenegro Airlinesu, ali „još uvijek nije donešena odluka o budućnosti kompanije“.
Nurković je ranije najavljivao da je Vlada našla partnera kojem je namjeravala prepustiti Montenegro Airlines. Iako nije pomenuo njegovo ime, ministar pomorstva i saobraćaja je govorio da je u pitanju „jedna velika kompanija“, a u stručnim krugovima se špekulisalo da je u pitanju njemački investicioni fonmd 4K koji je prije par godina preuzeo slovenačkog nacionalnog aviprevoznika Adria Airways i doveo ga u još težu poziciju nego što je ta kompanija bila dok ju je kontrolisala slovenačka država.
Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije Miodrag Vujović prije nekoliko dana u Skupštini je saopštio da je sa predstavnicima Evropske komisije dogovoreno da se pokuša naći rješenje za Montenegro Airlines najkasnije do kraja decembra ove godine.
EK se u u analizi učinjenog u Poglavlju 14 osvrnula i na za Vladu veoma bitan priojeklat izdavanja aerodroma u dugoročni zakup, a koji je uz protivljenje dobrog dijela javnosti i jednog broja koalicionih paertznera DPS u vlasti, suočen i sa brojnim neriješenim imovinskim pitanjima i dilemama oko zakonitosti nacrta koncesionog aranžmana koje je pripremilo Nurkovićevo ministarstvo.
„Vlada planira davanje koncesije za upravljanje glavnim aerodromima u zemlji , aerodromima u Podgorici i Tivtu, na period od 25 ili 30 godina. Buduće konceisje treba da budu u saglasnosti sa predstojećom regulativom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama.“- stoji u mišljenju EK.
Crna Gora još nije donijela Zakon o privatno-javnom partnerstvu (JPP), a za njegovo donošenje je prethodno potrebno da se utvrdi i i veoma osjetljiv i problematičan, novi Zakon o javnim nabavkama. Zakonom o JPP inače, kako szu ranije poručivali iz Vlade, treba da se uvede red u sprovođenju investiciono-razvojnih projekata, dodjeli koncesija za eksploataciju državnih resursa kakvi su aerodromi i drugih projekata od javnog interesa. Stoga, po viđenju EK, bez njega ne može biti ni davanja aerodroma u zakup.
Koncesioni ugovor za aerodrome onako kako ga je zamislio ministar Nurković, nije u skladu sa riješenjima iz postojećeg Zakona o koncesijama jer taj aranžan predviđa tri strane (Koncedenta-državu, Koncesionara i Spozore-finansijere projekta prema kojima država preuzima razne milionske obaveze), što ne poznaje važeći Zakon o koncesijama.
Iz MSP su do sada lakonski odgovorili da se zakon može kreativno tumačiti.
„Tvrdnja da trojni sporazum između Koncedenta, Koncesionara i Sponzora u suprotnosti sa Zakonom o koncesiji jer to nije esplicitno propisano, je netačna. Naglašavamo da je pristup da ono što nije eksplicitno dozvoljeno je zapravo zabranjeno, je netačan pristup tumačenju zakona.“- objašnjavaju iz MSP tvrdeći da Zakon o koncesijama nigdje eksplicitno ne zabranjuje Sponzora.
Ipak, imajući u vidu opasku iz izvještaja EK, Vladine namjere da aerodrome što prije izdaju u zakup, moraće da sa čekaju da zvanična Podgorica ne bi dodatno ljutila njome ionako već nezadovoljni službeni Brisel.
