Vanjska proslava Svetog Tripuna, zaštitnika Kotorske biskupije i grada Kotora biće održana nedjelju, 9. februara po 1211. put.
Poroslava će započeti dočekom podružnicama Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata u 9,30 sati, kolo Svetog Tripuna plesat će se ispred katedrale u 10 sati, a u 10.30 započet će svečana pontifikalna euharistija koju će predslaviti mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup.
Nakon svete mise slijedi procesija s relikvijama ulicama grada.
Vanjska proslava Svetog Tripuna održava od 2000.godine, prve nedjelje nakon 3. februrara. Osnovni razlog je da proslava nebi bila posjećena radnim danom.
Donosimo razgovor sa pokojnim don Antonom Belanom snimljen neposredno pred njegovu iznenadnu smrt
Tema razgovora bila je Tripundanska proslava u Kotoru i proslava Svetog Vlaha u Dubrovniku koji padaju na isti dan 3. februara.
Kako je došlo do toga objašnjava don Belan:
„Moramo priznati da su Dubrovčani uz Svetoga Vlaha poštivali sve one patrone gradova sa kojima su imali trgovačke odnose. Ali budući da su su Tripundan i Sveti Vlaho padali na isti datum Dubrovčani su se malo podsmijavali proslavi Svetog Tripuna kako bi podcjenili Kotorane, kako je njihova fešta mnogo veća, značajnija, nego što je to svečanost Svetog Tripuna u Kotoru.
Mora se priznati da je tu postojalo natjecanje između Kotora i Dubrovnika.
Kao je došlo do toga da se istog dana slavi Sveti Tripun i Sveti Vlaho?
„Taj datum nije nastao zbog toga da Dubrovčani ne bi mogli dolaziti na proslavu u Kotor niti Kotrani na proslavu Svetog Vlaha u Dubrovnik. Što se dogodilo, blagdan Svetog Tripuna je padao na 2. februar a tada je Svijećnica, Kandelora ili prikazanje Gospodinovo u Hramu koji liturgiski ima prednost nad svim ostalim blagdanima pa tako i u odnosu na Svetog Tripuna, pa smo tako došli do 3. februara.
Pavao Butorac kao dubrovački biskup je imao snage da kaže da je proslava Tripundana u sebi mnogo arhaičnija nego proslava Svetoga Blaža odnosno Vlaha u Dubrovniku, samim tim što Kotor ima Mornaricu koja pleše Kolo koje spada u srednjevjekovna obredna kola sa vrlo, vrlo starim počecima. I Dubrovnik je imao jedno takvo kolo. Ta kola su se u prvim vremnima plesala u samoj crkvi okolo moćiju sveca zaštitnika. Onda su svećenici to smatrali nedostojnjim i protjerali kolo na pijacu ispred crkve. Danas u Španiji imate kola koja se plešu u katedrli, recimo u Sevilji. I Dubrovnik je imao takozvani Laus ima ga i danas u jednom obliku ali ne tako snažnom i jako prisutnom kao što su Lode – Laudes (pohvale svecu) i obredno kolo koje je do danas sačuvano samo na Istočnoj obali Jadrana u Kotoru“ – kazao nam je don Anton Belan.
/razgovarao Miro Marušić/
