Na završnoj večeri 16. Međunarodnog festivala klapa Perast, razgovarali smo sa ljudima koji su počastvovali festival svojim prisustvom, članstvom u žiriju, nastupom, stručnošću, jednostavno rečeno, sa svima onima koji nešto znače u svijetu klapskog stvaralaštva…
Svojevremeno je Miljenko Smoje kazao „tukcu ionako ništa ne možeš objasniti“ i to nam nije ni namjera. Ali, onima koji poznaju stručnost pomenutih ljudi i što njihova riječ znači u svijetu klapa i klapske muzike, dovoljno govori podatak da je centralna sala Muzeja grada Perasta bila pretijesna da primi sve članove klapa i njihove voditelje kako bi čuli obrazloženje ocjena, analize nastupa, gdje su griješili…
Jasminko Šetka – Umjetnički direktor 16. Festivala klapa Perast
Boka News: Vaša ocjena Festivala?
U svakom slučaju bolji nego prošlih godina, nadam se lošiji nego budućih godina…Što se tiče umjetničkog i organizacionog dijela, ovo je bilo veliko zadovoljstvo. Veče ženskih klapa vrlo kvalitetno … muška noć, imali smo malo šarenila, ali u svakom slučaju, kvalitetni nastupi. Ono što ostaje u istoriji 16. Festivala je deset novih kompozicija za koje vjerujem da će najmanje četiri zaživjeti.
Boka News: Na čemu ćete instirati kao direktor Festivala?
Moja velika želja bi bila da ovaj Međunarodni festival klapa Perast preraste u međunarodni a cappella festival, što znači da nećemo biti ograničeni drugom pjesmom izbora. Samim tim bismo otvorili vrata jednom festivalu širokog spektra, kojeg bi u konačnici bilo jako teško ocjenjivati.
Ono na čemu ću ja instirati kao umjetnički direktor je da se u Crnoj Gori stvore barem dvije dječije klape koje će kasnije prerasti u vrhunske…
Boka News: Vaš utisak o domaćim klapama !?
Razumijem klape koje se ovde skupe, Perast osjećaju domaćim festivalom i treba da ga tako osjećaju. Međutim, ne možemo se tek tako skupiti i uzeti nagradu u Perastu jer je to festival koji iz godine u godinu insistira na kvalitetu klapske pjesme, jedan od najjačih na ovim prostorima. Za uzeti nagradu na festivalu u Perastu treba mnogo truda i rada – onaj koji je spreman na to, biće zapažen i nagrađen.
Boka News: Kakvi su utisci učesnika?
Svi su oduševljeni državom, mjestom, prijemom i festivalom… Što se tiče Kubinih zapisa napravili smo veliki iskorak što smo izvadili to vrijedno notno štivo iz škrinja na svjetlo dana, te je svakim danom tih obrada sve više…
– Na kraju, možemo konstatovati da je klapska pjesma u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj oteta od zaborava – kazao nam je, između ostalog, Jasminko Šetka.
Milan-Mikan Kovačević, izvršni direktor Festivalsa klapa Perast
Boka News: Uprkos prigovaranjima, Festival se drži svojih standarada koji ga preporučuju u regionu i svijetu klapa?
Festival u Perastu se drži nauka da se ne mijenja ono što je dobro. A za dobru strategiju koje se držimo, imamo najbolje pohvale i potvrdu u odazivu izvanrednih klapa. Sarađujemo sa vrhunskim stručnjacima i autorima, konačno, publika sve to nagrađuje brojnošću i aplauzima koji prate naše koncerte. Izvedbe a cappella su vrhunac izazova za klape i dokaz njihovog sistematskog rada, talenta i umijeća. Tu se sve čuje. Kao muzičar dobro znam da bi instrumentalna pratnja sve učinila interesantnijim za slušanje, ali ispod gitara i mandolina se sakriju brojni nedostaci klapskog pjevanja. Naš konzervatizam je u tom smislu prihvaćen i kao čuvanje izvornog, pravom i najkvalitetnijeg a cappella muzičkog izraza.
Još jedna osobenost Festivala u Perastu su i u raznoliki programi i sadržaji koje stvaramo tokom godine. Ko god je imao u rukama našu knjigu o Ludviku Kubi ili, evo već peti broj, LIRICE čestitao nam je na istrajnosti i rezultatima čuvanja naše kulturne baštine. Priče o moru u Boki, a nadamo se na jesen i zimi po gradovima Crne Gore, nastavak su popularizacije klapskog pjevanja.
To je sve prepoznato u okruženju. Perast je pozicioniran u sam vrh, kao jedan od najznačajnijih festivala klapske muzike na Jadranu. To potvrđuju i nagrađuju vrhunske klape koje nam dolaze: Filip Dević, Cambi , Šufit, Contra, Bunar, Kaše ili Neverinke, Skontradure, Štorije, Ankore … Jedino je pitanje da li mogu doći u planirane datume, a želja nije upitna. Dolazak klapa iz Slavonije, Zagreba ili Istre, po vrelom suncu, uz 13-15 sati vožnje i uz čekanja na graničnim prelazima, to potvrđuje.
Boka News: Vaše mišljenje o klapama iz Crne Gore!?
Nažalost, imamo malo vrhunskih klapa u Crnoj Gori. One nailaze na brojne probleme, karakteristične za mlađe ženske klape dok kod muških, još nema prave zainteresovanosti talentovanih mlađih pjevača za klapsko pjevanje. Uglavnom, 5-6 najboljih klapa stalno i nastupa u Perastu, dok 15-tak klapa koje postoje nisu pravi odraz niti onoga što bismo mi u Perastu željeli, niti svega što radimo i podstičemo na Festivalu klapa Perast.
Vrhunski kvalitet zahtijeva niz preduslova, od kojih je široka pjevačka baza i zainteresovanost mladih pjevača, jedan od najvažnijih. Uporno zagovaramo formiranje mlađih klapa u muzičkim školama. Samo tu možemo tražiti buduće klape, pjevačke talente, široku, obrazovanu strikuturu pjevača i budućih klapskih autora. Izgleda da ćemo ove godine konačno uspjeti da organizujemo klapske seminare za nastavnike muzike i to uz podršku Ministarstva prosvjete.
Tek iz takve baze mladih, uz predani rad, odricanje, usavršavanje i ljubav prema klapskoj muzici, možemo se nadati novim klapama i podmlađivanju onih klapa koje rade već više decenija. One za svoj rad i trajanje zaslužuju najveće hvale, ali su se mnoge od tih čuvenih klapa ugasile, a da ih niko nije naslijedio. Zato nam je bitno širenje klapske muzike u Boki, na primorju gdje je istorijsko izvorište klapskog pjevanja, ali i širom Crne Gore gdje se po ugledu na Assa voce i Alate iz Podgorice, odskora i klape O’dive iz Berana, formiraju nove klape. To obećava!
Mojmir Čačija, predsjednik žirija i ugledni stručnjak
Klapski svijet i klapska pjesma su nekako u usponu. Još nedostaje samo jedna nijansa da autori počnu pisati u duhu klapske pjesme. Dakle, da pokušamo izbjeći neke zborske interpetacije koje smo čuli posljednjih godina u Perastu. Ja osobno sam zaljubljenik u a cappella klapsku pjesmu i želio bih da ona to zasluženo bude na ovim prostorima. Želio bih da se obrađivači i novi autori orjentiraju na one linije koje su nasi baštinici i stari zapisivači slijedili.
Ako je neka melodija u tercama, onda je tako treba i obrađivati.
Boka News: Vaša ocjena festivala?
Velika je stvar što mnogi izvođači klapske pjesme pređu po petnestak sati vožnje da bi ovde otpjevali dvi pjesme. Suština je da se klapska pjesma širi, ono blago kulturno koje posjeduju Dalmacija i Boka podigne na jedan pijedestal, a klapska izvedba postane sve savršenija, te da zaživi u mlađim naraštajima.
Imam 35-godišnje iskustvo sa klapama, autorima i obrađivačima klapske pjesme. Svima nama je misija zajednička, budućnost klapske pjesme, da ona ima trajanje… Gdje se pjeva spontano, to je garancija da će ta pjesma zaživiti. Svakog ko voli pjevati zašto ne pustiti, pa i najvećeg amatera koji kaže da ne zna note, pa zbog toga neće pjevati. Pjevaj ti i pokaži sinovima, unucima da je to nešto što je u genu koji treba njegovati.
One pjesme koje imaju životne riječi, stihove, priču, zasigurno će zaživiti na našim prostorima poput skladbe „Pod odrinom“, kazao je za Boka News poznati stručnjak i predsjednik žirija, Mojmir Čačija.
Jakša Gilić, voditelj klape „Filip Dević“
Klapa osnovana 1962. godine, nastupila je po prvi put u Perastu i osvojila drugu nagradu.
„Bili smo u Kotoru, prije osam godina. Prvi puta smo u Perastu i oduševljeni smo. Večeras smatram da je zasluženo pobijedila klapa Pingmetum.
Kuriozitet – član klape „Filip Dević“, Toni Veldić, porijeklom iz Boke
Toni Veldić, član klape „Filip Dević“, kako kaže pola je Bokelj, pola Murterin. „Moji baba i dida su iz Tivta, did Krsto Sindik i baba Ruža Tripović, tako da imam tu didovinu. Ovo je postojbina mojih predaka. Na kraju, ko ne voli doći u Boku! Festival, druženje izvanredno… Moram biti iskren, navijao sam da dođemo konačno u Boku i Perast kao „Filip Dević““.
Prof. Rajmir Kraljević – Osvrt na Međunarodni festival klapa u Perastu
Kroz minulih 17 godina Festival se po mom sudu, logično profilirao upravo kako je i trebalo, a to znači:
– isključivo klapsko a cappella pjevanje;
– širok bazen klapa sa štokavskog govornog područja (Crna Gora, Hrvatska, BiH i Srbija);
– sustavno obogaćivanje Festivala obradama crnogorskih izvornih napjeva;
– bogat fundus novokomponiranih pjesama;
– sondiranje kvalitete Festivala eminentnim klapama i eminentnim stručnjacima;
– evidentna podrška društvene zajednice, te kvalitetno medijsko praćenje Festivala;
Dva puta sam bio član stručnog žirija Festivala, a dva puta dolazio i kao klapski voditelj, te sam imao uvid u sam rad Festivala … Sa najljepšim iskustvima, želim Festivalu i dalje uspješnu budućnost.
O Perastu se pričalo, priča se i pričaće se…
Za kraj, evo citata jednog od klapskih meštara iz Istre, direktora festivala „Baščinski glasi“ koji u Perast šalje izvanredne klape iz Kvarnera i Istre. Sveto Popović je veliki prijatelj Festivala u Perastu.
„Ideja, želja, entuzijazam, ljubav prema klapskoj pjesmi, svome kraju, baštini, sve je to bilo presudno da bismo danas mogli govoriti o prestižnom Međunarodnom festivalu klapa u Perastu…
O Perastu se pričalo, priča se i pričaće se. Nisi bio u Perastu, moraš ići…prenosilo se od klape do klape, a klape znaju gdje je dobro i gdje se živi za pjesmu, izvornu i skladanu..
Što reći, nakon šesnaest godina Festivala koji je iz zaborava izvukao bokeljske tradicionalne napjeve, iznjedrio pobjednike, predstavio nove skladbe i autore, a svima bio domaćin za pamćenje… Natjecanju ženskih, muških, novih skladbi – DA, jer takmičenje daje ozbiljniju i kvalitetniju dimenziju Festivalu i poticajno je za pobjednike i za one koji to nisu. Priznati i uvaženi stručni sud, vrijedan je korektiv klapskog pjevanja i njihovi savjeti dobrodošli su kako klapskim pjevačima, tako i njihovim glazbenim voditeljima.
Osim natjecateljskih klapskih večeri, Međunarodni festival klapa Perast, nametnuo se kao čuvar i pronositelj bogate bokeljske narodne baštine što je od posebnog značaja za promicanje kulture zemlje, naroda. Izdavanje već petog broja„Lirice“, upravo o tome i svjedoči. Oteti zaboravu narodne napjeve, zapise, hvale je vrijedno…
Perast se pjesmom ogleda u prošlosti, s pjesmom živi u sadašnjosti, a zagledan je pjesmom i u budućnost“.
