Gastro turizam je trend u svijetu, ali njegov uspjeh zavisi od privlačenja gostiju, organizovanog bavljenja destinacijskim menadžmentom i podrške države, ocijenjeno je na konferenciji pod nazivom Kulturne i kreativne industrije i baština, koja je održana u Petrovcu.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam Adriatik u Budvi, Rade Ratković, smatra da je za uspjeh gastro turizma neophodno privući goste koji to preferiraju, ali da preduzetnici to ne mogu sami, već da im je potrebno organizovano bavljenje destinacijskim menadžmentom.
„Neophodno je i da u zakonodavstvu implementiramo norme koje omogućavaju umrežavanje u turizmu. To treba da tražimo, a mi to i ne tražimo, koliko vidim“, rekao je Ratković na konferenciji posvećenoj hrani i gastronomiji kao naslijeđu i nematerijalnoj kulturnoj baštini i mogućnostima njene valorizacije.
On je kazao da je gastro turizam danas trend i da je Svjetska turistička organizacija (WTO) u posljednjem barometru, osim digitalnog i održivog razvoja, naglasila njegov rastući značaj.
Ratković je dodao da su zemlje Mediterana zahvaljujući gastro turizmu prevazišle problem „mrtve“ sezone i da u tom periodu dostižu popunjenost do 50 odsto.
„Da bi to postigli treba da prestanemo da radimo ono što radimo prethodnih 30 godina, da pretvaramo sela u predgarađa, da sačuvamo nasljeđe, obnovimo baštinu i krenemo organizovano da radimo“, upozorio je Ratković.
Stručnjak za marketing u turizmu i predavač na Fakultetu za kulturu i turizam na Univerzitetu Donja Gorica, Velibor Zolak, smatra da afirmacija kulturne i gastronomske baštine nije moguća bez podrške države, jer komercijalni subjekti to ne mogu sami da rade.
„Država je koproducent etabliranja vrijednosti. Mora se voditi odgovarajuća kampanja i javne i tržišne komunikacije, za koju jedino država može da obezbijedi novac, a tako uložen novac se uvijek vraća“, poručio je Zolak.
On je naveo da gastronomska baština postoji samo u rijetkim okupljanjima porodica, dok se rijetko može vidjeti na trpezama javnih objekata, u restoranima i hotelima.
Predstavnik Adria DMC Budva, Branko Diki Kažanegra, kazao je da bi najprije trebalo da budemo ponosni na gastronomsku baštinu, kako bi joj pomogli da se pojavi na turističkom tržištu.
„Smatralo se da to što imamo nije ono što turisti traže. Ranije nijesmo shvatali da ljudi kod nas ne dolaze da jedu šatobrijan za dvije osobe ili bečku šniclu, a mi smo htjeli da pokažemo da smo dio svijeta. Onda su počeli da dolaze ćevapi i pljeskavice, koji takođe nijesu karakteristični za ove prostore“, rekao je Kažanegra.
On je dodao da je i danas situacija ista i da se više cijeni ono što dolazi sa strane, ali da se mora znati šta je autentično domaće.
„Bio sam ubijeđen da je sirnica naša, dok mi u Portugalu nije poslužena ista, sa sirupom od nara. Boraniju na makarulima, za koju sam bio ubijeđen da je naša, jeo sam u najstarijem restoranu u Francuskoj iz 17. vijeka u Sen Mišelu i bila je poslužena sa koljenicom“, objasnio je Kažanegra.
Vlasnik restorana Jadran u Budvi, Krsto Niklanović, rekao je da je za razvoj gastro turizma neophodno imati sirovine, ali i obučene ljude.
Predavač na Fakultetu za biznis i turizam Adriatik u Budvi, Ivo Armenko, koji je bio ministar turizma i izvršni direktor Budvanske rivijere, smatra da je hrana odraz kulture, tradicije i običaja.
Gastronomija je, prema njegovim riječima, nauka, a hotelijerstvo i restoraterstvo veliki svjetski biznis.
Armenko je kazao da svaka zemlja predstavlja i promoviše svoju gastro ponudu po kojoj su se neke destinacije, poput Delkog istoka, Orijenta, Mediterana ili Latinske Amerike, jasno diferencirale.
Armenko je podsjetio da je hotel Sveti Stefan 1972. godine od najrelevantnijeg svjetskog žirija dobio nagradu najbolji hotel na svijetu, za ambijentalne vrijednosti i izvanredne ugostiteljske usluge.
„Atanas Popović je bio utemeljivač visokog ugostiteljstva, koji je kao šef restorana Šumatovac u Beogradu dobio poziv da dođe na Sveti Stefan, čime mu je pružena velika šansa. On je znao da okupi najbolje kuvare tog vremena. Tada sam shvatio da je kuhinja simfonijski orkestar“, rekao je Armenko.
Kažanegra je naveo da je pad crnogorskog glamura u turizmu 70-ih godina prošlog vijeka počeo je unifikacijom i socijalizacijom turističke privrede. On je dodao da smo nekada bili pet odsto prodaje TUI-a, a da smo danas mjesto gdje živimo napravili neuslovnim za život.
„Kako da plasiramo tradiciju kada turista vidi šta smo od svoje zemlje napravili. Ako hoćemo nešto da napravimo, prvo sebi moramo da napravimo normalne uslove za život, pa tek onda turistima zadovoljstvo, jer ako onaj koji pruža uslugu nije zadovoljan, nema ni zadovoljnog gosta“, rekao je Kažanegra.
Armenko je saopštio da je 70-ih godina prošlog vijeka bilo 40 hiljada kreveta u hotelskom smještaju, dok danas postoje „milioni“ u drugim smještajima, a svega 44 hiljade u hotelima.
„To dovoljno govori o razvoju, a što nas je izbacilo iz ozbiljnog turističkog tržišta“, rekao je Armenko.
Predstavnica Turističke organizacije (TO) Budva, Marija Mitrović Andrić, kazala je da je problem crnogorske turističke ponude dubok, od prodaje zemlje, prekomjerne gradnje, do masovnog turizma, čime se gubi kvalitetan turistički proizvod.
Ona je najavila da će TO Budva nastojati da ustanovi načine da se afirmiše gastronomska baština i nađe na menijima restorana.
Međunarodna multidisciplinarna konferencija pod nazivom Kulturne i kreativne industrije & Baština, Gastroheritage, organizovana je prošle sedmice u Petrovcu. Konferenciju su organizovali Društvo za kulturni razvoj BAUO, uz podršku Opštine Budva, Privredne komore i kompanije Golden Group.
