Nacrt Državne studije lokalcije DCL „Sektor 20 i sektor 21“ (Lepetane i Donja Lastva) koji je na prošloj sjednici donijela Vlada Crne Gore, predviđa nastavak narastajućeg trenda nasipanja i mijenjanja prirodne obalne linije u zalivu Boke Kotorske.
Ovaj planski dokument koji je izradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje u vlasništvu bioznismena Aca Đukanovića, odnosi se na prostor od rta Gospa od Anđela na sjevernom kraju tjesnaca Verige, do ušća potoka Seljanovo na jugu, a obuhvata samu obalnu liniju, ograničenu sa gornje strane trasama Jadranske magistrale, odnosno obalnog puta Lepetane-Stoliv-Kotor, te obalnog puta kroz Donju Lastvu. DSL zahvata i morski prostor u širini od 100 metara od obale, pa je ukupna površina njenog zahvata na kopnu i moru preko 63 hektara. Ovaj planski dokunet kako se navodi, bliže definiše namjenu površina u zoni koja obuhvata neizgrađenu stjenovitu obalu tjesnaca Verige, izgrađenu obalu i naseljsku strukturu u Lepetanima, buduću lungo mare pješačku stazu, trajektno pristanište u Lepetanima, te izgrađenu obalu i šetalište uz more u Donjoj Lastvi.
Iako sama DSL ne donosi više detajha u vezi moguće izgradnje mosta Verige kojim bi se napravio drumski prelaz preko zaliva na relaciji rt Sveta Nedjelja-Rt Opatovo, obrađivači iz RZUP-a indirektno forsiraju takvo riješenje. Na mnogim mjestima u tekstualnom dijelu DSL mogu se naći pohvale na račun izgradnje mosta i brze obalne saobraćajnice na padinama Vrmca iznad teritorije koju tretira DSL, pa tako pored ostaloga, u nacrtu DSL piše da će “kopneno povezivanje Bokokotorskog zaliva, planiranim mostom u određenim segmentima nesumnjivo doprinjeti novom kvalitetu prostora”. Izgradnji mosta Verige inače, odlučno se protivi UNESCO smatrajući da će taj objekat drastčno narušiti vizure Boke Kotorske, posebno tzv. bafer zone zaštičenog podrulja svjetske prirodne i kulturne baštine u zalivu.
Planeri RZUP-a međutim, gradnju mosta vide kao gotovu stvar pa su se stoga koncentrisali na razradu potencijala obalnog područja Lepetana i Donje Lastve koje će, kao oni smatraju, dodatno potencirati preusmjeravanje dobrog dijela drumskog saobraćaja sa aktuelne magistrale, na novu zaobilaznicu i most. Tako su planeri prionuli da “valorizuju” aktuelnu neizgrađenu ili usku morsku obalu uz magistralu, predviđajući gradnju 4,8 kilometara lungo mare pješačke i biciklističke staze sa odmorištima i vidikovcima, te nizom novih ponti i pristaništa, kao i formiranjem novih vještačkih plaža na mjestima gdje one nisu nikada postojale.
“Nedostatak prirodnh plaža koji je evidentan duž cijele zone zahvata plana, pod velikim pritiskom broja korisnika u zaleđu, tj.kontaktnim zonama plana, treba nadomjestiti formiranjem novih šljunkovitih plaža uz obavezno ispunjenje smjernica PPPN MD i važećih pravilnika za tu vrstu kupališta. Uz ovaj uski pojas prirodnih plaža na koje se nadovezuju postojeća i planirana pristaništa – ponte i mandraci potrebno je provesti neprekidno obalno šetalište – tzv “lungomare”- piše u nacrtu DSL.
O kojem obimu zahvata na obali se se radi, pokazuju podaci da po planerima iz RZUP-a, na području Lepetana, Luke, Opatova i Donje Lsstve, može se napraviti ukupno 14.504 kvadrata uređenih i 1.361 kvadrat djelimično uređenih kupališta, na kojima se može smjestiti čak 991 plažni set od po dvije ležaljke i jednog suncobrana, odnosno istovremeno smjestiti skoro 2.000 kupača! Uz to, planeri su predvidjeli i niz novih ili proširenih postojećih kapaciteta za pristajanje jahti i manjih plovila. Zanimljivo je međutim, da iao je to bio zahtjev od jednog korisnika prostora, planeri nisu ucrtali traženi “poslovno-turistički kompleks” na obali u Lepetanima blizu trajektnog pristaništa a koji je po zahtjevu, trebao da ima 4.000 kvadrata objekata i marinu što bi zahvatala 5.250 kvadrata mora.
