Povodom blagdana Gospe od Zdravlja, 21. novembra, koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika, podsjećamo da je crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna i jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.
“Blagdan Gospe od Zdravlja, 21. novembra proslavit ćemo bez svetih misa s vjernicima, poštujući trenutno važeće propise o suzbijanju pandemije.
Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja biti će otvoreno za molitvu i hodočašće na blagdan od 8 do 15 sati. Kao što je to bio i dosada slučaj, tokom boravka u crkvi, potrebno je držati se već uvriježenih mjera.
Potičemo sve vjernike da u ovim teškim danima kušnje i neizvjesnosti, ne klonu duhom, i ne gube nadu, već da zdušnije prionu uz osobnu molitvu i pobožnost, te snagu pronađu osobito u molitvi Gospi od Zdravlja, izbaviteljici od bolesti duha i tijela. Molitvama za prestanak pandemije, svakako treba priključiti i one za zdravstvene djelatnike, za sve oboljele, kao i za sve koji se nesebično daruju za opće dobro i poboljšanje zdravstvene situacije” – saopšteno je iz Kotorske biskupije.
-Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetišta u Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja 21. novembra, u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu – svojevremeno je govorio pokojni don Anton Belan.
Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru koja se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.
Kako je zapisao don Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 skalina, sa četiri male kapelice.
Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.
Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju. Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.
Iz arhiva – pogledajte reportažu RTCG, autorice Tanje Piperović
