1 C
Kotor

Slušaj online radio

„Gospin fado“ – nježna posveta peraškoj Penelopi

Pjesma „Gospin fado“ koja je posvećena Peraštanki Jacinti Kunić djelo je kantautorke Isidore Milivojević. Ljubiteljima poezije i nježnih nota Milivojević je odavno poznata kroz angažman u novosadskoj grupi „Prkos Drumski“, iako su aktivnosti ove ekipe postale periodične u posljednje vrijeme.

Pjesma „Gospin fado“ je oda ljubavi i posvećenosti jedne žene koje je utkala zlatnim i srebrnim nitima svoje kose u nesvakidašnji goblen. Vezla ga je 25 godina, od 1803. godine kad je njen muž isplovio, kao zavještanje Gospi da joj se dragi vrati mirnim morima. Taj goblen peraške Penelope, kako je često zovu, danas krasi ostrvce Gospe od Škrpjela.

STRUNE KAO NITI

Milivojević je, kaže, Jacintinu pjesmu godinama nosila u sebi.

– Kao mornareva kći, tj. dijete mora, čežnjivo sam čekala oca da se vrati u dom sa dugih plovidbi tako da mi je, emotivno, Jacintina pjesma bila oduvijek bliska. Osjećajući također bakinu i majčinu sjetu, jedna je čekala sina a druga supruga, sam fado – muzika čežnje i čekanja bližnjih da se vrate kući, bio je utkan u moje biće, odmalena. Tokom jedne večeri, u čarobnom Perastu, Jacintin glas – pjesma je sama doplovila do mene, već sazrela. Strune gitare su mi bile, zapravo, zlatne i srebrne niti njene kose, za tkanje doživljaja ove žene, njene istrajnosti i nepokolebljive ljubavi – kazala je Milivojević za Pobjedu.

Zasluge za vizuelni dio bajkovite muzičke priče „Gospin fado“ idu Dušanu Vulekoviću koji je režirao i realizovao spot. Nemanja Nešić, kompozitor iz Novog Sada je radio aranžman i podario joj dubinu i raskoš, a Božidar Martinović je u svom studiju u Kotoru usnimio glas i gitaru. U snimanju spota

su učestvovali i muzičari Milica Travar – klavir, Petar Bukilica – električna gitara, Aleksandar Milivojević – bas gitara.

– Tako iznjedrena, dotakla je ljude – dodala je kantautorka iz Kotora.

Najbolji dio njene muzičke priče počinje u Novom Sadu tokom studentskih dana kada je upoznala svog supruga Aleksandra, člana Prkosa Drumskog. Ljubav se, reklo bi se, na ljubav naslonila, jer je Isidora ta koja je mnogima dodatno približila muziku i senzualnost ovog benda.

– Prepoznavši se, po paralelama širine duše, počeli smo vrlo brzo zajedno da stvaramo. Još tada sam se osmjelila da komponujem i shvatila, ujedno, da sam sebi najbliža kroz muzički izražaj, koji ne samo da oplemenjuje čovjeka već i stvarnost u kojoj živimo. Kada takvo sjeme koje vi, kao autor, zanesete, procvjeta i kod drugih koji vašu muziku prigrle, onda naši mali svijetovi postanu jedna velika „kristalna kocka vedrine“, kako bi rekao Tin Ujević – rekla nam je Milivojević.

GLASOVI ŽENA

Ideja za realizacijom solo albuma postoji i sve su prilike da će se dogoditi u bliskoj budućnosti.

– S obzirom na to da mi je nezamjenjiv osjećaj stvaranja u bendu, vjerujem da će se zgoditi da mnoge moje pjesme, a ima ih dosta, uz bend, budu predstavljene publici, u skorije vrijeme. Radiću na tome – najavila je Milivojević.

Nakon posvete Jacinti koja ne samo da je auditivno prenijela čežnju i čekanje, nego je nagovijestila i strah i silnu ljubav koja strahove preliva po najosjetljivijim žicama, glasom saosjećanja i privrženosti, pitali smo Isidoru Milivojević ima li još žena iz bokeške prošlosti koje zaslužuju ovakvu pjesmu.

– Iz ugla posmatranja sveopšte uloge žene, iz ne samo bokeške već i svekolike crnogorske prošlosti, svaka žena bi, zbog svog herojstva koje nikada nije isticala radi skromnosti kao vrline kojoj je učena, zaslužila da bude pomenuta. Glasovi tih žena nijesu utišani i lijepo ih je oživljavati kroz pjesmu, muziku, priču, sliku. Način uvijek postoji a one to zaslužuju. Ja već, svakako, u džepu skrivam „Nokturno za tri sestre“, u zapisu grba ljiljana, koji čuva ljubav plemićkih kćeri Buća – najavila je.

Pokrovitelj projekta „Gospin fado“ je Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.

Doktorka nauka božanstvenog glasa

Isidora Milivojević je rođena u Kotoru. Studirala je u Novom Sadu, gdje je završila osnovne studije francuskog jezika i književnosti.

Doktorirala je na Univerzitetu Pol-Valeri, u Monpeljeu. Objavila je više naučnih radova, obrađujući pojam glasa i ritma. Kantautor je i jedan od članova novosadskog sastava „Prkos Drumski“, s kojima je objavila tri studijska i jedan sobni album. Živi i radi u Kotoru.

/Dragana Erjavšek/

Izvor:Pobjeda

Najčitanije