Boki Kotorskoj potrebna je ribarska luka, luka prvog iskrcaja ribe, smatra čak 87 % građana koji su učestvovali u anketi Boka News-a.
Više decenijski problem neizgrađenih ribarskih luka prvog iskrcaja ribe u Crnoj Gori, posebno je došao do izražaja prilikom zatvaranja poglavlja 13 o Ribarstvu tokom pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Građani su pokazali i visok stepen informisanosti o ovom problemu pa tako njih 75% zna da zatvaranje poglavlja o ribarstvu sa EU, Crna Gora ne može očekivati bez izgradnje ribarskih luka, luka prvog iskrcaja ribe.
Isto tako, 88% anketiranih smatra da lokalne vlasti više žele da na pojedinim lokacijama vide turističke rizorte umjesto ribarskih luka, i da je to jedan od glavnih problema.
Direktorica Direktorata za ribarstvo Crne Gore Katarina Burzanović kaže da država ne mora nužno da izgradi luku ali mora da obezbjedi uslove funkcionisanja prvog iskrcaja ribe.
„Mi ćemo kroz projekat MIDAS 2 obezbjediti 10 lokacija u Crnoj Gori mjesta prvog iskrcaja ribe, gdje će biti postavljeni elektronski uređaji za vaganje ribe, unos ulova u elektronsku evidenciju, ledomati, skladištenje i na taj način biće neophodno da ribari prikažu ulov na tim mjestima. Kada se usvoji Zakon o tržištu, a to će biti veoma brzo, ribari će tu obavezu, evidenciju ulova imati i prije zvaničnog ulaska u EU“ – ističe ona.
Predsjednik Udruženja profesionalnih ribara na moru Marko Kise smatra da je ribarstvo osnov pomorstva, a ribare u Crnoj Gori se ne tretira kao pomorce.
„Država taj problem ne riješava jer nas je zaboravila izdala i nije ih briga za ribarstvo. Mi godinama sumnjamo da se namjerno uništava profesionalno ribarstvo u Crnoj Gori, da bi jednog dana kada uđemo u EU država nekome prodala koncesije na komercijalni ribolov, a to je kočarenje i ribolov na plavu ribu“ – kaže Kise.
Što se tiče konkretnog problema on smatra da bi država morala napraviti ribarsku luku blizu izlaza iz Boke, dakle iz zaliva, jer je apsurdno raditi je u Kotoru ili negdje drugo, jer onda treba ploviti 14 nautičkih milja do otvorenog mora, drugu ribarsku luku bi trebalo napraviti u Baru jer tamo postoje svi uslovi. U Ulcinju bi po njemu trebalo izgraditi dobar porat po principu privatno javno partnerstvo.
„Država forsira malo ribarstvo zato što u Ministarstvu poljoprivrede rade neki ljudi koji nisu ribarske struke, nemaju dovoljno znanja iz ove oblasti, nisu kontrolisani godinama, forsiraju malo ribarstvo a to je ribanje uz rad. U dvije godine su izdali preko 200 ribarskih dozvola. Ljudi koji se bave malim ribarstvom se bave nekim drugim poslom i to im je kao dopunski rad. Nemamo ništa protiv malog ribarstva ali prije svega treba da razvijamo komercijalno ribarstvo. Danas dobra plivarica može uloviti 500 tona, znate koliko treba malim ribarima da ulove tu količinu ribe“ – kaže Kise.
Sa izgradnjom ribarske luke crnogorski profesionalni ribari bi riješli prvi iskrcaj ribe, siguran vez, vodu, struju, nadzor, ne bi bilo manipulacija prilikom prikazivanja ulova, plasmana, obezbjedili bi standarde koje zahtjeva EU.
„U Zelenici imamo neiskorišteni dio obale, ali su mještani preko crkve u Kutima (zaleđe Zelenike) napravili peticiju da će život dati ali ribarska luka u Zelenici neće biti. Nadležni iz Opštine Herceg Novi koji su to riješenje podržavali otiši su raditi u ministrastva. Ponekada država treba udariti šakom o stol i reći ovo će biti ovako, ali… Zelenika bi bila dobra riješenje a još bolje prvobitna ideja luka u Njivice, ranije smo dobili i UT uslove, ali je jedna grupa ljudi koja je tada bila na vlasti uspjela da napravi poništenje te odluke za buduću ribarsku luku u Njivicama koja bi bila vrh, imali bi unaprijed riješenu infrastrukturu…“ – smatra Kise.
Luka Lazure u Meljinama je luka nautičkog turizma i ribarska luka i kao takva je dobila dozvolu za rad, ističe Kise.
„On su na osnovu ribarske luke dobili prošireni akvatorijum i napravili 50 vezova više sada je to ukupno preko 200 vezova. Trebalo je biti za ribare i mještane 160 vezova a komercijalnih 50 vezova, međutim to je neko njima dozvolio da bude drugačije, nije kao u koncesionom ugovoru. Kada se gradila luka-marina pisalo je na tabli da se radi luka nautičkog turizma i ribarska luka. Ili ih neko štiti ili država ne umije da štiti svoje interese. Mi smo kompletnu dokumentaciju dali Specijalnom državnom tužilaštvu još prije tri godine ali do danas ništa nije urađeno. Neko to koči ne znam iz koji razloga. Da ima države koncesioni ugovor bi bio raskinut zbog nepoštovanja“, kaže Kise.
On ističe da kada su tražili pomoć u riješavanju problema sa Lazurom lokalna vlast nije stala na stranu lokalnih ribara već su stali iza interesa ruskog investitora.
„To nije luka samo za novske ribare već za sve ribare iz cijele Boke. Pošto nije ništa urađeno po ovom pitanju mi kao Udruženje profesionalnih ribara na moru ćemo naći način da obavijestimo EU jer tamo se servira sasvim druga priča po raznim radnim grupama. Na kraju želim poručiti, da nama profesionalnim ribarima, ovo sve što se dešava i ovaj sistem ne odgovara, za razliku od malih ribara koji se forsiraju a kojima uz neki osnovni rad ribarstvo im je dopunska djelatnost i dodatna zarada“ – kazao je Kise.
Katarina Burzanović – direktorica Direktorata za ribarstvo smatra da Crna Gora kao mediteranska zemlja sa 294 kilometra obale ima veliki potencijal za razvoj ribarstva, međutim taj potencijal je još uvjek neiskorišten, mali broj ribara, plovila, uzgajivača, nedovoljna infrastruktura u dijelu izgradnje ribarskih luka svakako da su višedecenijski problem koji opterećuju ovaj sektor, ali očekuje da će ovo poglavlje biti zatvoreno kroz pregovore sa EU u 2025. godini.
„Usvojili smo strateški dokument Strategija ribarstva sa akcionim planom za period od 2024. do 2029. godine. Osim strategije CG mora da usvoji još tri zakona Zakon o morskom ribarstvu i marikulturi, novi zakon, Zakon o organizaciji tržišta u ribarstvu i akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama“, rekla je Burzanović.
„Moram reći da smo u završnoj fazi i da će to vrlo brzo biti usvojeno, nakon čega slijede podzakonski akti čime će ta priča biti zaokružena u smislu da će dobar dio evropske tekovine biti transponovan u naše zakonodavstvo. Potreban nam je jak sektor, moramo raditi i na jačanju inspekcije trenutno imamo tri inspektora za morsko ribarstvo u planu je i četvrti za područje Ulcinja gdje imamo dosta poblema u smislu krivolova, ulaska albanski plovila“, ističe Burzanović.
Crna Gora je članica Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, što joj je omogućilo da već treću godinu svoje inspektore obučava kroz međunarodne institucije za borbu protiv ilegalnog ribolova na moru.
„U Baru smo u planu imali rekonstrukciju gata br. 9 ali nismo postigli nikakav napredak iako je država većinski vlasnik nismo imali dovoljno vlasništva da bi smo rekonstruisali gat i priveli ga namjeni. Bar je najbolja ribarska destinacija i nismo odustali od te destinacije i nadam se da će u budućnosti biti dovoljno razumijevanja od strane države, da se pristupi riješavanju tog problema.
Što se tiče Boke nije ostvaren ostvaren nikakav pomak, bilo je u igri više lokacija, Meljine, Zelenika, Zmijica, Njivice. Ministarstvo je imalo dobru volju da riješi problem, ali lokalna samouprava nije odgovorila na adekvatan način i da su se u toj problematici ponjeli neprofesionalno. Ušli smo u završnicu javana rasprava je organizovana pa su se od jednom povukli, odluka nije donešena“ – ističe Burzanović.
Inače, iz lokalne uprave našem portalu su kazali su da nije to više nije njihova nadležnost.
„Njihova je nadležnost je bila da odrede lokaciju, Ministrastvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je pokazalo dobru volju, čak smo i dio istraživanja kada je grčka konsultatska firma odrađivala studiju u Ulcinju jedan dio planirali na teritoriji opštine Herceg Novi, na odrađene lokacije, prije svega Zelenika, tako da smo mi već bili pripremili teren ali na žalost nije donjeta odluka i od toga se privremeno odustalo. Nadam se da će u budućnosti lokalna samouprava ipak prepoznati značaj ribarstva. Osim turizma ribarstvo treba da bude prisutno da zaokruži tu priču, jer ribarstvo osim ekonomskog ima i tradicionalni značaj. Crna Gora ima tu plavu njivu koju treba da iskoristi. Uvozimo ribu u vrijednosti 20 miliona eura na godišnjem nivou a mi ne koristimo ono što možemo koristiti iz našeg mora“ – kaže direktorica Burzanović.
Jedan od velikih problema su kvote izlova ribe i sa ulaskom u EU neke druge ribarske velesile i flote će koristiti naš akvatorij za ribanje.
Crna Gora ima odeđenu kvotu izlova po pitanju bijele i plave ribe ali je najveći problem sa plavom ribom. Na međunarodnim konferencijama se bije „bitka“ oko što većih kvota, a ulov ribe u Crnoj Gori je sveden na nivou statističke greške.
Na konstatciju da se forsira mali ribolov Burzanović kaže da evropska politika ribarstva forsira malo obalno ribarstvo ali da Crna Gora nije napravila grešku u tom dijelu.
„Na žalost smo zanemarili komercijalni ribolov zbog toga što su bili isti uslovi, ali nije isto biti mali ribar i komercijalni ribar kojima treba mnogo toga više, oprema, brod, gorivo, vez, to su ti uslovi koje država nije uspjela da riješi. Kroz podsticaj, državnu pomoć i konkurse godinama smo omogućili i razvijali mali obalni ribolov, komercijalni ribari su se mogli javiti. Značajno se uvećao i broj ribarskih dozvola pa samo izdali 338 dozvola mahom plovila ispod 11.9 metara. Nadam se da problem sa kvotama neće dovesti do toga da sve bude uzaludno ukoliko nam dodatno smanje kvote. Ako se to dogodi, modernizacija flote u dijelu privrednog komercijalnog ribolova neće imati značaj, jer što ćemo loviti, pravila su jasna i znači, mi nećemo imati što loviti to je ono što opterećuje sektor ribarstva. Ja sam optimistična jer sa ulaskom u EU mnogo toga će se promjenti, kao i svijest naših ribara koji će prepoznati benefite i svoje obaveze jer ukoliko želite da imate podsticaje morate se i ponašati na drugačiji način“ – kaže Burzanović.
Što se tiče Luke Lazure u Meljinama, investitor se koncesionim ugovorom koji je potpisan sa Morskim dobrom obavezao da izgradi nautičku luku sa ribarskom lukom.
„Mi u načelu nismo ugovorena strana ali smo u obavezi da zastupamo interese svojih korisnika i obzirom da nisu ispoštovani interesi ribara, podsjeti ću da Ministarstvo dva puta nije nije dalo pozitivno mišljenje i zastupamo interese naših ribara“ – kaže između ostalog Burzanović.
/Team Boka News/
