Mještani mjesnih zajednica Lastva Grbaljska i Gornji Grbalj decidno su protiv prolaska brze saobraćajnice kroz taj dio područja, posebno kroz staro selo Lastva jer bi, kako tvrde, na taj način bilo uništeni vjekovni maslinjaci, ali i poljoprivredno turistička perspektiva tog područja kotorske opštine. Oni zahtijevaju da se umjesto ceste kroz selo, izgradi tunel ispod zemlje i na taj način sačuva prostor. Član Savjeta MZ Lastva Grbaljska Rajko Mihović saopštio je da idejni projekat izgradnje zaobilaznice oko Budve ima alternativu otvorenog prostora i tunela. On je na jučerašnjoj javnoj tribini o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje zaobilaznice oko Budve, održanoj u Palati Bizanti, kazao da su predstavnici grbaljskih MZ u prethodnom periodu imali više sastanaka sa nadležnima u ministarstvima, te da se “sve svelo na to” da je izgradnja tunela skuplja.
– Ono što se nađe na trasi je nemoguće zaštititi. Postoje dva rješenja, ovo koje je za nas neprihvatljivo, jer se uništava pejzaž, stanovanje, poljoprivredno turistička perspektiva, i druga kojom se sve to izbjegava sa 400 metara tunela. Nije to strašna razlika u cijeni, par miliona. Ovo nije samo naša stvar već cijele države ako uništimo jedan potencijal – rekao je Mihović.
Mještanin Lastve Grbaljske Ivan Vučetić ukazao je na potrebu ograničavanja zauzimanja prostora, navodeći da su u starom selu obnovili put, crkvu Sv. Ilije, doveli struju i vodu.
– Radi se o selu koje živi. Gradimo perspektivu seoskog turizma. Ovo je pitanje egzistencije – poručio je on, dok je Ljubo Nikaljević iz Šišića potencirao pitanje izrade elaborata uticaja, a da prethodno nije definisan tačan koridor saobraćajnice.
– Kako možete dati uticaj, a ne znate koridor koji prvo treba da nam predstavite. Gdje je koridor kroz Goroviće i Bratešiće. U Grblju postoji 65 crkava – istakao je Nikaljević.
Predsjednik MZ Gornji Grbalj Radosav Tujković podvukao je da bi se izgradnjom saobraćajnice uništilo oko 30 izvora pitke vode, od kojih se sa njih pet snadbijeva dio opštine Kotor.
– Koridor je definisan Prostornim planom obalnog područja i PUP–om Kotora – kazala je predstavnica obrađivača elaborata, firme “Plan Plus”, Sanja Lješković Mitrović. Njena koleginica Marijana Kaluđerović navela je da će koridorom biti obuhvaćene katastarske opštine Gorovići, Prijeradi i Lastva Grbaljska. Studijom SIA čija će izrada uslijediti biće definisani svi aspekti uticaja, uključujući i socio – ekonomske, a svemu će prethoditi anketiranje vlasnika zemlje.
– Zaobilaznica obuhvata 186.000 hektara, od čega je 24 odsto u privatnom vlasništvu, rekla je Kaluđerović, navodeći da je procijena izrađivača elaborata da će izgradnjom zaobilaznice doći do pogoršanja kvaliteta vazduha, dijelom uticaja na zemljište jer je ono u Crnoj Gori bogato hromom. Obrađivač je za djelove trase već dao sugestiju projektantu da se moraju naći alternative. Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Emir Redžepagić najavio je formiranje posebne stručne komisije koja će razmatrati sve primjedbe koje pristignu na projekat izgradnje zaobilaznice. Skupu je u ime Ministarstva kapitalnih investicija prisustvovao Almin Ljaić, a u ime Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Jelena Vuković.
Dužina obilaznice 30 kilometra sa pet tunela
Projekat obilaznica oko Budve nalazi se na Ruti 1 Jadransko jonske magistrale. Ukupna dužina budvanske obilaznice je 30 kilometara (km). Srednja dionica je duga 13 km, od čega je 8,5 km od petlje Bratešići u Grblju do petlje Budva. Sjeverni i južni dio, ukupno 17 km, je 8 km od petlje Bratešići do petlje Kotor (Vrmac) uključujući i tu petlju, sa pristupnom cestom i 9 km od petlje Vrijesno do petlje Petrovac, uključujući istu, sa pristupnom cestom.
U sklopu izrade idejnog projekta projektovano je pet tunela na srednjoj dionici i to; Bogovina, Duletići, Markovići, Stanišići i Babac. Ukupna dužina tunela je 9.658 metara.
/B.Marković/
