“Moja radost, radost srca moga je neizmjerna. Moja osobita čast, moja dika i moj ponos i sva ljubav srca moga je sa vama. Rekla sam dolazim, moram, i eto me, došla sam”, kazala je glumica Vesna Pećanac prilikom otvaranja festivala.
Podsjećajući publiku na svoj život i glumačku karijeru, poželjela je „da živimo zdravije i da živimo u radosti do stote“ proglašavajući Festival otvorenim.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić podsjetio je da je tokom više od tri decenije novska smotra filma postala manifestacija od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, najveći događaj posvećen sedmoj umjetnosti u zemlji i jedan od najznačajnijih u regionu. On je istakao da jubilarno izdanje predstavlja svojevrstan omaž „djeci filma“, onima koji su proteklih decenija gradili ovaj Festival, kao i onima u čijim rukama je njegova budućnost, kao i impresivnoj tradiciji koja ovaj festival uistinu izdvaja u odnosu na mnoge regionalne smotre.
“Svih proteklih godina, kao i danas, grad Herceg Novi je Filmskom festivalu – i dom i stalna podrška. Od kada ga je osnovao Milan Žmukić, hercegnovski festival je postojao u četiri države i mijenjao ime, ali uvijek uspijevao da ostane vjeran svojoj misiji – posvećen prije i iznad svega filmskoj umjetnosti, promociji kinematografije, afirmaciji i povezivanju stvaralaca, susretu publike sa magijom filmova iz cijelog svijeta”, kazao je Katić.
Milena Durutović, generalna direktorka Direktorata za stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija kazala je da je jubilej koji se ove godine proslavlja moguć zahvaljujući vizionarstvu osnivača festivala, ljudi kakav je bio Milan Žmugić, ali i znanju, energiji i iskustvu koje je prenosio nedavno preminuli Zoran Živković.
„Lijepo je vidjeti da se ta tradicija održala velikom posvećenošću i predanim radom ljudi koji danas organizuju festival. Posvećenim umjetničkim traganjem ovaj program funkcioniše kao podsticaj za nesvakidašnja vizuelna iskustava i doživljaje, nudeći nam nove poglede na aktuelni trenutak savremenosti, jednu od mogućih refleksija dinamičkih kretanja globalnog sistema umjetnsti“, istakla je Durutović.
Na otvaranju su uručene još dvije nagrade za životno djelo – reditelju Želimiru Žilniku, kao i direktoru fotografije Bojanu Bazeliju.
„Filmovi, pogotovo kada ih gledate kroz decenije, oni su uvijek neka vrsta podsjećanja i neka vrsta dokumenta o epohi, o kulturi, o životu, promjenama kroz koje smo svi mi prošli. Svi mi kad govorimo o prošlosti gledamo uvijek kroz pomalo pozitivnije naočare, kao bolji dio naših života, tako da i ovi moji filmovi koji su nekad prolazili jedva kroz iglene uši, sad kad se skupe na gomilu djeluju kao snažno, stameno djelo, mada su u momentu kada su rađeni bili izloženi mojoj brizi da će biti zaustavljeni, porušeni ili zaboravljeni“, rekao je Žilnik.
Bazeli se publici na Kanli kuli obratio video porukom, a nagradu je u njegovo ime preuzela prijateljica Slađana Vujović. Bazeli je poručio da „nijedno priznanje ne nosi takve emocije kao ono koje dodjeljuje grad tvog djetinjstva“ i izrazio žal što nije bio u mogućnosti da je primi lično.
„Siguran da i danas ima novske djece koja sanjaju o filmskom stvaralaštvu. Premda je danas svijet drugačiji , tehnologijom je povezan u globalnu zajednicu ostvarenje dječijih snova i dalje traži upornost, ljubav, spremnost na žrtvu, padove, započinjanje iz početka. Moja poruka mladima je – vjerujte u svoj put“, kazao je Bazeli.
Takmičarska konkurencija festivala počela je novim filmom Pjera Žalice “Praznik rada”, kojem je ovo prvi susret sa publikom nakon svjetske premijere, a potom je prikazano ostvarenje Sonje Tarokić, “Zbornica”.
Pjer Žalica se zahvalio publici što voli umjetnost i voli film, a nakon projekcije izašao na scenu zajedno sa glumcima Jasnom Žalicom, Muhamedom Hadžovićem, Vedranom Đekićem, Branimirom Popovićem, Dženitom Imamović Omerović, producentima Rusmirom Efendićem, Aidom Husenović i koproducentom Ivanom Đurovićem.
Jubilarno izdanje festivala, koji je manifestacija od nacionalnog značaja, donosi od 22. do 28. filomove u pet selekcija i prateće programe – dugometražni igrani filmovi na Kanli kuli, dokumentarni u Kući Iva Andrića, studentski u amfiteatru ispred palate Burovina, a na tvrđavi Forte Mare program Mreže festivala Jadranske regije i vantakmičarska selekcija Kino Evropa, sa izuzetkom da će Kanski pobjednik, „Trougao tuge“ Rubena Ostlunda zatvoriti festival 28. avgusta na Kanli kuli.
Kompletan program možete pogledati na sajtu www.filmfestival.me, kao i na drustvenim mrežama Festivala.
/Foto CG News/
